Ženski pokret
joj ekonomskoj važnosti, od sviju pitanja oko položaja vanbračne djece, čini se da je pitanje njihovog ekonomskog položaja ono, 0 kojem se još najčešče govori. Ali ono nije najteže niti najvažnije, niti za Ženu niti za decu. Nije više istina, da sva vanbračna djeca padaju na teret države i cjeline, jer akoprem ženin ekonomski položaj danas još nije onakav kakav je onaj muškarca, ona može da izdržava i sebe 1 dijete jer ima mnogo žena, koje danas prehranjuju i majku i braću, ima ih koje se brinu za čijelu svoju obitelj. Prije je dakle taj prigovor možda vrijedio danas više ne vrijedi. Druga su pitanja mnogo i mnogo važnija. Istina je da žena koja privredjuje ne može da posvećuje toliko vremena odgoju djece i vrijeme, koje ona tu može da žrtvuje vrlo je ograničeno. Ali ni taj prigovor nije do kraja opravdan. Jer žena koja stoji u zvanju nema više vremena za odgoj svoje djece, bila udata ili neudata. Tek baš se na tom pitanju i vidi, kako je i ekonomsko pitanje žene riješeno samo za neudatu i samo za nju bez djeteta. Položaj djece, kojoj majke živeći u braku privredjuju, nije bolji ni obezbijedjeniji, nego je položaj one, koju odhranjuje neudata žena. Pa ipak, danas ne dolazi nijedan političar, nijedan ekonomičar pa da traži, da se svakoj udatoj ženi omogući život, koji ju ne će prisiliti da zaradjuje. I ako bi ih i bilo, njihovi bi nazori u današnoj ekonomskoj bijedi, u kojoj se svijet nalazi bili neprovedivi. Ali nema razloga, da se onim, što se na jednom mjestu dozvoljava obrazlaže jedna nepravda na drugoj strani. Ima ih, koji pitanje odgoja djece riješavaju tako, da tvrde, da će se jednom sva ta djeca radnica odgajati u skloništima i odgojilištima i da će dužnosti škole biti još imnogo veće, nego su dosad bile. Mislim da toga nikad neće biti. Ljudi se ne razvijaju, kao što raste cvijeće ili drveće, u veLikom redu, drvo do drveta; i svima treba ista njega. Ljudima, koji se razvijaju živeći u takovom redu, s jednakom njegom, njima u životu uvijek nešto fali. Djeca moraju da rastu negdje, gdje mogu da puste korjenje, uz nekoga uz koga mogu da prionu, bio to pojedinac, ili mala cjelina ljudi. Drugačije čovjek ne može da se razvija, a da ne bude tudjinac u svijetu? Svi zakoni oko razvoja djece govore o istinitosti te činjenice. Religija komunizma je nedvojbeno jedan od največih ideala za kojima se danas ide, ali čovjek tu religiju ne će steći u šivom
68
Женски Покрет
2