Ženski pokret

u Ženskoj učiteljskoj školi rad Marije Schmit; »Žena i muškarac kao vaspitači«. Na osnovu dosadašnjih opažanja odbor je zaključio da u buduće sam predlaže teme za nagrade. Odbor je osudio iznošenje nezrelih misli učenica ženske učiteljske škole u omladinskoj anketi jednog dnevnog lista, te je u tom smislu protestovao kod uprave te škole. Za sve vreme rada stizalo je Ženskom pokretu vrlo mnogo molbi pojedinih žena za zaštitu. Bilo je tu najviše molbi otpuštenih žena iz državne službe, molbi da se interveniše kod nadležnih za dobivanje alimentacije itd. Svi slučajevi su prethodno ispitani, te je nakon toga intervenisano i to često sa uspehom. Povodom redukcije nekvalifikovanog osoblja u državnoj bolnici zatražili su intervenciju ne samo žene nego i muškarci. Ženski pokret sudelovao je svojom moralnom i materijalnom potporom pri svim kulturnim akcijama u gradu. Bio je takođe u uskoj vezi sa Alijansom ženskih pokreta i Narodnim ženskim savezom u Beogradu. Na sastanku Alijanse u maju 1932 glavni predmet rasprave bio je memorandum Ženskog pokreta koji je podnet vladi povodom velikih redukcija činovništva, a u kome se daje izvestan nacrt za redukciju. Zagrebački ženski pokret odbio je i oštro napao memorandum, smatrajući da je cilj svake feminističke organizacije da svestrano štiti ženu po svaku cenu i da se redukcija može da vrši jedino na osnovu kvalifikacija

i stručne spreme, a nikako na osnovu spola. Mišljenje o memorandumu traženo je od svih pokreta tako kratko vreme pre nego će se predati vladi, da je naš pokret protestovao i tražio da se u buduće prilikom rešavanja važnih pitanja Alijanse dade Pokretima duže vremena da ta pitanja prouče. Obaveštavamo da je list Ženski pokret, organ Alijanse ženskih pokreta, snizio pretplatu sa 48 din. na 36 din., te pošto je to jedini feministički list kod nas, toplo ga kao i uvek svima odmah preporučujemo. Od 15 decembra 1932 uzeli smo pod kiriju dve sobe u Domu Kola srpskih sestara uz cenu od 400 din. sa ogrevom i osvetljenjem. Na koncu htjeli bismo da napomenemo da se žena nije možda nikada nalazila u težem položaju nego što se danas nalazi. U svem svetu digla se ogromna kampanja protiv rada žene (izvan kuće) tog najosnovnijeg prava svakog čoveka. Kod nas je taj pokret koji ide za tim da žene isključi iz zvanja naročito jak a borba je tim teža što moramo da računamo sa jednom konzervativnom sredinom, sa neosveštenosti samih naših žena, kao i sa bezbroj drugih predrasuda. Braniti se može žena jedino dobro organizovana, pa i sa ovoga mesta upućujemo svima prisutnim ženama poziv da što tešnje sarađuju sa nama i pomažu nam pri provođenju našeg feminističkog programa, a takođe da rade na tome da upoznaju sa tim programom i one žene koje ga ne znaju, i da ih privedu našim redovima.

О РАТУ

У фебруарском броју нашега листа објавили смо упитник, који је послао Интернационални социолошки конгрес у Женеви. На наш позив да одговоре поједини Ж. п. и поједине личности на постављена питања, примили смо следеће одговоре: Женски покрет у Београду одговара само на питање да ли је могуће предвидети ратове. Одговори су негативни, т. ј. ратови се не могу предвидети из следећих разлога: а) Ратови често, готово увек, зависе од личних, непредвидљивих одлука, јер они нису ствар размишљања и разума, него провокације и реакције на провокације. в) и с) Из горњег разлога зависе од покрета маса, односно од колективне психозе d) Комплекс фактора који изазивају рат велики је, јер су многобројни узроци, управо читав низ је узрока, ближих и даљих,

који доводе до стања у колективној психи које се опредељује за рат и прихвата га. Ти узроци су, знатним делом, с почетка готово невидљиви, и потцењују се. е) променљивост расположења маса чини да се тешко може предвидети. * Женски покрет у Сарајеву одговара супротно, т.ј. да се ратови могу предвидети. Његова излагања су следећа: 2) Предвиђање ратова је могуће, јер узроци ратова нису никакве идеолошке, теоријске природе, него увек економско социјални. И као што је могуће после неродне године предвидети глад, тако је могуће из нездравих социјалних и економских односа закључити рат као последицу. а) Наивност је теоријске социологије ве-

MART, 1933

ŽENSKI POKRET

39