Učitelj

O IO LU uuUUr1"00LUTCI1CGCI"7- !C."(U–U117"((CC601"011"""CU_rCCC TTL

osnuje školu u kojoj bi ı kandidati učifeljshtva, dakle budući učitelji, stekli više obrazovanje nego šfo im ga mogu pružiti učifleljske škole. Zato je moravsko učileljstvo 1929 god. osnovalo u Brnu privafnu jednogodišnju pedagošku akademiju koja je imala da sprema abilurijente srednjih skola za učileljski poziv. U akademiji su predavali istaknuti pedagoški slručnjaci, među njima profesori ı docenfi univerziteta. Iste godine osnovalo je češko učileljstvo u Pragu privalnu dvogodišnju pedagošku akademiju za spremanje apsolvenalfa srednjih škola za učifeljsku službu u narodnim školama. | u toj akademiji predavali su sem osfalih sfručnjaka fakođe profesori i docenli visokih škola.

Ministarstvo prosvele uvidelo je da i država freba da osnuje pedagoške akademije u kojima bi se ogledao novi način učifeljskog obrazovanja. Zato je 1930 god. Ministarstvo osnovalo prvu Državnu pedagošku akademiju u Brafislavi. Pošto je ta akademija pokazala dobre rezultafe, osno vane su već Iduće godine državne pedagoške akademije sa čehoslovačkim nastavnim jezikom u Pragu i Brnu, a 1935 god. fakva akademija sa nemačkim naslavnim jezikom u Pragu, tako da danas pored 68 učifeljskih škola (48 državnih i 20 privafnih) postoje u Čehoslovačkoj za obrazovanje učilelja osnovnih škola još i 4 državne pedagoške akademije. Pedagoško voćstvo akademija povereno je univerzilelskim profesorima. | glavne naučne predmele predaju profesori i docenfi visokih škola (pedagogkia, psihologija, filozofija, didakltika i seminarska vežbanja). Administrativnu upravu vode direktori učiteljskih škola. Sem profesora i docenala visokih škola predaju u pedagoškim akademijama srednjoškolski profesori, učitelji vežbaonica i osfali istaknufi stručnjaci. Praktična vežbanja (hospitovanje i školski rad) više se u vežbaonicama i u drugim osnovnim školama pod nadzorom i voćsivom pedagoškog direktora akademije ili njegovog zamenika. Pedagoške akademije (državne) fraju 1 godinu a u njih se primaju apsolvenfi i apsolvenikinje srednjih škola sa položenom mafurom, ako su navršili najmanje 18 godina, moralno su besprekorni ı felesno sposobni za vršenje učifeijske službe. Osnov pedagočkih akademija je vrlo dobar i principi na kojima počiva njihova organizacija su ispravni, ali se uviđa i uopšle priznaje, da je vreme od jedne godine ı suviše kraiko da se apsolvenfi srednjih škola spreme za učilfeljski poziv. Iskustva sa pedagoškim akademijama su povoljna. Rezultati bi bili još povoljniji, kad bi pedagoške akademije frajale 2 godine.

U poslednje vreme bavio se problemom učiteljskog obrazovanja docent Karlovog univerziteta u Pragu, Dr. V. Pfihoda u svojoj knjizi „Včdecka pfiprava učitelstva” (Naučno spremanje učileljstva). U foj knjizi podvrgao je }emeljitoj kritici kako dosadanje učifeljske škole, tako ı predlog za reformu učiteljskog obrazovanja što ga je 1937 god. izradio Dr. O. Chiup, prolesor Univerziteta. Profesor Chlup predlagao je, doduše, da kandidati učileljslva po apsolviranju polpune srednje škole steknu visokoškolsko obra-