Židov

hof. Predsjednik Dr. Kon zahvaljuje se toplo na iskazanom povjerenju. Predsjedničko mjesto smatra u prvom redu nametnutom dužnošću, a onda tek čašću. Što se programa tiče, taj nam je dan u dalekosežnom programu, što ga je razvio Dr. Licht na zemaljskoj konferenciji. Taj program, kao što je posve naravno, usvaja i narodno društvo. Pravila su tek okvir, unutar kojega će se kretati rad, a nastojanje će odbora biti, da taj rad bude pun sadržaja. Na samoj skupštini začlanilo se 130 osoba. Daljnje prijave prima odbor. Upisnina iznosi 5 kruna, mjesečna članarina 2 krune, a utemeljiteljni prinos 500 kruna, koji se iznos plaća ili na jedan put ili u roku od jedne godine. Skupštini prisustvovao je odlični gost u osobi gosp. Dra. Albale, kapetana srpske vojske, koji bi po predsjedniku i skupštini toplo i burno pozdravljen. Iza dnevnoga reda predočio nam je g. Dr. Albala majstorskim riječimu, u jednosatnom govoru, osnovu i zamašaj cijonističkoga pokreta. Dojam je bio vanredan. Osnutak mjesne cijonističke organizacije u Zagrebu. Brojno posjećenu skupštinu otvorio je dne 26. siječnja 1919. podpredsjednik cijonističke organizacije Dr. I. Jacobi. Iza toga pročitana je osnova poslovnoga reda, koja bi bez promjene po skupštini jednoglasno prihvaćena. U odbor izabrani su: Predsjednik, Dr. Gejza Frank; podpredsjednik, Dr. Walter Rendi; blagajnik, Leo Friedrach; odbornici:Dragan Kasti, Gabriel Meov, Hilda Freiberger i Vladimir Donner. Predsjednik Dr. Frank zahvaljuje se u ime odbora na iskazonom povjerenju i u kratkim potezima'razvija program, koji će ići za ostvarivanjem najvažnijih zadaća i pitanja. Bilu pijoniri u Zagrebu. Ponavlja se pokret iz osamdesetih godina. Mladići u dobi od 15 do 25 godina, ovladani •čežnjom za Erec Jisraelom i željom, da napokon zbace galut, ne mogu da dočekaju uređenje židovskoga pitanja i prometnih prilika, dadoše se na put, da se sred najvećih neprilika i poteškoća probiju do Palestine. Dosele ih 90 prošlo kroz Zagreb na Rijeku, da se tamo ukrcaju za Palestinu. Većinom su iz Radoma i okolice. Stotine židovskih mladića iz Poljske, čeka u Beču, da pođu istim putem. Hiljade ih čeka u Odesi na lađu, koja će ih odvesti u zemlju otaca. Sve naše organizacije nastoje djelovati onamo, da se iseljivanje provodi sustavno, da se ljudi prijavljuju Centralama za emigraciju i da čekaju odande upute. Znamo, koje opasnosti prijete našem Jišubu, ako bi mnogo hiljada našega naroda ustalo, da bez priprave, bez osnove i bez kontrole navale na palestinske luke. Nu tko je gledao ove mladiće, nije imao srca, da im išta prigovori. Oni idu da sudjeluju u radu oko obnove Zemlje već u prvim počecima; hoće da pomažu u svladavanju prvih i najvećih poteškoća; ići će onamo, gdje će ih najviše trebati i radit će one poslove, koji će biti najnužniji. Oni ne biraju i ne traže nikakovih udobnosti i ugodnosti za sebe. Tko može, ići će u školu, tko ne može, gradit će ceste, tući će kamenje. Velike poteškoće ne će ih ni zastrašiti, ni razočarali. Znadu, što ih čeka. 1 što će veće biti poteškoće, tim više će se veseliti svojem radu. Oni ne doprinose svome narodu nikakovih žrtava. Naprotiv: sretni su, da će smjeti raditi. Tko

ih je slušao ovako govoriti, tko je vidio sveti plamen u njihovim očima, tko je osjetio njihovu ljubav, njihovo oduševljenje i njihovu spremnu odlučnost, taj je osjetio ponos, što pripada njihovome narodu. 1 taj znade posve pouzdano, da ćemo u Palestini sagraditi židovskomu narodu središte, koje će biti dostojno njegovih graditelja. Dar. Odvjetnik dr. Oskar Spiegler u Brodu položio je kod mjesne cijonističke organizacije u Brodu svotu od 4100 K predane mu prigodom vansudnog izravnanja jednog spora po jednoj stranci, koja neće da joj se znade za ime. Srebrni pir. Naši sumišljenici, supruzi Hugo i Anica Selinger u Brodu n/S. slavili su ovih dana srebrni pir. Tom zgodom pristupili su mjesnoj organizaciji kao član utemeljitelj sa 500 K. Čestitamo! Osnutak židovskog djevojačkog društva u Vukovaru. Dana 12. siječnja 1919. obdržavala se u ovdašnjoj židovskoj pučkoj školi, konstituirajuća skupština židovskog djevojačkog društva ~Morija“ u Vukovaru. Nadošlo je oko 50 židovskih djevojaka i kao gosti zastupnici mjesnog židovskog narodnog odbora. Skupštinu je otvorila poslije 3 sata, u ime sazivajućeg odbora gdjica, Mira Miiller, koja ističe veliku zadaću novoga društva, te razlaže način, kojim misli, da će se ciljevi društva postići. Iza pročitanja pravila, koja su bez promjene jednoglasno primljena, izabran je sljedeći odbor; Predsjednica; Mira M ii 11 e r. Podpredsjednica : Hella Bresslauer. Tajnica; Hedvviga B a d e r. Blagajnica ; Marija S p i t z e r. Knjižničarka 1. Risa W e i n e r, Knjižničarka 11. Olga S t e i n e r. Cenzorica 1. Saida W e 11 i s c h. Cenzorica 11. Ada Klein, Revizorica : Hermina W i n t e r Lijepim riječima zahvaljuje se predsjednica u ime novo izabranog odbora na povjerenoj mu časti, te izrazuje uvjerenje, da će društvo živim radom nastojati da udovolji svojoj zadaći. Nakon što je predsjednik mjesnog odbora, gosp. Sigmund Frank, izrazio u'im* mjesnog odbora svoje veselje na lijepom toku ove skupštine, u kojemu vidi jamstvo za uspješni daljni rad, zaključuje predsjednica skupštinu. Pjevanjem Hatikve završena je ova lijepa skupština. Osijek. Koncert Fritz. Kapelnik ovdašnjeg Hrv. narodnog kazališta, sumišljen k Lav Fritz, priredio je dne 11 o. mj. u kazalištu svoje kompozicijono veče, gdje je iznio veće skladbe za orkestar, glasovir i pjevanje. Najveću našu pažnju pobudile su „Varijacije staro-židovske pjesme Hatikvah“, koje su nam pružile dokaz, koliko još neiscrpljeno blago leži u našoj narodnoj pjesmi. 1 kao produktivan i kao reproduktivan umjetnik pokazuje ovaj naš mladi snmišljenik nedvoumno, da posjeduje ogroman muzički talenat, te mu želimo, da mu na trnovitom putu glazbenika procvate što više ruža. Napose mu preporučujemo i stavljamo na srce, da se s«im marom i darom posveti študiju naše narodne i pučke glazbe, koje je polje još gotovo posve neobradjeno. Prvi njegov pokušaj na tom polju neka mu bude poticajem, da i dalje pokroči putem, kojim je pošao. Skladatelj je po društvima ~Mirjam“ i „Bar-Oiora*‘ na otvorenoj pozornici pozdravljen kratkim zanosnim go-

vorom i nadaren velikim srebrnim satom i lovor-vijencem, okićenim židovskim narodnim bojama. Otvorenje „Židovske čitaonice. Dne 15. o. mj. otvorena je čitaonica u dvorani židovske bogoštovne općine. Čitaonica opskrbljena je svom židovskom publicistikom u hrvatsko-srpskom, njemačkom, madžarskom i francuskom jeziku, te većim dnevnicima i kulturnim i socijalnim revijama Jugoslavije, Njemačke, Madžarske, Austrije i Češke. U koliko to materijalna sredstva dopuštaju uredit će Čitaonica i odgovarajuću židovsku knjižicu. Čitaonica je otvorena svaki dan čitavo poslije podne. Povodom otvorenja, priredila je čitaonica za svoje članove popodnevnu čajanku sa predavanjem, narodnim popijevkama i instrumentalnim produkcijama u narodnom stilu, te slobodnom zabavom. Mirko K. Pakrac. Ovdje je dne 13. prosinca 1918. u petak na večer održana ž a 1 o b na službu božja za žrtve galicijskih pogroma, a u nedjelju dne 22. prosinca održan je sastanak, na kojem je u kratko Dr. Sch e i n prikazao stanje galicijskih Židova nakon pogroma, a nakon toga je prihvaćena slijedeća rezolucija; „Židovski gradjani Pakraca i Lipika sakupljeni na sastanku, dne 22. prosinca 1918. jednoglasno i najoštrije osudjuju izgrede protiv Židova u Galiciji, te izraznju saučešće stradalim žrtvama, a svoje zgražanje nad nevino prolivenom krvi, te se nadaj u da će zapadnoevropejske civilizovane velevlasti znati, da nevinim žrtvama galicijskih pogroma pribave zadovoljštinu u času, kada je pobijedilo na čitavom svijetu načelo ravnopravnosti, demokracije i zaštite manjine. Za žrtve pogroma u Lavovu i po ostaloj Galiciji sabrano je u Pakracu i Lipiku 1490 KBrčko. Uvidjajući potrebu organizacije sastali su se dne 11. ševata 5779. (12./I. 1919. Jevreji grada Brčkog, te zaključili pristupiti Savezu cijonista. Za vodjenje organizacije izabran je ovaj odbor: Predsjednik: Salamon I. Alkalay; potpredsjednik: Jos. Hubert; tajnik: David Levi; blagajnik Leon Kattan; odbornici: Hugo Hoffmann i Leo Papo. Sa skupštine je poslat, u znak povjerenja, brzojavni pozdrav sumišljeniku gosp Ing. O. Grofu, kojom je prilikom istaknuta volja za ujedinjenje aškenaza i sefarada. Dubrovnik. ~Šekeldan“ Dne 25. prosinca pr. godine pozvao je povjerenik cijonističkog saveza za Dubrovnik, gosp. Salomon Tolentino skupštinu u školi Bogoštovne Židovske Obćine. Gosp. Tolentino pozvao je sve prisutne, da se pridruže sada aktuelno postaloj akciji cijonizma. Ganutljivim riječima spomene mnogobrojne pogrome, na kojim su toliki Židovi izgubili život, pa protestira proti tim činovima u eri oslobodjenja naroda. Na koncu pozvao je sve, kpji se priznavaju članovima židovskoga naroda, da iz svega srca, svakom prigodom pokažu kao dostojni sinovi svojih praotaca, koji su težili za Cijonom i nek dadu što moguće višu i izdašniju materialnu i moralnu pomoć ostvarenju ideala cijonizma. Iza govora pregje se na izbor mjesnog odbora, te su bili izabrana 3 člana a istodobno izabran je jedan delegat za zemaljsku konferenciju.

BROJ 4. i 5,

~Ž I D O V“ (HAJHUDI

STRANA 13.