Učitelj

236 iuruuuuh„ (FILA u–I·u n uuuuIuE" GR :II•IAIAL PA ren srrusuuıu uuu mumy uuu III UI mi ui SRIIGizIaiemini

sferi zapadnoevropske kulture dieluie neprirodno i nastranmo, jer nalazi vršak etike i znanja u seliačkoj duši, pa hoće socijalni poredak i kulturnu orijentaciju čitavoga naroda u duhu seljačkoga ži-

vota, da se čitavi narodni Život postavi na seljački temelji. Krišković.

misli, da ie bolie, da mi u smislu zahtieva Dostojevskoga mužika dignemo višoi obrazovanosti. Kulturna demokracija i socijalizam su nerastavni, te ie socijalizam nemoguć bez demokracile.

Dr. Krišković je napokon autor dvaju značajnih socioloških djela, uzornih eseja: »Jedan vijek političkih ideia vodilia« (Obzorova Spomen knjiga) i »U svijetu paradoksa — slika sadašnjice« (izdala Matica Hrvatska, 1. sv., 1937, 2. sv., 1938). Obilie socioloških pouka nalazimo u njegovim shakespeareovskim studijama. (V. o tom dr. Ivo Hrgešić: »U službi Shakespearea — O prijevodima i komentarima dra Vinka Kriškovića«, »Kazališni almanah«, Zagreb, za god. 1997).

Dr. Juraj Andrassy, autor ie djela »O Ligi Naroda nijezinu s ustroistvu i djelovanju« (Zagreb 1981) i mnogih rasprava O različnim međunarodnim pitanjima. Napisao je i studiju »Kritički pogledi na teoriju O narodnoj suverenosti« (Zagreb, 19927), koja ie prvo pravnoteoretsko djelo većega opsega o tom problemu. U njem ima i socioloških elemenata (služi se Daryjevim dielom »Elements de sociologie«: l. Sociologie politique«, 1924).

Katedru sociologije na pravnom fakultetu zagrebačkog sveučilišta zauzima dr. Dinko Tomašić, koji se specijalizirao u U. S. A., Francuskoi, te ima široki horizont i solidnu erudiciju.

U svojoj knjizi »Društveni razvitak Hrvata« (Hrvatska naklada, str. 124) sabrao ije dr. Dinko Tomašić ove svoje rasprave: Zadružna i plemenska kultura, Zadružna kultura u Hrvatskom Zagorju, Kolektivna shvaćanja u Hrvatskom Zagorju, Borba za društvenu pravdu, Plemenska kultura, Život u pasivnim krajevima i Postanak vladajućih skupina u ranijem društvenom razvitku Hrvata.

Dr. Tomašić protivno dosadašnjem evolucionom stanovištu O zadruzi hao društvenom obliku, koji da se je razvio iz klana (roda, bratstva) iznosi mišljenie, da su s ijedne strane zadružna, a S druge strane plemenska društvena struktura nastale pod utiecajem DpOotpuno različnih prilika i da su se iedna i druga razvijale u različnim pravcima. Samo u koliko su se i plemenska i zadružna kultura našle na zajedničkom teritoriju i pod utjecajem novih okolnosti mogli su nastati novi kulturni i psihički tipovi, koji su spaiali elemente iz jedne i druge kulture.

U svojoj raspravi »Formiranie vladajućih skupina u ranijenl društvenom razvitku Hrvata i Srba« polazi s aksioma, da se ljudska zajednica dijelila na gornje i donje sloieve naroda, na sloieve”S Većim ili manjim dijelom dobara. Društvene nauke bave se s tim, da nam pokažu, kako nastaiu, kako se održavaju i kako nestaju jedne vladajuće skupine, da bi se izmijenile s drugima. Tomašić pobija tezu L. Gumplowicza da je u svim državama vladajuća skupina sastavliena od tuđinskog i ratničkog elementa, te prelazi, da prikaže kako su se u tečaju kulturnog i političkog razvitka od najranijih pa do najnovilih vremena formirale, održavale i kako su propadale vladajuće skupine Hrvata i Srba. Razvitak vladajućih skupina osvijet-