Učitelj

486 ЕРЕ НЕ МЕ РРА вене ви пене Е)

gova misija u modernom vaspilanju. Bivši učifelj a sada režiser Anfonjin Kurš izdao je dobru studiju „,Dečja pozorišta u SSSR ı kod nas”, ali tamo se ograničio uglavnom na detaljniji opis razvoja pozorišta za decu u Sovjelskoj Uniji, a od čehosiovačkih pokušaja opisuje samo dva:

1) Ogled Rudolfa Nekole koji je sa svojim „Dramskim klubom" u oglednoj školi u Pragu-Mihle (Michle) studirao i izveo nekoliko vrlo infe.гезапћијћ ргебјама, дејот род ићсајет vodećih glumaca „Oslobođenog pozorišta” u Pragu Voskovca i Veriha (Werich), i

2) Ispifivanje kako film i pozorište utiču na decu šlo ga je sa većim i manjim brojem dece sproveo u dva maha pisac ovih redova u nastojanju da ufvrdi značaj pozorišta za vaspitanje i da јако eksperimenfalno nađe kojim pravcem bi se imao krefati rad pedagoških ı umefničkih radnika u cilju kvalitafivnog poboljšanja toga rada.

Psihološke pretpostavke dečjeg pozorišta ispitivao je i režiser Cthibor Sonevend. Znalan idejni i praktični značaj za razvitak pozorišta za decu ima rad školskog radija o kome referuje na drugome mestu Dr. J. Heler (Heller).

ОСКАР ЈЕЛЕЊ, учитељ вежбаонице уз Држ. мешовиту чехословачку учит. школу — Прешов (Словачка):

„ВАСПИТАЊЕ ЗА ОДБРАНУ" У ЧЕХОСЛОВАЧКИМ НАРОДНИМ ШКОЛАМА

Чехословачком _ демократском грађанину и целокупном јавном мнењу по завршетку светског рата гадио се рат. У томе свом „пацифизму“" ишло је наше јавно мнење често тако далеко, да се није разликовало оно што са народног и државног гледишта има управо виталан значај (на пр. добро извежбана властита војска) од онога што је у другим државама било. уистину милитаристичко.

Док мало помало, после догађаја у Италији, Немачкој, а доцније и у осталим суседним државама — где су наоружање, јака армада, милитаризам и „белицизам“ достигли још невиђене сразмере —- није и наш просечни човек почео да схвата да има све више изгледа за поновни рат. Истовремено он је схватио као

1) Vidi članak „Školski radio u Čehoslovačkoj" u ovoj svesci „Učitelja“.