Zamѣtki po čakavskimъ govoramъ

53 д) star, stara, staro : stari, stara, staro. Безъ именной формы,, отличающейся удареніемъ отъ сложной, мною отмѣчены: pravi, prava, prdvo; mali, m§Ia, mSlo, употребляющіяся въ аттрпбутпвномъ положеніи всегда въ такомъ видѣ; въ предикативномъ же я слышалъ' mala и malo, pravi plnr.—безъ долготы. 77. Если взять двухсложныя и многосложныя прилагательныя, то получатся соотвѣтствія слѣдующаго рода: а) burni snig («бѣлый»), dužan, dužna, dužno, dužni : dužni, gladan, gladna, gladno: gladni, gnusan: gnusni, jadan: jadni, kratak : kratki, plitak : plitki, rahal : rahli, rSvan : ravni, ružan : ružni, zlatan : zlatni, žedan : žedni; ep. и okragal, okrugla, okruglo : okrugli. б) dobar, dobra, обыкновенно dobro : dobri и dobri, ep. neđobrl (чортъ), krvav, krvava, krvavo : krvavi, mekak и mekak, mehka и mehka, mehko : mehki, obal, obla и obla : obli, oštar, oštra и oštra : oštri и oštri, tanak, tanka и tanka : tanki и tanki. в) а) Здѣсь отмѣчу прилагательныя, у которыхъ удареніе средняго рода тожественно съ женскимъ родомъ: dalek, daleka, daleko; dumbok, dumboko : dumbokl и dumbokl, rumen, rumena, rumeno (n rumeno) : rumeni, rumenoga u rumeni; staklen, staklena, stakleno, studena : studenoj, studenoj, širok, široka, široko: široki, široki, visok, visoka, visoko : visoki, visokoga, zelen, zelena, zeleno: zel§nl, zelenoj. Изъ этого видно, что Л имѣется рядомъ съ" въ сложной формѣ. Быть можетъ, образованіе этого Л началось въ формахъ zelen : zelbnl, но трудно предположить, что тутъ сохранилась разница между старыми краткими удареніями, которая тутъ нѣкогда существовала. Вѣроятно, тутъ имѣется извѣстнаго рода механпческо-рптмическая связь формы сложнаго вида съ измѣненіемъ ударенія именной формы (ср. star : stari). (3) mrtav, mrtva, mrtvo : mrtvi; mrtva «умершая», mrtvo «умершій» . г) griški ngrjskl,. gorski, gorski, muški, noćni, prašci, prašci. д) blatan, blatna : blatni; bolan, bolna : bolni, čudan, čudna : čudni; dolnl, đroban: đrobni и clrbbnl; diipal : dupli и dupli; gla¬