Židov

britanske vlade prema nadama i nastoja. njima židovskog naroda za uspostavom i samoupravom u Palestini. Konferencija upravlja poziv na sve organizacije, koje su u bavezu s Kehiiom i uopće na sve Židove Newyorka i Ame* rike, da podupiru cijonistički po' kret, iz sveg s".a i s najvećom požrtvovnosti, kako bi se ostvarile, što je brže moguće, nade i čežnje našeg naroda, kojih se kroz 2000 godina nijesmo nikad odrekli**. Znamenitost ovoga zaključka osobito je velika, ako imamo na umu, da je newyorška Kehila najveća na svijetu ; jer obuhvata oko milijun Židova. [

Vijesti iz jugoslavenskih zemalja.

Kako se pravi protužidovsko raspoloženje. Ovih je dana kroz sve hrvatske novine prešla vijest ~Hrvatske Obrane" 0 promjenama vlasništva ili zakupa većih zemljišnih posjeda u Slavoniji. Kupci ili zakupnici su navodno sami Spitzeri, Weissi > Hauseri, Ooldfingeri, Ooldsteini, WurmiLevvingeri, Deutschi, i „njima slični ratnj milijunaši", „tudjinci" itd. Tako „domaći posjed prelazi u protunarodne, tudjinske itd. ruke!“ —Na oko posve bezazlen, sa hrvatskog stanovišta patrijotičan članak, jedno potrebno upozorenje na opasnost od deposediranja „domaćih" ljudi. Nu treba znati, da su imena tih Spitzera, Weissa itd. debelo štampana, da su svi ovi u djuture označeni iudjinskim i protunarodnim elementima, da je prikazano, kao da nema drugih, koji kupuju i uzimaju u zakup zemljišta, doli samih Weissa i Schwarza 1 biva jasno, da se ide za posve nečim drugim. Nigdje se izričito ne spominje riječ „Židov", nu nabrajaju se i ističu sama imena, koja bi trebala biti „židovska", sve ih se beziznjmno označuje tudjinskim | protunarodnim elementima, premda je jasno, da oni makar nosili „židovsko" ime mogu biti, a često i jesu u pogledu patrijotizma bolji elementi od onih, koji svoj posjed iz Spekulativnih razloga i lakomosti prodaju. A uz to se prešućuje, koliko čistokrvnih Hrvata a da o drugim nehrvatskim, i nežidovskim „elementima" ne govorimo kupuje i uzima u zakup zemljišta takodjer samo iz Spekulativnih, a ne iz patriotičkih razloga. 'Ovaj podmukli način stvaranja nesklonosti prema Židovima doista je kukavičluk i odaje pomanjkanje argumenata i zlu savjest. Mensa academica judaica. O ovom aktuelnom pitanju primili smo još ove retke Slavno uredništvo 1 U Vašem cj. listu od 15. o. mj. izišla je notica od Haora pod naslovom „Mense academica judaica" u Zagrebu. Ova ideja nije nova, jer koliko se sjećam, poduzela je žid. akad. omladina već god. 1914. ko_ rake. da ostvari ovu instituciju, koja bj imala zaista plemenitu svrhu. No kako je sada ograničeno djelovanje akademskih društava, to bi čitavu akciju trebala pokrenuti zagrebačka izrael. bogoštovna općina u sporazumku sa žid. akad, potpornim društvom. Sama mensa imala bi, da bude gradjansko društvo, kako je to u Beču i Budimpešti, jer bi ono bilo osnovano s prinosima gradjanskih krugova, koji bi istu uzdržavali.

Stoga bi se trebao sastaviti odbor za izradbu pravila, a taj bi imao istodobno početi sabirati prinose, jer brz nužnih sredstava se ne može ni pomisliti na ustrojenje ovako važne institucije. Ne ćemo-li sada moći da namaknemo dovoljno materijalnih sredstava za tu velevažnu instituciju, to ne ćemo nikada moći do ostvarenja iste doći. Riječ ima sada Izrael, bogoštovna općina! Ben Jisescher. Zagreb. ( Izborna i porezna reforma u zagreb. izr. bog. općini.) Čujemo da predsjedništvo zagr. izr. bog. općine sada pretresuje gornje reforme. Kada ovaj broj bude izišao, bit će odluka već pala. Nadamo se, da će predsjedništvo zaključiti takove reforme, kakove očekuju zagrebački Židovi: kako traži duh vremena pravednosti i demokratizma. Današnje predstavništvo izr. bog. općine kandidiralo je na temelju demokratskog programa i dužno ga je izvesti ili položiti mandat. Demokratska izborna reforma mora donijeti jednako i proporcijonalno pravo glasa. Ne donese li to, ostanu li izborne kurije prema poreznom cenzusu, budu Ii veleporeznici i dalje imali pravo na daleko veći broj mandata, nego ih pripada prema broju njihovih izbornika, onda će biti jasno, da današnje predstavništvo taj sistem podržava na štetu općine, a u svoju korist, da pređusretne, da bi kapitalisti možda u većoj mjeri bili pritegnuti na nošenje židovskoopćinskih tereta. Onda ćemo znati, što nam je držati do dobre volje i do demokratizma današnjeg židovsko-općinskog predstavništva, pa ćemo kod slijedećih izbora znati obračunati sa takovim neiskrenim „demokratima". Prilike su u zagreb. izr. bog. općini takove i da ih samo potpuni, iskreni i za općinu posve nesebično zagrijani ljudi mogu valjano riješiti. A što je sa savezom zid. bog. općina? Diba'rti. Član našega uredništva i predstojništva Ž. b. o. Zagr. g. L. S. izjavljuje na ovo: „Izborna i porezna reforma raspravit će se kopačno u sjednici pređstojništva 2 lipnja o. g. Nadam se još uvijek, da će se zaključiti posve demokratska izborna reforma i da će većina biti za proporcijonalno izborno pravo. U stvari porezne reforme nastoji se ozbiljno oko što boljeg riješenja. Najprečom mi se zadaćom predstojništva sada čini školska reforma. Svakako će koliko znadem i „Savez žid. bog. općina" doći vrlo skoro u raspravu. Zagreb ( Ratni doplaci namještenika zagreb. izrael. bogoštovne općine.) U plenarnoj sjednici pređstojništva zaključeno je podjeljenje daljnjih ratnih doplataka svim općinskim namještenicima za godinu 1918. U tu svrhu übirani iznos nadmašuje K 23.000 - Učitelji židovskih pučkih škola izjednačeni su berivima sa učiteljima gradskih pučkih škola. Držimo, da je namještenicima zagreb. izr. bog. općine sa današnjim berivima omogućeno, da unatoč užasne ratne skupoće mogu podmirivati sve svoje životne potrebe. Tako je i pravo premda vidimo, da svi poslodavci pa ni država svojim namještenicima ne daju beriva dovoljna ni za život. Upozorujemo sve naše židovske bogoštovne općine, da im je dužnost obezbijediti svoje namještenike. Škrtarenje tu nije umjestno, ono prividno koristi budžetu, no u istinu vrlo škodi našem židovstvu. Jer samo se od materijalno obezbijedjenih židovsko-općin-

skih iiamj: štenika može tražiti f postići savjesno ispunjivanje njihovih židovskih dužnosti- Zagreb (. Štivendijska zaklada za Ud. liječnika . Supruzi Ema Segen i sveuč. prof. u. m. dr. David Segen osnovali su zakladu pod imenom »Makso EduardiAmalija Sacks« u iznosu od K 16.000 sa svrhom, da se kamati te zaklade, kadgod dosegnu K 3000— imadu podijeliti hrvatsko slavonskom židovskom liječniku početniku, da se dalje izobrazi u inozemstvu. Zakladom raspolaže izr. bog. općina. Uživanje kamata zakladne glavnice pridržali sii si zakladnici, .prema tome taj štipendij još nije raspoloživ. Čast plemenitim zakladateljima! Ugledali, se i drugi naši imućnici u njihov primjer! Židovstvo imade velikih potreba, koje sve ne mogu podmirivati židovske bogoštovne općine iz svojih budžeta, pa je potrebno, da pojedinci pripomažu svojim darovima i nakladama sposobnim i valjanjma Židovima, kako bi se što bolje usavršili u svojoj struci.Izrael, hrv. literarno društvo u Zagrebu. U nedjelju dne 4. svibnja obdržavana je glavna skupština, te izabran ovaj novi odbor: Predsjednik dr. H. Jakobi, potpredsjednik Oto Štern, tajnik dr. G. Schwarz, blagajnik Sam. Ornstein, knjižničar Mirko Breyer, odbornici: dr. D. Segen, Š. Aleksander, Berthold Neumann, dr. Lavoslav Schick, Josip Rendi, Teodor Orunfeld, revizori: Jac-Reiss i Lav. Štern. Žid. akad. potp. društvo. „Društvena uprava priopćuje, da je razaslala cirkulare, u kojima moli, da se društvu pruži materijalna pomoć godišnjom potporom (K 12, 24 i više). Osim toga apelira na naše imućnike* da pristupe društvu kao članovi utemeljiteji s najmanjim prinosom od K 100’—.. Ako tko pomutnjom možda nije primio takav cirkular, obraća se društvo na nj. ovim putem uljudnom molbom, da ga što izdašnije podupre. Potpore šalju se izravno na „Žid. akad. potp. društvo", Zagreb. Sveučilište. Dobrotvori „Žid. akad. potp. društva“. Društvu su pristupili kao članovi utemelitelji: Sveuč. profesor u. m. dr. David Segen, Zagreb sa K 200 —, zatim gg. Pinkas Halper, Banjaluka: Salamon I. PoIjokan, Banjaluka; A. F. udov. Zagreb; Elias A. Danon, Sarajevo; Oerson Mandić. Zagreb: i A. L„ Zagreb. Visoka kr. zem, vlada doznačila je društvu za tekuću godinu K 100.— Svi sa Kl 00.—; Bernhard Neuman, Zagreb; Marko Graf, Zagreb; Rudolf Berkeš, Daruvar Makso Kerpner, Daruvar; Dragutin Kasti, Zagreb: Slavko Deucht, Dugosdo; Eugen Beri, Zagreb; i M. N. Zagreb. Plemenitim darovateljima najtoplija hvala! # Jevrejski tečaj. Po treći put započeo je u Zagrebu tečaj za jevrejski jezik. Dva puta morao se tečaj napustiti, jer su učitelji bili zapriječeni da nastave s podučavanjem. Ovaj puta podučava jedan galički odvjetnik, perfektan hebrajista. Drži se poznate knjige Mosesa Ratha, a podučava zorno metodom „ibrit-beibrit". Tečaj polazi 15 učenika. Na jevrejskom se satu govori isključivo jevrejski. Metoda je tako dobra, a marljivost i veselje učenika toliko da se postizava velik uspjeh. Opravdana je nada, da će učenici već za malo mjeseci znati govoriti jevrejski. Od uspjeha ovoga jevrejskoga tečaja očekujemo znatno obo-

BROJ 11.

■ŽI D O V<: HAJHUDI)

STRANA 3.