Učitelj

„= тинаннининанниниаинининиоаецанрлвАвИеигАПаииШлИнОСа Поинт сеаШииШи етар naar 236

Dr. Ernest Miler, redoviti profesor kriminalnih znanosti i sociologije na zagrebačkom pravnom fakultetu istakao se kao autor solidnih naučnih rasprava: »Pokušaji delikta s naročitim obzirom na tako zvani nepodoban odnošai«, »Kriminalno-pravna odgovornost liječnika«, »Kriminalistička studija o kolektivnoi odgovornosti«, »Hauskommunion der Sidslawen«, »Raison dtre sociologie««, »Gumplowiczeva socijalna filozofija«, »Grad sa sociološkog stanovišta (u zagrebačkoj »Novoj Evropi«) itd.

Ernest Miler preveo je na hrvatski |ezik znamenito dielo profesora na Columbia sveučilištu Franklina Henrya Giddingsa pod natpisom »Načela sociologije — analiza pojava, asociacije i specijalne organizacije« (Zagreb 1924). Prema tome ije dielu držao Miler i predavanja na sveučilištu. Miler ie u hrvatskom prijevodu ispustio neka poglavlia, a dodao je neke partije, na koje Giddings ne uzima obzir (na pr. povijest sociologije i socioloških škola).

Dr. Ladislav Polić, profesor općenog državnoga ustavnoga i međunarodnoga. prava na pravnom fakultetu u Zagrebu mnogim je svojim studijama pripomogao razvitku sociologije kod Hrvata O razvoju demokratske misli«, Zagreb 1918, »O nacrtima ustava«, Miesečnik 1921, »Izborni zakon prema ustavu i praksi«, Miesečnik 1923).

Proslavljeni hrvatski esejist, sociolog, shakespereologe dr. V i nko Krišković, autor |e djela »Anglia docet«, »Dokle smo došlic i »Pisma Juniosova« (iz engleske ustavne povijesti). Znatno je Kriškovićevo djelo »Hrvatsko pravo kućnih zadruga« (Zagreb 1925 posvećeno tisućlietnici kunisanja Tomislava kralja hrvatskoga, posvetio VI. Mažuraniću). U tom ie dielu obradio stalne sustave obiteliskog poretka, koji imaju tri oblika: matrijarhat (maternitet, materinstvo), patrijarhat (paternitas, očinstvo) i zadruga. I danas je socijalni poredak pretežnoga broja seljaštva osnovan na kućnoi zadruzi. Zadruga je od iskona tip našega seliačkoga poretka, ona је seljačka obiteliska ustanova sa svojim zasebnim obiteliskim pravom. U tom dielu opisuje obitelisku pravnu stranu zadruge i tumači značenje zadruge sa sociološke strane odnosno u naikrupnijim crtama iznosi njezinu socijalnu historiju i pozitivno-pravni razvitak, гахјабпјије zakon i pravnu prirodu zadruge, po kojoj je i danas uređena kućna zadruga u banskoj Hrvatskoj. Zadrugu i njezino 580ciološko značenje istražuje i Kriškovićev nasliednik na katedri za upravnu nauku i upravno pravo dr. Ivo Krbek, autor golemog diela »Diskrecione ocjene« itd., a proučavao ih je i pravnik i filozof dr. Ivan Strohal, koji je pravno-soci|alnim žarom branio socijalnu instituciju naših kolektivnih obiteliskih i gospodarskih zajednica, kojima je prirodno i nesvijesno bila provedena dioba i specijalizacija rada uz savršenu istodobno integračiju.

U svom eseju »Suton demokracije« (Kolo Matice Hrvatske, 1996) daie nam dr. Kriškoviić sociološku analizu demokracije počevši od J. K. Locke-a, teoretskog oca novovjeke demokracije preko godine 1848, kada Hrvati postaju politički narod, pa sve do danas. Pri svojim razlaganjima ustaje dr. Krišković protiv pokušaja obnove odnosno afirmacije tolstojizma kod nas. Tolstojizam, veli autor, prebrođen je već davno u samoj evrazijskoj Rusiji, a u