Židov

jemci su velikom većinom bili već prilično obrazovani, pa se u istinu moglo govoriti o jednoj asimilaciji, (sljubljenju) Židova. Istočni Židovi, to je gotovo sigurno, odlučit će se na drugi način razvoja, na razvoj nacijonalni, kojemu ga vode sve njegove tradicije. Uspjeh je cionizma medju istočnim Židovima gotovo siguran. Uspješni rad cionizma medju židovskim masama evropskog istoka, najčešće potiće svjesnog Židova srednjoevropejca da smatra cionizam jedino mogućim razvojem židovstva. Proti cionistima imamo opoziciju, često zvanu asimilantima. Ovi iz najrazličitijih motiva pobijaju nacionalističko nastojanje židovstva, pa se drži narodnosti svojih zemljaka a samo vjere židovske. Oni kažu da su odgojeni i obrazovani kulturom njihove nove domovine, od nekoliko su generacija ovdje naseljeni, te se osjećaju sasvim njihovi. Nema sumnje da i te Židove ipak spaja mnogo više sa njihovom žid. braćom negoli vjera. Hiljadu godišnje tradicije opažaju se jasno na njima, i ako oni tvrde, da su odgojeni bez njih. Nazori o životu u familiji, organizatorni i trgovački talenat, humor itd. svakog Židfl«va tako jako karakterizira da ga je obično lako medju drugima prepoznati. A ipak se ne može mnogo prigovoriti tomu da se oni osjećaju Hrvatima, Madjarima, Nijemcima itd. jer su oni zbilja odrasli i odgojeni medju tim na odima, tim su kulturama zadojeni, njihovim interesima zaokupljeni. To su često Židovi vrlo samosvijesni,* duhom i karakterom na visokom stepenu, te se uz najbolju volju ne mogu radi židovstva odreći svoje stečene narodnosti, što često od njih zahtjevaju s jedne strane cionisti, a s druge strane prerevni nacionalisti inovjerci. / Takvome je Židovu silno teško uspeti se do jednog jasnog principijelnog stanovišta prema toj svojoj d\ro jakoj narodnosti i on biva s obadvije strane (Židova i nacionalističkih inovjeraca) smatran polutanom. On se pako osjeća upravo radi tih raznolikih elemenata svoga duha potpunim čovjekom, i ne može se ni jednoga odreći. Držimo, da je to spajanje h eterog e n i h elemenata najdragocjenija židovska sposobnost, i da to odgovara najviše židovskoj staroj tradiciji o pobraćenju svih naroda pod vodstvom odabranoga, židovstva. Baš ovaj strahotni rat dovodi nam jasno pred oči, da ovo silno diferenciranje i dijelenje ne može biti zadnja riječ istorije, nego da iza toga mora doći koaliranje i organiziranje, skupljanje i sljubljivanje raznih sila, ako će uopće biti moguća jedna ljudska medjunarodna kultura Moraju se naći modusi i putevi, kako bi se razni interesi i razni karakteri pojedinih naroda medjuso'bom akomodirali i izravnali, a ?a tu je zaista istorijsku zadaću-židovski narod osobito sposoban, da ne kažem izabran. Njegova prastara tradicija o mesijanskoj dobi i o bratsvu naroda na svijetu, ovdje će se pretvoriti u živu silu. Njegova će sada biti zadaća na prvom mjestu da nastoji oko provodjenja principa pravednosti, i bratimljenja izmeđju ostalih naro H a. Ta mi znamo, da je jedan od najvažnijih duševnih elemenat- židovstva naš jaki osjećaj inK-rnaciona. - kulturne veze, neki kozmopolitizam, koji djeluje kao protusila prema prenapetim nacijonalnim,osjećajima i nastojanjima pojedinih naroda. Židovi općenito pridržavaju neku trijeznost

i objektivnost u nacijonalnoj borbi naroda i time zastupaju kulturne ideje čovječanstva. Spojit tako dvojaku narodnost u sebi, nije ni. tako teško, kao što to izgleda u teoriji. To je hiljadu i hiljadu' Židova u praksi već provodilo i-svagda provodi,-prima u sebi odgojem arijskih rasa, i prima baštinom i tradicijom elemente svoje jevrejske rase. Židovi srednjoevropejci ne če biti svojom drugom narodnošću otudjeni od svoje braće na istoku. Oni će ih zborom i tvorom pomagati, jer svagda je izmedju Židova sviju zemalja bilo jedno silno uzajamno pomaganje, jedna neprekinuta i nepresjeciva veza, koju nijesu prekinule ni vanjske zapreke, ni unutarnje stranke Židovstva ma kojeg smjera bile. Držeći ovu misiju židovstva pred očima, pozdravljaju i necijonistički Židovi institucije, koje jačaju žid. svijet šire židovsku tradiciju i upoznavaju nas sa židovskom kulturom. Tako ćemo i mi uvijek potpomagati žid. novine, žid. literarna društva i cionističke odbore za kolonizaciju Palestine. Jer mnogi će se od srednjoevropejskih Židova osjećati pozvanima, da sudjeluju u ovoj velikoj akciji židovstva, stvarati novu domovinu, jaki oslon za sve Židove. Ali onim mnogim Židovima koji će htjeti ostati u Evropi, dosta je spoznati i jačati svoju žid. svijest sa povijesti i vjerom židovskom, kaoj literature, a ne trebaju biti odgajani sasvim tako, kako se to često ođjevrejsko nacionalističke strane zahtjeva. S druge će strane Židovi pomagati i narode medju kojima žive time da rade u njihovoj sredini, da ih gospodarski i politički podupiru. Sa ovom dvojakom narodnošću udovoljit ćemo svojoj nacionalnoj, kao i svjetsko istoriskoj zadaći. V., E-h.

Vijesti iz jugoslavenskih zemalja.

Izbori u zagrebačkoj izrael. bogoslovnoj općini. Zadnja dva tjedna konstituirali su se pojedini odbori predsjedništva. Upravni odbor izabrao je predsjednikom g. Adolfa Rosenfelda, a njegovim zamjenikom g. Vilima pl. Deuscha. Bogoštovni odbor izabrao je gg. Samuela Ohrensteina i Ivana Schona, a školski odbor gg, Dra Hugu Kona i Mirka Breyera pročelnicima odnosno njihovim zamjenicima. Osim toga izabran je f inanc i ja 1 ni, i r e v i z i j s k i pododbor. Najvažnija pitanja, koja će zabaviti novo predsjedništvo, jesu pitanje reforme izbornog reda i reforma škole, pa se očekuje, da će se oba pitanja privesti skorom i uspješnom riješenju. Jednako je prešno pitanje osnutka Saveza hrv. slav. izr bog. općina, te provedba valjane porezne reforme. Novom ćemo predstojništvu kreditirati do daljnjega povjerenje, dok ga ne vidimo na djelu. Nakon nekog vremena podvrgnut ćemo njegov rad objektivnoj kritici. Mjerilom će nam biti, hoće Ii pod novim pređstojništvom oživiti židovsko-općinski život i prestati dosadašnji sterilitet. Ne ćemo toliko gledati na efektivne uspjehe, koliko na volju i duh, što će vladati u Kahalu. Novo vrijeme traži novi duh i u Kahalu. Dirljivi akt pieteta. Prije nekoliko mjeseci übijen je u okolici bjelovarskoj jedan zarobljeni ruski Židov od svoga

druga Rusa Nesretnika su sahranili na bjelovarskom židovskom groblju. Kad su u Bjelovaru zaposleni zarobljeni ruski Židovi, njih nekoliko, nedavno čuli da se pregovara o miru s Rusijom i da bi se doskora mogli vratiti u svoju domovinu, tada, nijesu zaboravili u svojoj radosti niti svoga mrtvog druga i suplemenika. Na brzu ruku sabraše izmedju sebe svotu, pd K 185, da bi se njihovom nesretnom drugu podigao nadgrobni spomenik, kako mu se ne bi zameo trag. Sabrani novac predali su bogoštovnoj općini. Ovaj dirljivi čin pieteta dokazuje nam, da i, medju najpriprostijim ruskim Židovima ima plemenitosti i židovskog čuvstva, koje nije mogao uništiti niti grozni ovaj rat. Razne vijesti. (Bjelovar). Dne 13. siječnja obavljeni su izbori za bogoštovnu općinu. Kako doznajemo, pokazali su općinari živo zanimanje za ove izbore. Rezultat izbora priopćiti ćgmo u slijedećem broju. (Sisak.) Izrael, gospojinsko društvo u Sisku priredilo je, dne 12. siječnja „zabavnu večer" u korist udova i siročadi palih junaka grada Siska. (Vijesti o Bargio rancima). U maju 1915. pao je na ruskoj fronti Wilhelm H i r s c h 1. agilan cijonista iz Križevaca - -rNadliječnik u prič. dr. Edmund A 11 m a h n iz Bjelovara, senior Bar-Giore dobio je kao četvrto odlikovanje, ponovno previšnje priznanje s mačevima. Službuje od početka rata na bojištu. (Odlikovanja). Prič. poruč. Josip Singer, (Judejanac) dobio je drugo odlikovanje; previšnje pohvalno priznanje s mačevima. Prič. zastavnik Josip B a r u c h odlikovan je malom srebrnom kolajnom za hrabrost. Narednik Samuel Maestro nalazi se od početka rata na fronti. Odlikovan je malom srebrnom i brončanom kolajnom. Rač. podčas. Jakob A 1 k a I a y, brončanom kolajnom. Vodnik Moise L c vi, srebrnom kolajnom I. razr, Makabejska svečanost u Sarajevu. U svrhu proslave svečanosti ~Hanuke“ skupi se u subotu, dne 15. o. mj. sarajevska židovska omladina, u prostorijama isr. sefard, bogoštovne općine, da makar u malom opsegu, dadne ođuška svojem veselju nad junaštvom naših slavnih praotaca, naših Makabejaca. Proslava je otvorena paljenjem sviječica po gosp. insp. Djaenu, koje je bilo praćeno pjevanjem učenica.' Gosp. nadrabiner dr. L e v i održao je kratko predavanje o značenju svetkovine Hanuke, nabrajajući sve važnije dogadjaje u doba Makabejaca, te je istakao triumf Makabejaca, kao triumf čitavog svijeta, jer njihovom pobjedom nije samo spasilo Židovstvo, već je njihova pobjeda značila pobjedu „monoteizma" Konačno je dr, Levi pozvao mladež, da se ugleda u svoje predje. A da to uzmogne učiniti, beka nastoji, da se što bolje upozna sa junaštvom i slavnim djelima naših praotaca. Obzirom nato da su muškarci većinom u vojničkoj službi pozivlje i ženske („Moriah*), da se late posla, te što više uzrade, da danas, sutra budu svojoj djeci dobre majke i uzgojiteljice. a svojem narodu preporodjene Hane i Debore. Gosp. D ja e n recitirao je jednu od svojih pjesama, u španjolskom jeziku, te se može punim pravom reći, da je šteta, što taj talenat ne vlada dostatno hrv. srp. jezikom. Odjica Simka Salom držala je predavanje o židovskoj ženi, te je lijepim i zanosnim riječima istakla vrline Židovke, ali vrline, koje je na žalost dosada većinom

STRANA 4.

»ŽIDOV (HAJ’HUDI)

Broj 1.