Zamѣtki po čakavskimъ govoramъ

54 dak, glatka : glatki и glatki, gordi, jadan: jadni, krhak : krhki n krhki; kripak, kripkl n kripkl; krušni: kućni; lagak. lahak, lahka : lahkl, lahki, letnl, mokar : mokri n mokri, mrsan : mrsnl nmrsiil, mučan : mušni, mušni; nizak:niski, skrađhl (конечный, кромѣшный), sridhl, teška (praed.), turski, iizak, uska : uski, vlaški, vlažan : vlažni, vlažni, zimska, ženski, žiihak (горькій). е) drven, drveni, čemeran, gizdav-I, glagolski, malahan, malahna, -ahno, malahni, večeru! (večerini hura vrime dela). ж) domaći. з) bribirski, napravan, napravna, pokojni, novlanski, pripravan, pripravna : pripravni, starinski. и) bogat, bogata : bogati; debel, debela : debeli; imenitl, lastiv (льстивый), rjavo, sulacnl («хорошій»), «šarava krava», šepavf (хромой), šegavf (хитрый), plašlivf. i) bejiišast, čr(n)kast, vilast: divojaćkl. к) gospodarov, -ova., susedovu. miševe škilje, bukovo, hrastovo, brestovo drvo, očinu postiju п под. Притяжательныя прплаг. этого рода имѣютъ всегда имени™ форму. л) Ср. еще ciganski, frankopanskl, указывающія свопмъ л на чужое происхожденіе. 78. Приложеніе. Степени сравненія. Тутъ нѣтъ ничего особеннаго, специфическаго. Напр.: mlajl, najmlajl, reji, slajl.—veći, žuči.bliži, najbliži (второстепенное удареніе на концѣ), draže, (adv.), suše (adv.), više (adv.).—gušći, žešći.—boli, najboll, dajl, debil, dubll, mani, tanl. — bledijl, cenijl, gladniji, gnusnijl, miliji, ravnijl, snažniji, tupijl, zdraviji, žalosriijl п под., но вмѣстѣ и: bogatiji п bogatiji, slabiji, stariji и под.79. a) ja mene а. Мѣстоименія. Личныя мѣстоименія. mi б) ti tebe vi vas nas