Židov

mnogo razumijevanja za teški položaj činovnika službenika. Stoga je čin ludbreške općine vrijedan svake hvale. Zemun. (Pobjegao iz zarobljeništva .) Naš mlađi prijatelj jednog, dobrovoljac gosp. Jeno Pisker, koji je bio tri godine u ruskom zarobljeništvu, prebjegao je sredinom prosinca 1917. sretno našim četama u Poljskoj. Purlmska zabava. Židovska omladina, željna da opet nakon više godina nastavi prastari židovski običaj, te da ujedno bar na časove zaboravi na težinu i ozbiljnost vremena, priredjuje dne 23. o. mj. u prostorijama Hrv. konzervatorija veliku purimsku zabavu. Svoje sudjelovanje obećali su članovi hrv. zem. kazališta: gdjica Ogrodska i gosp. Armidi, te gdjica Schon,g. prof. Krauth, g. Spitzer, za koncertni dio zabave, koji se priredjuje pod naslovom: »Židovska narodna glazba«. Najveći interes pobuditi će svakako novost za Zagreb, t. j. pjevanje židovskih narodnih pjesama. Tko hoće da zaviri u pravu židovsku narodnu dušu i tko je prijatelj narodne poezije, taj treba da sluša te pjesme. Drugi dio programa ispunjen je, kako to odgovara raspoloženju našega purima, šaljivim kabaretnim predavanjima. U isto doba pobrinuti će se zabavni odbor za obilno jelo i pilo, pa će židovskom gostoljubivošću podvoriti goste, koji će tim više, što su na taj način spojena plemenita sredstva sa plemenitom svrhom (čist prihod namijenjen je židovskim humanitarnim i kulturnim svrhama) ponijeti sa te večeri uspomenu na ugodno provedane časove. Židovsko kazališno veče u Sarajevu. U subotu, 22. decembra 1917. priredilo je gospojinsko društvo ~La Humanidad“ u prostorijama „Napretkova doma“ jedno kazališno veče. Odigravala se ~Debora‘, drama u tri čina s pjevanjem i baletom, koju je napisao ovdašnji nadzornik vjeronauke na osnovnim školama g. Šabetaj T. D ja e n, a uglazbio učitelj glazbe A. Suzin. Kako su autor i komponista u sarajevskim židovskim krugovima poznate ličnosti, nije ni čudo, da je kuća sve do zadnjeg mjesta bila rasprodana, te je same te jedne večeri na blagajni palo uz dobrovoljne priloge oko 6000 kruna. Svakako sjajan materijalni uspjeh za priredjivalački odbor. 27. decembra ~Debora“ se ponovno prikazivala, pa je i to veče znatne prinose za sirotinju donijelo. Svi sarajevski listovi bez iznimke donijeli ju notice o premieri „Debore“ i manje više ta se je kritika izrazila povoljno o djelu gospode Djaena i Suzina. Nu, ko pomno čita te recenzije, naći će mnogo toga izmedju redaka, što bi se imalo da kaže, a nije izrečeno iz bojazni, da se time ne učini na žao židovskoj javnosti u čijem i za koji je milieu stvorena ta drama, a i samome autoru. Ja držim, da objektivna kritika ne škodi, šta više, da smo dužni, da u našoj sredini upozorimo na griješke, e da bi se u buduće po mogućnosti popravile. Gosp. Djaen, čovjek je vanredne energije i inicijative, pun ideala i židovskog osjećanja. Radnik, koji je svojim dosadašnjim radom u krugu sarajevskih Židova bez sumnje stekao veoma velikih zasluga. Neumorno radi i stvara, da bi židovsku publiku zadobio i zainteresirao za židovsku stvar. Tako je i ovaj puta uložio ne samo oko spjeva ~Debore“, nego i oko samog priredjivanja, redateljstva nepro■cjenivo mnogo truda i svi su konci se sastajali u njegovoj čvrstoj ruci (sjećam samo na onaj malo neugodni zvižduk kao znak komponisti da glazba imade da počne).

1 eto, to je upravo najveća Djaenova griješka, koja je doprinijela, te mnogo toga nije tako uspjelo, kako bi mi to željeli. ~Debora“ je historijska drama, čija je radnja uzeta iz biblije. Junakinja i prorokinja ~Debora“ spasava u zadjenici sa svojim narodom, kojega potiče na borbu Hebrejce od ropstva Kananičana. U toj se borbi još ističu osobitim junaštvom Šošana, kći izdajice Šarena, i pastirica Jael, pa onda tek u drugom redu Barak, židovski junak i ostala muška lica. 1 ako je zadaća ~Debore“, da u prvom redu svojom tendencijom djeluje na naše Židovkinje i da ih pobudi na nacionalni rad, ipak nije trebalo prikazati židovskog junaka kao čovjeka, koji samo „pod pogodbom“ ide na bojno polje, u borbu za narod, jer ga srce vuče lijepoj prorokinji, kojoj bi radje posvetio svoju službu. Sumnjam, da to odgovara historijskoj činjeniciU času zajedničke-opasnosti, bez oklijevanja i osobnih želja pojedinaca narod je izraelski stupao u borbu, te bi za samu stvar upravo bilo od velike vrijednosti, da je autor židovskog junaka Baraka kao protivnost ljubavi željnom varvarinu Sisri, kanaanskom vojskovodji, koji je u stanju za ljubav ~Debori“ i svog kralja da izda, prikazao. Bez sumnje, najbolje je g. Djaenu uspjelo crtanje izdajice Šarona, tipa kojega manje više u toj formi susrećemo danomice u našim krugovima. Čovjeka, koji za cijenu novca i časti, ne žali zanijekati svoj rod i da ugodi „velikima", ne žaca se ni naj podlijih sredstava, škodeći time samo ■ svojima, a obično, kao i u slučaju Šaronaj i samome sebi. - — Na toku same dramske t radnje dalo bi se mnogo toga da popravi, t, Monotonost u pojedinim scenama, prouzro-i čena previšim ponavljanjem, veoma alte- ) rira, jezik (mješavina ekavskoga i ijekavskoga nariječja) dosta je manjkav. Sve su to griješke, koje su mogle izostati da se je gosp, Djaen, ne odričući se time autoriteta i originalnosti obratio na nekoju gospodu, koja su u svjetu mnogo toga vidjeli i čuli i koji bi mu, za cjelo, s mnogim dobrim savjetom poslužili i upozorili na mnoge manjkavosti koje bi se prije premjere dale popraviti. Eh, onda bi se mirne duše moglo s „Deborom" izići i pred iiru javnost, za koju je drama po autoru zapravo bila i namijenjena, a da se pri tom oni koji svojim položajem reprezentiraju Židove ne bi trebali bojati objektivne kritike Glazba gosp. Suzina zadovoljila je i. vješto je sam dirigirao vojničku glazbu, koja je potpunoma shvatila namjere komponiste. „Diletanti" su kako ijedan sarajevski list piše „pokazali dobre volje, da što bolje odigraju svoju ulogu". Mnogo je toga i tu, režiji vješta ruka mogla da ugladi, pa fei sve bolje bilo. Gdjice Rika Kabiljo, Rika Alkalay „Blanka Atijas i gospoda Sumbulović Fritz Pinto, u glavnim ulogama su hvalevrijedni. Burni aplaus nagradili su autora komponistu i diletante za odista veliki trud i dobru volju. Da je pri tom izražaju simpatija prema simpatičnom radu gosp. Djaena na samoj pozornici bilo malo manje teatralne poze i suvišnih govora, te naklanjanja, ne bi ni malo škodilo efektu večeri, koja se može nazvati u svakom pogledu uspjelom tim više, što je publika gotovo izključivo, bila čisto židovska. 28. decembra 1017 Ing. O. O. Šekel. Dosele se vrlo malo povjerenika odazvalo pozivu, da najave potrebu šekel-blokova. Zato još nijesmo šekel-blokove naručili od centrale. Povjerenici, koji ne će da čekaju do stignuća novih šekel-

blokova, neka to izvole javiti dopisnicom pa ćemo im poslati šekcl-blokove sa oznakom 5577, koje mogu upotrebiti za sabiranje šekolima 5678. Ujedno molim ponovno, da se jave svi sumišljenici koji hoće preuzeti povjereništvo za sabiranje šekelima i da nam najave odmah svoju potrebu šekel-blokova. Upozorujemo naše sumišljenike, da im je dužnost pobrinutj se, da nam se iz svakog mjesta javi barem jedan povjerenik i da se zauzmu za što bolji uspjeh raspačavanja šekolima Šekel se übire sa K 1.20 za svakog člana obitelji. Istodobno treba übrati i prinos za zemaljsku cijonističku organizaciju od barem K —'Bo za svakog člana, kao i prinos za centralni fond akcijonog odbora cijonističke organizacije u Berlinu. U ovo odlučno doba za daljnji razvitak naše organizacije i za unapredjenje naših ciljeva, moramo našemu vodstvu dati dovoljnih sredstava, što su mu potrebna za tekuće upravne poslove. Ne smijemo škrtariti u tom pogledu, jer su potrebe vrlo velike i apsolutno neodgodive. Uspjeh naše organizacije ovisi u prvom redu o tome, da li će naše vodstvo imati dovoljno novaca za ogromne troškove propagande u židovskom i nežidovskom svijetu. Neka svaki sun»išljenik učini svoju dužnost prema organizaciji i akcijonom odboru i neka.se zauzme za što veći uspjeh šekel-akcije.

Iskaz darova

iz jugoslavenskih zemalja austrougarske monarkije. Za vrijeme od 11./1.1918. do 25./1. 1918. Adresa za listove Ž. N. F. Zagreb, Petrinjska ulica 22. Za novce: ~Banka za trgovinu, obrt i industriju" - Zagreb, za tekući račun Ž. N. F. Hrvatska, Slavonija i Dalmacija. Opći darovi. Zagreb. Oklada Mayer-Radjenović K 50.-, O. H. zahvaljuje B. Oriinvvaldu za uslugu K 1. —, oklada Adolf Licht-A. Lausch K 100. —. Na malom sijelu Mirjame Weiller . sakupljeno kod igre K 9.46, za godišnjicu smrti B. Brandes K 5. —. K 165.46. Koprivnica. Po Bjelatschevskom poslano ’K 100. —. K 100. . Zemun. Po Viti Becherano: Haim Cević K 2. —, gdja Josef Sasson prigodom rodjendana kćeri Erne K 10.—. K 12.—. K 277.46. Dječji sabirni arci. Zagreb. Veia Wertheim K 24.22, Vlado Klein K 2. —, Robert Weiller kruna 26.30. K 52.52. Osijek. Po Ernst Ooldsteinu, Ela Augenfeld Vinković K 21 - K 21.—. Karlovac. Po dr. Šiku: Mirko Reiner K 100.-- i Zlata Rendeli K 55.40. K 15540. Z e m u n Po Viti Becherano : Lilli Goldstein K 31.20, Lea Urbach K 17. —, Valerie Lewy K 15.50, Terezija Singer K 33. —, Charlotte Ezra K 26. —, Perla Russa K 31.40, Klara Kohn K 27.04, Meier Sasson K 53.20, Elza Ignjatić K 10.50, Sara Celebi K 57.—, Ida Flesch K 20.—. K 321.84. Mitro vica. Po Viti Becherano: Charlotte Krauss K 34.—, Josefine Lewi K 41. —, Miroslava Lewi K 20.—. K 95.—. Koprivnica: Po M. Bjelatschevsky: Zvonimir Kollman K 3.40, Minka Hiršl K 20 K 23.40. K 669.16.

BROJ 3.

»ŽIDOV« (HAJ’HUDI)

STRANA 5.