Učitelj

snik jugoslovenskoga profesorskog društva, juli-august 1936 god, sv. 11—12).

Profesori filozofijskih disciplina na zagrebačkom sveučilištu bivši dr. Eranio Marković, dr. Đuro Arnold i sadašnji dt A Tpert:Bazala i dr. Pavao Vuk-Pavlović u svojim su djelima obrađivali djelomično i sociološke teme. Prof. Vuk-Pavlović, koji svoj naučni rad zaokružuje u filozofijski sustav, posvećuje zasebnu pažnju i problemima sociologije.

Već u svojoj monografiji »Filozofija Th. Hobbesa« (Nastavni |

vjesnik, sv. 5—7, knjiga XXXVIII, Zagreb 1930) prikazuje i prof. Vuk-Pavlović elemente Hobbesove sociologije raspravljiajući o čovieku kao društvenom biću, o državi itd.

U svom djelu »Ličnost i odgoi« (Zagreb 1932), koje je hrvat'ska stručna kritika proglasila pravom prvom hrvatskom filozofijom kulture, a ja mislim i sociologijom odgoja, tretira probleme individua (individualiteta) — kolektiviteta, odnosa moći, prirode — Dpolitike, zatim govori o licu, ličnosri, zajednici, moći i liubavi, politici i odgoju, o odnosu politike i kulture itd. Sociološki su znatna njegova poglavlja o nezavisnosti odgajalaštva, politici, državi, ustavu, političkoi i pedagogičkoj funkciji kao povjesnotvornim funkcijama itd.

Vuk-Pavlovićeva rasprava: »Politik, Erziehung, Religion« (Praha 1934), izazvala je pažnju na međunarodnom filozofskom kongresu, a raspravlja o odnosu politike i odgoja, o religiji, o odnosu moći i odnosu ljubavi. Od osobitog je interesa i za sociologa i pedagoga njegova rasprava: »Wert und Schopfertum«, Paris 1937, međunarodni filozofski kongres; hrvatska verzija »Vrednota i stvaralaštvo«, Zagreb 1937). Analizira tu povijesne tendencije i stvaralaštvo što je socijalno relevantno, jer govori o ostvarenju vrednota i socijalnim pokretima.

Profesor zagrebačke Ekonomsko-komercijalne visoke škole, Filip Lukas, osnivač ekonomske geografije kod Hrvata obradio ie temu o prirodnom utjiecaju okoline na stanovištvo Dalmacije (»Sveslavenski zbornik«, Zagreb 1930). U raspravi o“postanku Poliica ima socioloških elemenata, a Lukas ie zaslužan zbog proučavanja antropogeografije Hrvata (vidi dr. Nikola Peršić: »Život i rad profesora Filipa Lukasa«, zagrebački mjesečnik »Ekonomist« decembar 1936). U svojoj izvrsnoi studiji »Geografiiske osnovice hrvatskoga naroda« (Zbornik Matice Hrvatske) i »Smiernice i elementi u razvoju hrvatskoga naroda« (»Hrvatska revija« 1932), osvrće se na sve biološke, dinamičke i kulturne faktore, koji su utjecali na izgradnju duhovne individualnosti hrvatskoga naroda.

God. 1938 izdao je prof. Lukas prvu knjigu svoje serije »Hrvatska narodna samosfalnost« pod natpisom »Problem hrvatske kulture« (izd. »Matica Hrvatska«). U toj seriji obradit će prof. Lukas psihičke i etnobiološke značaike hrvatskoga naroda u vezi s općim problemima kulture i njezinih stvaralaca (pojedinci, stalež ili cijela narodna zajednica).

U izdanjima zagrebačkoga Hrvatskoga književnog društva svetog Jeronima u Zagrebu započeo je profesor Ekonomsko-komercijalne škole dr. Milan Ivšić s izdavanjem niza popularnih knjiga