Učitelj

veoma je aktuelno i za Hrvate, koji bi s uspiehom mogli primjeniti i mnoge sugestije, koje je iznio dr. Ant. Uhlif u dielu »Sociologicka idea — Socialni včda« (Praha, 1932).

Prof. A. Bazala pravom je istakao, da se od ostalih specijalnih nauka filozofijskih sociologija ioš uvijek kreće u glavnom u krugu pravnih i nacionalno-ekonomskih nastojania. (»Filozofiiska težnja u duhovnom životu Hrvatske od pada apsolutizma«, »Obzor« spomenica, 1995, str. 123). Samostalnije značenje dobiva u stranačko-političkom pokretu radničkom, gdje ie mahom vezana uz marksističke zasade. Tek posljednjih godina dobivamo sociologe kath eksohen.

Sociologija ie kod Hrvata poslije rata počela intenzivnije galiti, što se pripisuie u prvom ređu osnutku katedre za sociologiju na svecučilištu i Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu, gdje dielujie nekoliko značajnih predstavnika sociologije i srodnih naučnih grana.

Nijedan hrvatski sociolog nije obradio opći pregledni sustav sociologije ni onako kako to imaju naša naibliža slavenska braća Slovenci sa odličnim predstavnicima, autorima socioloških sistema. (A. Ušeničnik, Janez Krek ili Andrej Gosar, autor sustava kršćanskog socijalnog aktivizma pod natpisom: »Za nov družabni red«).. Česima je dao sustav sociologije dr. Em. Chalupny.

U ovom zbijenom prikazu ne ce biti govora samo o predstavnicima sociologije u uskom smislu riječi nego i učenjacima, koji se bave s istraživaniem društva kao cjeline i niegovih pojedinih sastavnih dijelova u njihovoi uzajamnosti i onih nauka, koje idu u red socijalnih nauka odnosno nauka, koje su na pograničiu sociologije.

Hrvatska sociologija na visokim školama

• „jilozofijska povijest kod Hrvata počinje se izgrađivati gotovo odmah poslije njihova pokrštenja. Stoga nije čudo, da je povijest filozofije (dakle i socijalnih nauka) najtiešnie povezana s djelovanjem crkve u narodu, napose u njegovu školstvu.

I danas je skolastička filozofija intenzivno njeguje. Hrvatskim skotistima na čelu jie profesor Antonianuma u Rimu dr. fra Karlo Balić, a tomistima dr. Hicajint Bošković. Velik broji rimokatoličkih svećenika izgrađuje katoličku sociologiju u duhu kršćanstva, koje je bilo uvijek velika moć u trinaest vjekovnoj povijesti hrvatskog naroda.

Na najstarijem sveučilištu na slavenskom jugu, na »Alma mater croatica« u Zagrebu (od 1874 pg.) predavala se sociologija na pravničkom i filozofskom fakultetu u vezi s narodnim gospodarstvom, odnosno ekonomijom.

Za sociologiju su vrijedna i narodno-ekonomska djela sveuč. prof. dra Blaža Lorkovića »Počela političke ekonomije« (Zagreb) i Frana Milobara »Izabrana poglavlja iz narodnog gosporadstva« (III, Zagreb 1909—1925), Vase Beloševića »Uvod u političku ekonomiju« (II izdanje, Zagreb 1922), dra S. Deželića »Politička ekonomija« (Zagreb 1922), Branislava Dimitrijevića »Politička ekonomija« (Zagreb 11: 1929). itd.