Zamѣtki po čakavskimъ govoramъ

— 57 Мѣст. «сей» сохранилось только въ слѣдующихъ выраженіяхъ, насколько я могъ отмѣтить: šega leta (сего лѣта), šega prolića, se zime, se jeseni, cp. еще jutros, sinoć какъ и въ другихъ говорахъ. 84. moj, moja, moje : mojega, moga, tvoj, tvojega и под. какъ 6v и под. Множ. и. moji, moje. ovakov : ovakovoga, -ovomu какъ у прнлаг.; въ множ, ovakovl (mase.), ovakovč; gen. ovakovlh; hegov, begovoga и т. д. Cp. onakov, takov, sakakov, nikakov. Мѣст. sam, sama, samo; plur. shmi, same; въ косвенныхъ над. имѣется нѣсколько формъ: samoga, -oga, samoga, samoga n samoga; plur. samih, samih, sb mili, samih n samih. Кромѣ того я еще слышалъ: samoga hega, samomu nemu, samoj meni когда shm особенно подчеркивается. Мѣст. čiji, čija, čije : čijega п т. д.; ničiji или ničerjl, ničerja, nieerje : ničerjega п т. д. (cp. § 29). 85. Приложеніе I. Cardinalia. jedan, dva, tri, četiri, pet, šdst, sedam, osam, devet, deset; jedandjst, dvandjst п под. (§ 28); dvajset, trejset (§ 28), četrdeset, pedeset, šezdeset н под.; sto, dvisto, tristo, petsto, hljada (gen. pl. hijad n hijad), milijim. Jedan склоняется какъ ov: jednoga, jednomu, jednin н под.;р1ш’. jedni, jedne, jednih и под.; jedna, jedne, jednoj, jednim под.; рѣдко: jednoga, jednomu. Отъ nijedan,, nijedan я отмѣтилъ: nijednoga и nijednoga п под. Отъ dva я отмѣтилъ: род. dvih, dvin, đvimi, tri, trih, trin, truni и četiri, četirih и под. Съ чпслите.іьными tri, četiri имѣется существ, въ множ, ч.: tri brati, tri kameni и под.; когда съ числительнымъ 3, 4 употребляется сущ. сред, рода, то оно тогда имѣетъ форзгу съ г въ концѣ, а не свою форзіу множ, ч., напр.: propelo, dva propela, tri propeli. Ср. еще: jedan pllt, dva ptit. tri pnt и под.; dvoje (dvoje), troje, četvero, petero и под. 55. Ordinalia. prvi, drugi, tretl (§ 1 i), četrtl, peti, šesti, sedmi, osmi, deveti, deseti. Въ Брибирѣ я отмѣтилъ: sedmi, osmi; даже: šesti, jedanajsti, dvanajsti и т. под.; dvajseti, pedeseti, stoti и под.