Židov

Bjelina. Po Luni Baruch: Sakupila Maestro Rachefe 55.—. Isak Alkalay 30.-. Po 20. Izrael M. Alkalay, po 10. Mulle Stefan, Josef Eskenazi, David Grunfeld, Viktor Finzi, Isak Musafija, Zadik Baruch j. Mošo Baruch, po 5. Rachela, Duda, Majkica, Berta, po 4. Buki Baruch, po 3. — Rašela Papo, Luna Alkalay 205. Aflenz. Ben Rosa 10. — 10. Prijedor. Po O. Seidemanu: Po 5. gdja Mach, R. .Atijas, Bihać, Benj. Reich S. Most 15. Bjelovar. Po Oreti Hirschl: Ela Selig mann3.—. Svat. dr. SI. Hir ch 20.- 23. Zagreb. N. N. 2 dunuma na ime Esti Wall 100.— 100.260,3.20 Djeaojačka farma ~Kineret“. Sarajevo. Po Moise I. Montilja ‘/a dvomjesečne članarine „Morije" 200. Pomoć Palestini. Virovitica. Umjesto vijenca pok. apo tekaru Bćcs daruju po 5. dr. H. E. Kaufmann, po 3. Vera Kohn. Mira Rotter, Milan Weber, Uza Reich, Ervin Reich, Renee Rotter, po 2. Elvira Weber, Johan Herzog, Margita 4 Herz<*g, Zlata Steiner i 9 darovatelja po I.—. 40. Nova Gradiška. Prigodom zabave kod Olge Pollak sakupio Isidor Mandlovič, po 2. Olga Pollak, Elza Roth'. Olga Bauer, Elvira Schonheit, Albert Mandlović, hinko Pollak, Joco Reich, Milan Bauer, po 4. — I. Mandlovič. 20. Zagreb. Mirjam Miiller mjesto cvijeća tetki 5. — Cion. stol u »Corsu« 20.—. Sakupljeno po Lavu Stern: po 100.Lav Stern, Simon Spitzer, Hans Hochsinger,po 50. — Mirko Breyer, Lbbl i Ebenspanger, S. Wasserthal, Josip Hoffmann, Hertmann, direktor Weinberger, R. Zagreb, Milan Betlheim, po 20. Joh. Pollak, Žiga Schulhof, Braća Klein, bazar, Ed. Hahn, direktor Otto Weiss, Isidor Weiser, Kanitz i Schneller, bazar S. Konig, S. Berger, M. Arnstein, Edmund Hbnigsberg, Dragutin Ullmann, Hinko Herzer, po 40. — Braco Poljokan 1.025.1.085 Pregled. Unišlo je dakle iz Hrvatske Slavonije i Dalmacije 3.285. Iz Bosne i Hercegovine .... 3.229.40 Iz garnizona, zaposjednutih zemalja i bojišta 346.48 Ukupno . . 6860.88 Od 1. januara do 10. juna 1918. unišlo je ukupno K 49.472.74 V. Iskaz potpis, mirovnih čekova. Zagreb. Po Lavu Sternu. Po 200 - —: Oerson Mandić, po 100. — M. Stern, Šandor Schneller, dr. Oskar Spiegler .(Brod n./S.), po 75. dr. Leopold Friedteld (Lipik), po 50. Vatroslav Fleischhacker, Moritz Hermann (Šamac), Hinlćo Herzer, po 25. Žiga Hacker, Roza Hacker. 775. Osijek. Po Mirku Kraus: Po 500. — Ervin Kraus, po 100. — dr. Hugo Spitzer, po 35. Abraham Lang, po 25. Mirko Kraus. Karl Kerpnei (Djakovo), Bernhard Kerpner (Djakovo), Franz Bruck, Leo Zimermanm Ernst Goldstein, Leopold Singer. 810.Sarajevo. Po Moise I Montilja: Po 1000.— Rafael Poljokan (Banjaluka\ po 500. — Bernando Pinto po 100.— Štefa Alkalay, David Salom, po 50. — Simht Salom, Leonija Zeichner, Oizela Bruckner, Bianka Salom, Bukica Papo, Albert Abinun, Sida Israel, po 25. — Mizzi Hirschl, Ella Uogar, po 20. Emma Altmann, Rosa

Schnapp, Elsc Bčcker, Milka Hirschl, Sai. Pollak, Šabetaj Džaen. Donka Altarac, po 15. — Rosa Sumbolovič, Irena Attias, po 10.— Lenka Salom. Rachela Levi. Moritz Maestro. 2.325. Ukupno . 3.910. Do sada potpisano 7.Ć60.—. Dakje svega ukupno K 11.570. —. Sabiranje za Herzlovu šumu. Čisti prihod Herzlove šume namijenjen je uzdržavanju škola i drugih kulturnih institucija, kao knjižnica i muzeja u Palestini. Sabiranje za Herzlovu šumu ili darivanje drveća poduzima se' svagdje. Dar za jedno drvo iznaša K 10 - —. Korporacije i pojedine osobe daruju za cijele vrtove u Herzlovoj šumi. Jedan vrt broji 100 drvefa. U znak osobite počasti može se darovati jedan gaj, koji broji tisuću drveta. Deset tisuća drveta ‘ sačinjavaju jednu šumu. Ideja Herzlove šume, postaje sve to popularnijom u širim krugovima židovske mase. Prilike, kod kojih se sabire za darivanje drveća jesu već danas veoma brojneKao kod veselih, tako i kod žalosnih dogadjaja daruju za sadjenje drveta. Kod rodjenja djeteta, kod ~barmicve“ sina, zaruke, ženidbe, izvršenja jednog poduzeća, posvećenja kuće i t. d. Ljubav k stvari razlogom je, da naši prijatelji znadu pronaći uvijek nove zgode za sabiranje drveća, kao što su n. pr. zahvala za uslugu, koja se ne može platiti, čestitke na rodjendan, prigodom jubileja, kojeg čovjeka ili dobrog uspjeha ispita, kod sretnog spasenja iz opasnosti 1 t. d. Ne može se zaista zamislisti zgodnija počast, nego ii sadjenje drveća ili vrtova u zemlji Izraelovoj, jer će svi nasadi postati blagoslovom za zemlju i narodPosebne se akcije sabiranja prire djuju na godišnjicu smrti Herzla, koja pada na 20. tamuza. Ove godine pada2o. tamuz na dan 30. lipnja. Ovaj se dan razvija, od godine do godine, do pravog narodnog spomendana u svim zemljama svijeta. Svagdje, gdje Židovi živu u većoj množini, sve se više širi spoznaja, da je Herzl židovskom narodu takova ličnost, koja se samo jedanputa u stoljeću pojav Ijuje. Priredjuju se spomenslave, kod kojih se prisutni zavjeruju, da će raditi u duhu velikog pokojnika i da će mu se odužiti sadjenjem drveća u Herzlovoj šumi. Upis u zlatnu knjigu. Za upis u zlatnu knjigu Ž. N. F. mora se darovati svota od K 400 (četiri stotine) na jedamput ili u obrocima. Ako se uplaćuje u obrocima, onda prvi obrok mora iznašati bar 25»/ 0 spomenute svote, a cijela svota mora biti uplaćena u roku od 2 godine. To vrijedi i za već započete obročne uplate. Hevra Kadiša za Žid narodni fond. Križevačka ~hevra“ darovala je Ž. N. F. svotu od K 250 U ovaj čin mogle bi se ugledati 4 druge naše korporacije, osobito židovske bogoštovne općine, čime bi samo da još imadw razumijevanja za potrebe židovske zajednice.

Dužnost je svakog cijoniste, da na Herzlov spomen-dan daruje Ž. n. f. barem 1 maslinovo drvo u Herzlovoj šumi.

Širom svijeta.

Poslije pomilovanja Leopolda Hilsnera. Narodni zastupnik na carevinskom vijeću, dr. B. Strancher, koji se već 18 godina neumorno trudi da izhodi reviziju Hilsnerove parnice, izjavio se je o tom pitanju ovako : ~Ova austrijska affaira“ ne će i ne smije doći do mirovanja, dok nijr i pravno ukinuta sti: hovita osuda nevinoga. Pravno sredstvo izvanrednog ponovnog povedenja kaznenog postupka omogućeno je paragrafom 3b2. kaznenog parbenog reda. Ne radi se samo o tome, da se re habilitira jedan nevini čovjek, već valja u ovom slučaju da se skine ljaga s austrijskog pravosudja. Krive osude dogadjaju se svagdje i u svako doba, jer ljudska pravda nije nepogriješiva, ali se ne smijemo čvrsto držati krive osude. Osobe, koje pravno misle, koje su nepristrane i bez predrasuda, nadaju se, da će se doskora provesti revizija Hilsnerove parnice, koja je postala neizbježivom, pa da će se i tako popraviti teški pravni zločin, koji je počinjen na Hilsneru. Austrija ne smije biti jedina zemlja, u kojoj bi navodno ritualno umorstvo bilo sudbeno n stan ovijeno. Ova ludjačka i s djavolskim sredstvima raširena, laž treba i mora da nestane. Svi prosvijrtljeni muževi austrijskih naroda moraju postaviti zahtijev, da se iskorijeni ova sramota. Jer kako nas je učio naš veliki učitelj prava i socijalni političar dr. Klein : Pravo je najjača društvena veza! Cijonizam u američkom kongresu. Koliko ozbiljno shvaćaju nežidovi cijonizam svjedoče i ovi izvodi zastupnika Clarka u jednom govoru, koji je držan u američkom kongresu: „Zauzeće Jerusalima i izjava britanske vlade za osnutak nacijonalne domaje za židovski narod u Palestini, dogadjaji su historičkog zamašaja. To su najznamenitiji dogadjaji moderne židovske istorije. Židovi svih zemalja morali bi obilno darivati za fond uspostave, za koji se sada sabiru svote, a ja sam uvjeren, da i dobri hrišćani ne će uskratiti materijalnu pomoć djelu uspostave u Palestini. Sve vjerske nade cijelog zapada proizašle su iz palestinskog tla. Istorija Palestine temelj je naše duševne kulture. Njezina sveta mjesta su naša dragocjena baština. Preporod Palestine mora biti sveti privileg isto lako za Židove kao i za nežidove! Londonski Židovi za Palestinu. Predstavnici 70 londonskih sinagoga sastali su se 12. maja na koferenciju, koja je na predlog rabina dra Kuka i Daichesa zaključila, da se svim silama moraju podupi, rati fondovi palestinske komisije. Medicinska ekspedicija za Palestinu. Troškom američke ženske cijon. organizacije r Hadassah“ poslana je u Palestinu cijon. ambulancija, koja se sastoji, iz stručnih liječnika, bolničarka, zubara,, ljekarnika i mehaničara. Ambulancija raspolaže s velikom zalihom ljekarija i svim modernim instrumentima i urediti će u Palestini bolnice i apoteku. Cijonizam u Kini. Nekoliko uglednih Židova u Shanghaju izjavilo se pripravnim, da će odmah položiti svotu od 10.000 funti šterlinga za osnutak bolnice u Jerusalemu, čim bude Židovima zajamčeno, slobodno naseljivanje Palestine.

STRANA 6.

»ŽIDOV« (HAJ’HUDI)

BROJ 12.