Učitelj

839), »Sicojalno pitanje« (Liubliana 1025 eStr 19), »Uvod u filozofiju« (spoznajno-kritički dio, Liubliana 1921, str. 504), »Metafizički dio« (Ljubliana 1924), str. 627), »Ontologija« (Ljubliana 1924).

'Ušeničnik brani metafizičke poglede, kritizira ideje liberalizma i socijalizma, brani kršćansku demokraciiu, usvaja ideje pape Leona XII i sociologa J. Kreka, utvrđuje katoličku idejnu orijentaciju, ustaje protiv gospodarskog liberalizma i socijalne demokracije meniševika i boliševika nalazeći put ka kršćanskim socijalistima i kršćanskoj demokraciji. |

Na hrvatski ie prevedeno dielo dra Aleša Ušeičnika (prevela Zdenka Žanko 1954 knjižnica »Novi život«). To ie priručnik sociialnog pitania u kratkom i zbijenom obliku katekizma, te je od samog autora prema slovenskom originalu nadopunjeno i modernizirano.

Prema rukopisu preveo ie pok. dr. Petar Rogulja dielo A. Ušeničnika »Principe sociologije« (Znanstvena knjižica Narodne prosvjete« u Požegi | knjiga 1920).

Spise slovenskog sociologa dra J. Kreka počeo je na hrvatski prevoditi T. Crnković (>Socijlalizam«, Zagreb, 1909).

Petar Grgec je preveo i uredio »Socijalne eseie, govore i nacrte« slovenskog sociologa Janeza eV. Kreka (Požega 1920 s opsežnim predgovorom P. Grgeca O Kreku kao čovjeku i sociologu u okviru njegova vremena).

Milan Durman i dr. Božidar Adžija zaslužni su popularizatori sociologije. Milan Durman ie preveo i priredio dielo »Preteče socija-

lizma od Th. Morusa do Krapotkina« (Zagreb 1920). U zajednici S urednikom i najmarljivijim suradnikom nekadđanie »Socijalne misli« drom Božidarom Adžijom preveo ie Milan Durman sa sedmog izdanja dielo Maxa Beera »Opća historija socijalizma i socijalnih borbi» (Zagreb 1933). Kako ie u tom nesumnjivo vri{ednom dielu govora O Trazvitku socijalizma kod Rusa, Poljaka, Čeha i Bugara morali su autori zbog naših čitatelja dodati i prikaz razvitka socijalizma i socijalnih borbi i kod Hrvata, Srba i Slovenaca.

Dr. Franio Jelašić preveo ie Jerusalemov »Uvod u filozofiju« i djelo Rudolfa Eislera »Sociologija — nauka o postanku društva« (Zagvreb 1919). U hrvatskom prijevodu imamo i Gumplowiczev »Nacrt socijalne filozofiie« (preveo F. Mađarević, Osijek 1912).

Hrvatska sociologija može s optimizmom gledati u budućnost. Hrvatski seliički pokret zacijelo će dati pleiadu socioloških radnika. Osim toga očekujemo pravom znatna naučna sociološka diela od dra Milana Ivšića, dra Pavla Vuka-Pavlovića i dra Dinka Tomašića.

14 an dai on aka k diZaki U KiLA AL i e ab a ie, S -doakaAu PI 1