Učitelj

KK.

Naiplodniji je i najvrsniji naš obrađivač demogradskih problema dr. Fedor Mikič, šef Otsjeka, za vitalnu statistiku uz školu narodnog zdravlja u Zagrebu.

U vezi s tim valia spomenuti izvrsnu, uzornu studilu dra Nikole Peršića »Prirast i kretanje gradskog stanovništva s naročitim obzirom na grad Zagreb« (1935 Zagreb).

Među novijim sociološkim izdanjima vrijedno ie pažnje djelo Aleksandra Mužinića pod natpisom »Civilizacija, kultura i obrazovanje« (Zagreb, 1937 strana 112). Djelo nastavlia, da riješava problematiku, koju je inaugurirao profesor filozofije na zagrebačkom sveučilištu dr. Pavao Vuk-Pavlović u svom fundamentalnoni dielu »Ličnost i odgoi«, koje se kao što rekosmo pravom smatra prvom hrvatskom filozofijom kulture. Kao što veli sam Mužinić u predgovoru, da bi se mogao odrediti jasnije cilj obrazovanja i odgoja, nužno je prethodmo proučiti i jasno odrediti bistvo ı značaj civilizacije i kulture. Autor postavlja civilizaciju s njezinim predstavnicima specijalistima u zanimljivu antitezu prema kulturi i njezinim predstavnicima i ličnostima.

Knjizi nije zadaća da sistematskim načinom poda iscrpan pregled različnih ljudskih djelatnosti, koje se okupljaju pod poimovima civilizacije, pedagoške prakse i kulture. Naprotiv zadatak je knjige, da poda što jasniji uvid u odnos civilizacije prema kulturi, te u odnos obrazovanja i odgoja prema civilizaciji i kulturi. U dielu ima niz veoma zanimljivih sugestija i prijedloga na pr. prijedlog, da se slušačima sveučilišta osim specijalnoga obrazovanja predaju i rezultati nauke u drugim područjima, kako bi ljudi živjeli potpunim kulturnim životom. |

Iz žive problematike suvremenog života niklo je djelo dra Ej, Živkovića »Ljudsko društvo i rasna teorija«. |

Sociološke građe ima napokon u golemom monumentalnom djelu pok. dra Vladimira Mažuranića »Prinosi za hrvatski pravnopovjesni rječnik« (izdala u deset svezaka s dodatkom Jugoslavenska akademije znanosti i umjetnosti 1908—1993). Isto je tako za sociolloge od neprocjenjive vrijednosti folkloristički »Zbornik na narodni život i običaje lužnih Slavena«, kojeg {e zasnovao dr. Antun Radić, koji ie podiednako izdao izvrsnu »Osnovu za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu« (I izdanje 1897 II izdanje 1996).

Popularna jie knjiga dra Vinka Esiha »Nauka o državi« (Zagreb, 1938).

Mnogo grade za sociologiju dali su hrvatski statistički stručnjaci Šum jar!) Kore ger, Vribanić di posliednie doba E. Schreibef, koji izdaje Statističke godišnjake grada Zagreba.

Strana sociološka djela u hrvatskom priievodu

Pored već pomenute Giddingsove knjige imamo mi Hrvati i nekoliko drugih socioloških djela u dobrom prijevodu.

Profesor filozofiie na bogoslovskom fakultetu u Ljubljani dr. Alež Ušeničnik, autor je znamenitih djela: »Uvod u kršćansku filozofiju«, »Knjiga o životu«, »Sociologija« (Liubljana 1910, str.

6*