Židov

godine, što su bili rastavljeni. Dr. Aleksander Licht, silno potresen, izjavljuje, da se vraća u svoj narod, kamo spada i za koji će kao prije neumorno raditi, pa poziva sve prisutne na dostojan i odlučan rad oko cijonističkih idejala, koji se upravo ostvaruju. Taj je govor postigao silno oduševljenje. Još su govorili sumišljenici Alfred Singer, Šimo Spitzer, Dr. Gejza Frank i od gostiju g. Levi, dok su članice Benot-Cijona g. Papić, Weiss i Brull i mješoviti zborovi otpjevali nekoliko krasnih židovskih i srpskih pjesama. Za ž. n. f. sakupilo se K 1160. Ovaj nam je komers pribavio mnogo novih sumišljenika. Na 10. o. mj. bili su židovski časnici iz Srbije gosti g. Huge Schlesingera, a 11. o. mj. priredilo im je društvo BenotCijon čajanku u stanu članice Tinke Rosenberger, gdje je veći dio društva ostao na okupu do zore, da temeljilo zapečati prijateljstvo između Židova s ove i s one strane Drine.

Dopis iz Beča.

U brzini dogodjaja, što se ruše jedan za drugim, neka bude dobro istaknuta konačna pobjeda bečkih cijonista nakon desetljetnih borba. Novine javljaju : „Zastupstvo izr. bogoštovne opčine u Beču na čelu s predsjednikom drom. Sternoni je pred nekoliko dana otstupilo, i to po vlastitoj izjavi predsjednika poradi posvemašnjega nacionaliziranja bečkoga židovstva, čije zastupstvo dosadanji odbor više nije bio. Nacionalni Židovi izradjuju demokratsku izbor, reformu, na osnovu koje će biti izabrani nacionalni kandidati!“. Tko znade za sitničave dogodjaje do u posljednji čas „djelotvorne 11 bečke općine, tko pozna tu omraženu plutokraciju njezino mlitavo i nedoštfejno držanje tome jasno upada u oči sličnost sa zagreb. prilikama. Ta šta se tamo (u Zagrebu) zapravo još u posljednje dane dogadja?-U isti čas, kad se žid. legije nakon 2000 god. na svetom narodnom zemljišta bore za svoj narod, usudjuju se to pseudozastupstvo, da u ime Židova zaniječe svoju narodnost! Zar zaista misli ta zastarjela žalosna maskerada, da je sposobna za život? Signal iz Beča neka joj odzvoni posljednju uru. U Beču su se narodni zastupnici samo zagrozi li, da će narod silu upotrijebiti, ako ne bi išlo milom. Ali što je tamo dostajalo, da se pravo izvrši, to treba i kod nas pretvoriti u djelo. Neka znadu mumije iz deset plutokralskih familija, što sjede u kahalu, da mi ne ćemo, da nas sad u odsudnom času zastupaju oni, koji se dosad nisu priznavali Židovima. Zar dolaze samo onda, kad treba žid. narodu nešto oteti, a kad mu treba dati, onda daju stotine hiljada kruna za nežidovske svrhe. U izkazu nacionalnog fonda nema ni filira od njih. Za crkvu u Horvatima nalaze se njihova imena! To su naši zastupnici, koji se ođalečuju od svog naroda svakim korakom ? Do danas! Sad preuzima narod sam svoju sudbinu u svoje ruke bez koopromisa, bez koncesija, a ako treba i silom! Joel.

BENCIION ABINUN, Tuzla MAZALTA MONTILJA, Bijelima ZARUČENI Tuzla, Hcšvan 5679.

Umjesto karata. LEA MAŠEK lAKŠA WEGNER ZARUČENI Bos. Novi, mjeseca studenoga 1918.

I Ervin Kr«ust. | Pri zaključku lista doznajemo, da je 2. o. mj. umro u Osijeku na španjolskoj groznici naš stari sumišljenik, osnivač Zem. Saveza cijonista i osječkog cijon. društva „Theodor Herzl“, član Bar-Oiore i jedno vrijeme urednik „Židov. Smotre 1 * Ervin Krausz. Bila mu harna naša spomen! Počivao u miru! Židovska Svijest. Primili smo prva dva broja židovskoga tjednika, što sada pod uredništvom dra. Isaka Altaraca izlazi u Sarajevu. Pozdravljamo ovaj dobro uredjivani drugarski list u želji, da bi doprinjeo osviještenju naših, a u prvome redu sefardskih Židova, kojima je namijenjen. Žld. akad. kulturni klub „Judeja" Nakon prekida, koji je nastao poradi rata, nastavljaju Judejanci radosna srca svoj rad za ostvarenje židovskih idejala. Premda nijesu svi druzi na okupu, koji se rastadoše, kad je započeo rat, ipak je nastala potreba, da „Judeja** opet stupi na područje aktivnog rada. Ne samo zato, što to današnje vrijeme zahtijeva, već i toga radi, što lijep broj novajlija želi da pristupi .Judeji**. Dne 17. studenog održan je prvi sastanak, na kojem su sudjelovali takodjer osnivači, seniori i stariji semestri. Provizorni odbor sastoji se od Žige Neumanna, kao pročelnika; Adolfa Weillera, Mirka Rechnitzera i Oskara Heima, kao odbornika. Jednoglasno je zaključeno, da se „Judeja** stavlja na razpolaganje Savezu cijonista iz jugoslav. zemalja. Sastanci se obdržavaju u nedelju poslije podne, u 3 sata (židovska škola). Adresa za dopise: Zagreb, Sveučilište. Darovi. Za tiskovni fond „Židova** darovali su: Leon Ozmo, Zaviđović K 7 1 —, Izidor Salom K IP—, Albert Montilja K 11"—, lsak Abinun K 6-—. Svega K 35-—. Svim darovateljima zahvaljuje se uprava Bilješka. je i kod Bothe i Ehrmana u Zagrebu veliku sliku, koja prikazuje slijepca. Radi uspjelog prikaza pobudila je slika zanimanje u općinstvu. Želimo ambicijoznom mlađom umjetniku, da mu rad bude što prije okrunjen priznanjem stručnjaka i prijatelja umjetnosti. »i ■- '«~j,■■»>.- *■«. Lj , ujnu« ■ ai

Zem. odbor Saveza cijonista za jugoslavenske zemlje odaslao je 18- XI. 1918slijedeći brzojav: „Cijonistički ured Dr. Victor Jacobson Kopenhagen. Izvršujući Vaš nalog od 21. oktobra izašli su predstavnici Zem. Saveza cijonista Jugoslavije na 16. novembra pred Predsjedništvo jugoslavenskog Nar. Vijeća i predali opširnu pismenu spomenicu i zahtjeve. i-redsjedništvojugoslavenskoga Nar. Vijeća izjavilo je: l. Delegati Jugoslavije na mirovnom zboru glasovat će glede Palestine s Antantora. 2. Jugoslavija simpatišes nastojanjem židovskoga naroda oko obezbijedjenja njegove budućnosti. 3. Demokratski slobodnjačka Jugoslavija zajamčuje svakome posvemašnju gradjansku ravnopravnost. 4. Zajamčuje jugoslavenskim Židovima nesmetani nacijonalno-kulturni razvitak. 5. Najodlučnije osudjuje antisemitizam Pozdravljamo cijeli židovski narod zahvaljujemo njegovim vodjama, akcijonome odboru, VVeizmanu, Brandeisu, nadalje Balfouru, Wilsonu, Allembjju, Puni pouzdanja čekamo mirovni zbor. živila židovska Palestina !“

ŽIDOVSKI NARODNI FOND

Svrha je Židovskog narodnog fonda da u Palestini kupuje i stiče zemljište, koje ie ostati neotudjivim imetkom židovskog naroda. Žid. narodni fond utemeljen je na V. don. kongresu god. 1901. i posjeduje već preko 8. milijuna kruna. Prihodi neprestano rastu, a iznosili su god. 1917. oko 9 i pol mit, kruna.

Izkaz darova iz jugoslavenskih zemalja. Za vrijeme od 10./X. do 10./XI. 1918. Opći daravi: Bos. Samac: Abraham M. Kabiljo, otkup od čestitanja 100 Sarajevo; Poslao Moise I. Montilja: po 100 Ignatz Fischer, po 10 1 — poruč. Kalmi Baruch za prodanu lepezu i IO - za jedan ples: nadrab. Dr. Levi; Rafael Attias, po 7- Josef Ferera, po 5 1 — Jakob Schreiber, po 2 1 — Jakob Baruch, i višak robe 2-66 15666 Zagreb; Robert Ebenspaeger 40'29666 Samooporeeovanje. Bojište: Poručnik Orflnhut 5Bihać: Levi Šabetai 6-—, Rafael Attias K 5 11Sikloš: Poslao Jichak Abinum: po 30 Moriz A. Danon, Jesna M. Salom; po 25'— Danko Salom; po 15 - — Isidor Sumbularič, Rafael Salom; po 10 Avram Papo, Elias Kabiljo, Ja* Papo, Danon Elias, Abraharn Danon, Haim Kamchi; po 6- dobrov, Finzi 181'Zagreb: Oreta Hochsinger 4-—. Po ~B. noth Cijonu“: po 8 - Rosa Briill; po 5- Marjana Miiller; po 4- Milka Freiberger, Mirjam Weiller; po 3 Anka Sauerbrunn, Stcfa Steiner, Diana L6wy, Sida Weiss; po P— Anka Aschner, Gisa Rechnitzer, Fiilda Freiberger, Rosner 1., Olga Hermann 42• 239

Škrabice. Karlovac: Po Jul. Ouldner, Alma Gosti 14-60, Jos. Birnbanm 1186, Sam. Singer \ 4*—, Karlovačka žid omladina 1740 I Ivica Heinrich 2-14 50Zagreb; Pavao Beck 27- —, Ernb Wiesi ner 1470 4170 feihač: Rafael Attias 24-10 |T u zla: Hermann Wiesler 10‘Sarajevo: Poslao Moise 1. Montilja: Erna Papo 2640; Milka Hirschl 6-y0; Elsa Becker 279. Abraham I. Altarac 3'19. Simha Salom 1478. Estera Pinto 58 - 18, Ella Pardo 3 25. Sara Uziel 1.83. Jakob Levi 4-21. Haim Salom 6-25, Estera Katan 6-64. Zid. sport klub 4348. Levi i drug 4. Moritz Izrael P26. Simon Katan 3 - 24. Lotti Kajon 5 14. Rosa Fiirst 7 58. Sinjora Kabiljo 8-32, Sida Maestro 1013. Silvio Papo 1646. Lotti Kabiljo 5-15. Kika Pesach 3‘27. Bukica Kamili 38"42, Josef Moritz Finzi 12-38. Rosa Sumbulović 2-96. Sara Alijas B'B3. Sumbrila Finzi 14-40. Laura Landau 408. Paul Kohn 7 84. Erna Levi 4.16. Lenka Kajon 1197. Sig. Lovvinger 8-04. Bukica, Kampus 7-80. Jakob Montilja J sinovi 48" —. Matilda Montilja 21-20, Žid. nac. društvo 52-43. Albert Albinum 12-28, Sari Perera 26-14. Moise J. Pardo 9 82, Estera Kampos 13-45. Moise I. Kattan 2.50. Sinovi Menahem Alkalay 1044. Salamon D. Papo i brat 3-36, Jak, Musafija —.64, Moritz Schiller 25-—, lika Bčhm 5-—, Sara Levi 3-68, Elijas Kajon Bohm 8-46, Rosa Finzi 21- A. S. Papo 3-—, Lina Kbrner 2"50, Bukas Kamhi 3-14, Laura Levi 2 41, Azriel Artias 10 46, Blanka Abinun . —7O, Loni Salom‘l3. —, Dr. Rotkopf 10-—, Regina Levi 5. —, Nahman Papo 4 - 98, Josef Ferera 9-25, Matilda Israel 11*29, Jul. Singer 10Klara Perić 17-46, H. Atias 1-90. Insp.

BROJ 22

„Ž I D O V“ (HAJHUDI

7