Ženski pokret

POLITIČKI I EKONOMSKI POLOŽAJ ŽENA BLISKOG ISTOKA

I. Turska Dvanaesti kongres Internacionalne alijanse za pravo glasa i građansku i političku akciju žena održaće se u Istambulu mjeseca aprila«. Kako te riječi pokazuju frapatnu promjenu položaja žena u tim zemljama bliskog Istoka! Razvoj nacionalizma vuče za sobom socijalne i političke koncepcije gdje je odgovoran položaj žene sasvim prirodan; pravi feministički pokret jedva i postoji. Zapreke koje su isključivale žene da podijele aktivnost vanjskog svijeta bijahu socijalne i političke uredbe koje je donio muslimanski režim. U većini zemalja bliskog Istoka, ti se zakoni malo pomalo mijenjaju postepenim snagama misli koja dolazi desetinama godina i stoljećčima. Samo Turska je odvojila crkvenu vlast od državne, zato je brzi napredak moguć. U Tursko j žene imaju jednako pravo glasa u općinama, aktivno i pasivno. U mjesecu decembru 1934 one su dobile takođe parlamentarno pravo glasa koje su upotrebile u izborima u januaru 1935. Izabranih je bilo 17 žena. Koedukacija postoji u pučkim i srednjim školama. Ženske škole su prenatrpane tako da često tri djevojčice mjesto dvije sjede u jednoj klupi. Statistike srednjih škola pokazuju ovaj brzi porast učenica: 1913—1914: 67; 1923—1924, 773; 1932 —1934, 8064. Na Narodnom univerzitetu u Istambulu mlade djevojke su primljene pod istim uslovima kao i mladići i rade u istim učionicama. Ne samo da su žene ravnopravne na političkom i ekonomskom polju, već se za njih otvara i nov svijet zadovoljstava kao kinematograf, plesovi, kazalište, sportovi itd. Jedan mali broj, ali vrlo važan, dostigao je u javnom životu položaje kao liječnice, advokati, sudije, glumice, sekretar! i učiteljice koje su sve mnogobrojnije. Žene zauzimaju mjesta u općinskim vijećima, imaju položaje u vladinim sekcijama i bile su imenovane kao delegatkinje na godišnjim balkanskim konferencijama. U jednom selil Smirne jedna žena imenovana je Muhdarom tj. poglavicom seljačke zadruge. Kako je stanovništvo Turske 90% seljačko, žene rade na polju i dijele s muškarcima mnoge teške radove. Stvaranje Turske republike donijelo je sa sobom žensku emancipaciju. Švicarski građanski zakonik koji je uzet kao podloga pravnom uređaju Turske učinio je poligamiju nezakonitem i dao je ženama ista prava na rastavu braka kao i muškarcima. Uglavnom se može reči da su prava turskih žena jednaka pravima žena u većini evropskih

zemalja. Koprena, simbol isključenja žena iz vanjskog svijeta, je vrlo često napuštena. II. Afrika i Azija Pjesnikinja ’A'sha al Tamur opjevala je početak feminističkog pokreta u Egiptu 1885. 1911 podnijele su feministkinje Ustavotvornoj skupštini molbe za obligatorno školovanje, za Slobodan ulaz u džamije i za reforme poligamije i rastave braka, itd. Udruženje Egipčanki za socijalni i intelektualni napredak osnovano je 1914. Ženski pokret dobio je svoj prvi stvarni impuls od općeg poleta ka slobodi, naročite u nastajanju za egipćansku nezavisnost. Utaj čas su se žene pridruživale manifestacijama u najveću ruku pod vođstvom prvog feminističkog društva »The Ladies’ Wafd«. 1923 osnovan je Ženski egipčanski savez i poslao je svoje delegate na kongres Internacionalne alijanse u Rimu i Parizu. Pokret za reforme se naglo širio. Žene su se oslobodile koprena po velikim grahovima kao u Kairu i Aleksandriji. Muslimanske žene izlaze sa svojim muževima. Jedan veliki broj zarađuje sam život. Mlade djevojke su primljene u srednje škole i na univerzitet koji je otvoren u Kairu 1925 godine. Mnoge od njih studiraju u Evropi i vračaju se da podignu kulturni nivo svoje vlastite zemlje. U zemljama sjeverne Afrike počinju se stvarati mnoge ženske škole. Jedan interesanten rezultat svjetskoga rata je nešto nezavisniji život kabilskih žena, inače vrlo zaostalih, radi penzija koje dobivaju kao ratne udovice. Radi tog položaja podignuto je tu nekoliko ženskih škola. U Persiji napredak je nešto zaostao radi nedostataka direktnih veza sa zapadnim državama. Skoro se svagde nosi koprena. Bračni položaj nije mnogo poboljšan; postoji brak među djecom, a takođe i poligamija. Položaj žene u industriji nije dobar. Ima malo izgleda za žene u zvanjima osim u nastavi. Tu se takođe ženska emancipacija polako razvija sa nacionalističkim duhom. Za nedavnog velikog napretka nastave ustanovljene su ženske škole. Tome pripomaže bahistički pokret sa svojom doktrinom jednakosti među spolovima. Feministički pokret počinje da se stvara u Iranu. Ženske škole su sve mnogobrojnije, a ženske srednje škole nalaze se u Bagdadu, Mosulu i Basri. Vlada šalje žene kao i muškarce u inostranstvo da bi se mogli vratiti da učvrste njihov nastavni sistem. Po svoj prilici će se dalje napredovati radi jakog nacionalističkog duha, radi stalne vlade i silnog utjecaja zapadnjačkih zemalja.

ЈАНУАР-ФЕБРУАР 1935

ЖЕНСКИ ПOКРЕТ

19