Učitelj

200 –– – Dr —. —-C II___ _____

kondicionalnih refleksa, one tendencije da se sve u psihologiji svede na te reflekse i da se prosto negira sve ono što se ne moše obuhvatiti ovim nervnim mehanizmom; sve se to nikako ne može pripisati samom Pavlovu. Sve to stoji u suštoj protivnosti sa dnhom i načinom posmatranja ovog velikog naućnika. On je sam izjavio jednom prilikom: „Osećam јаки аппра и га svabu teoriju koja Хеј da obuhvafi ceo naš subjektivni svel, ali se nikada neću odreći analiziranja i fendencije isvesnih lačaka и поте svetu“ (Iz „Reply of a physiologist to psychologists“). Kamo sreće da mnogobrojni epigoni Pavlova raspolažu samo jednim delom njegove skromnosti i krifžičnosti!1) DR. STEVAN PATAKJ/: НА ен Це

Jedinstvena škola i problem školske organizacije

Škola je jedan od najmoćnijih faktora odgoja, ili bi bar trebala da buđe. Ona je ustanova u kojoj se odgaja kako sistematikom duha ili ideje tako i sistematikom organizacije. Dakako da ona nije i jedna atmosfera u kojoj se odgaja; naprotiv, uklopljena je u živi organizam zajednice i kao takva ona je samo jeđan oblik kulturne svijesti, odgojne svijesti i odgojne volje — svakako jedan od najznačajnijih, Nismo u mogućnosti da n okviru Ovog prikaza pobliže razmotrimo Sve one elemente, molive i faktore koji sačinjavaju bit ft.zv. /evanSholskog odgoja. Stalo nam je međutim do toga da posebice skrenemo pažnju na tu problematiku, budući da je pojam odgoja jedan i jedinSslvem u svojoj prirodi te se iz činjenice tog Jedinstvenog odgoja nameće i potreba što uže i organičnije veze i kolaboracije između školskog i izvanškolskog odgoja.

Struktura izvanškolskog odgoja je vrlo složena; dovoljno je da Sspomenemo samo njegove nmajvid/jioije elemente: porodicu, zvanje roditelja, „ulicu“, socijalni, ekonomski i kulturni ambijent života, konfesiju, narodnu svijest i svijest humaniteta. Svi ovi različiti i mnogo-

OE LIBE: A: TIBA,

| 1. P. Pavlov: Essai d' une interpretation physiologique da | hyssterie Encephabi, 1933.

1. P. Pavlov: Les rčflexes condiftionnels, Etude objective de U activite nerveuse superieure des animaux. Prevod s ruskog. Ed. Alcan.

1. P. Pavlov: Reply of a physiologist to psychologists. Rsych. Review, 1932.

4. P. Timmer: Die schyzothymen und ziklothymen Temperamente Krefschmers im Lichte Pawlowschen bedingten Reflexe berachtet. Zeitschrift fiir Neurologie, 1931.

E. Bachrach et G. Morin: Un nouveau rčflexe aquis (conditionnel) de la včgetative. Comptes rendues de P Academie des Sciences, 1932.

W. S. Ray: A preliminary report on a study of foetal conditioning. Chidren development, 1932. S

Hans Henning: Psychologie der Gegenwart. Krciner. j

H. M. Schjelderup: Psychologe (prevod s danskog) Walter de Gruyteru. Co. Razni kraći članci i referati.