Židov

znamenita nalazišta fosfata i izvori asfadta u Mrtvom moru i oko njega, ne iscrpljuju se nikako ili veoma slabo, a promet u ovoj tako centralno ležeooj zemlji bio je do pred nekoliko godina nevjerojatino manjkav i nesiguran. Međutim, radi svojeg geografskog položaja između Egipta i Sirije, na obali Sredozemnog mora zemlja je upravo pozvana da bude idealni posrednik i glavni prometni čvor između jugoistočne Evrope i Prednje Azije te Arabije. Palestina odlikuje se još jednom osebinom, koja je vrlo znamenita za njezin brzi napredak: ona je odlična zemlja za, turiste. Kao Švicarska, Italija, Egipat i Grčka, tako posjeduje i Palestina, uz prirodne draži, koje se u Galileji uzdižu do osebujne i zamamljive krasote, također i mnogo istorijskih i najveći (broj vjerskih starima cijeloga svijeta. Još za turske vladavine, kad su bili putovi rđavi i opasni životu, pa se je bez oružane pratnje jedva moglo putovati bio je silan broj putnik hodočasnika i prijatelja starina, koji su svake godine pritjecali iz svib zemalja. Dancis, kad su uklonjtelne opasnosti putovanja i kad je zemlja u prcm|stno-telmičkom pogledu uznapredovala, jer je uvrštena u britsku dtržavu može se očekivati turistički promet koja će ići u stotine hiljada i imati zai posljedicu posebnu industriju za strance, kakovu ćemo naći u malo evropskih zemalja. Već se izrađuju nacrti n Jafi i Jerusalemu za gradnju velikih, modem : h hotela, vodovoda, tramvaja, novih udobnih kuća za stanovanje; za velike lučke uređaje u Hajfi i Jafi, a sve predradnje za buduće veliko useljavanje obavljaju stručnjaci. Židovski agronomi i inženjeri proučavaju mogućnosti proširenja nasada, naročito toliko kcrisfcoTiosmih plantaža u primorju. U Jati je već od prijo parcelirano tlo za oko hiljadu novih kuća, snabdjeveno vodovodom) i već razdijeljeno u četvrti i ulice, kako su nekoć u Americi i Austriji osnivali velike gradske četvrta, prije nego li su stajale kuće. Već se izrađuju osnove za opskrbu Jafe s elektricitetom, iskorišćenjem obližnjeg vodenog tokai Audže, koja treba da natapa, također nekoliko stotina oranžeirija. Proučava se također izgrađen je nove gradske četvrti u okolini univerze u Jerusalemu'. Radi izvrsne veze s Damaskom pozvana je Holi ta, da postane najvećom lukom u zemlji, Doskora ćo karmeleki grad postati svjeska luka, jier su u divnom Akka-za,Ijevu dani svi preduvjeti za naravnu luku. Biblijsko mjestance i dosadanje atrapsko selo Beersebai, kamo se još prje tri godine moglo stići iz Jenruzalema teškom mukom nakon dvodnevnog putovanja, danas je željeznički čvor na putu između Kaira i Damaskns-Alepa, dok s druge strane spaja obalu s hedžaskom željeznicom, a poslije će se taj spoj protegnuti do Akabe na Crvenom moru. S’gurno je da će niz tbkve prilike procvasti ovo mjestance, koje je okruženo plodnim jećmenim . polj’ma i dobrim pašnjacima. Izgradnja popriječns željeznice Jerusaleng-Salt predviđeni?! je i voditi će preko Jeriba, tako da će stari Paomlin grad opet procvasti. Hebron, Nazaret, Sihem, Tiberias, Safed: sve su to mjesta, što leže na važnim raskršćima " ali su ipak danas još strašno propale hrpe ruševina i nečistoće. Radi pomanjkanja dobrih cesta leže postrance od prometa, ali će nekoliko dobrih cesta i že-

Ijeznica imati za jjosljedicu, da ee ova mjesta postati znameniti gradovi i središta za okolna sela i kolonije. Već su mase židovskih radnika i zanatlija spremne za odlazak u željkovanu staru domaju; već se najveće svjetske trgovaše kuće spremaju, da utaže glad cjelokupnog istoka sa robom, glad koji je pooštren ćetirgodišnjikn naftom, j da osnuju podružnice u područjima, koje čeka lijepa budućnost. Neka bi ddba mira, što dolazi, dalo ovom razvoju najveće moguće rasprostranjenje i jakost na dobrobit potlačenih nareda i cijeloga čovjećanstivia. (Neue Ziircher Zeitung.)

Dr. Max Rosenfeld.

I opet je »španjolska« bolest pokosila jedan dragooijeni život, poalecijonisitičkog vođu i odličnog Zidova, dra. Maxa Rosenfelda. Umro jo dtie 13. februara u Beču u naponu snage, zaokupljen znamenitim osnovama. Rcsenfeld b'o je, bez snmnje, najuviaženiji politički teoretičar židovskog pitanja: on je, rekbi, stvorio program političkog rada u galutu. Proizlazeći od teorija »narodnosne antenom i je«, naročito se bavio pitanjem narodnosnih manjina u narodnosnim držalvama, pri čemu je vazda imao pred očima osebujne prilike židovskih manjina. Premda socijalista, ipak je istioao, da židovsko pitanje nije lih ekonomsko, već i narodno-iknlturno pitanje, a vazda je naglašivao potrebu preobrazbe »bogeštovnih« općina n »naredane« općine. Velike poteškoće, pri riješaivainju židovskog pitanja u Poljskoj ponukala su Rosenfeldtai, da je napisao iscrpivo djelo: Židovsko pitanje u Poljskoj (1918.). U ovom djelu iznesena načela i jjredlozi prihvaćeni su od mnogih učenjaka i političara, pa je ta knjiga upravo neprocjenjivo pomagalo za upoznavanje pitanja i prilika istočnih Židova. U najnovije vrijemle imao je Rosenfold prilike, da/ svoje nazore okuša u pralksi, što mu je u velikoj mjeri i uspjelo. Stajao je na čelu židovskog narodnog vijeća u Praemyslu, preuzeo je vodstvo naredne općine. Za trajanja strahovitih pogroma bio je obzira® i požrtvovan vođa naroda; zapovjede© je židovskom narodnom stražom; vodio pregovore s Poljacima i Ukrajincima i započeo je svestranu djelatnost na polju socijalnom i gospodarstvenom. Radi velikih sposobnosti izabran je kcđ nedavnih izbora u poljski sabor, a bio je određen, da kao delegat »Poalecijonal« prisustvuje socijalističkom kongresu u Bernu i kongresu židovskog narodnog vijeća n Švicarskoj. Tamo je htio podnijeti na odobrenje svoj elaborat o židovskoj narodnoj autonomiji, da bude zatim predložen mirovnoj konferenciji, U tom času prekinula je smrt njegovo nastojanje. Posljednje je djela Rosenfeldovo sastavak »Socijalne kamen-ploče«. Cijeli sastavak provejiava žarki idejaliznm čovjeka, koji je umio stvoriti u svom nazranju jedinstvo iz židovstva., religije i socijalizma. U njemu se dokazuje potreba, da se nova židovska zajednica n Palestini mora izgraditi na osnovi starožiđovskih socijalnih zakona, na osnovi socijalne pravde i morala'. Rosenfeld ne će v ; še moći sara diva ti na velikom djelu; ne će moći gledati plodove svoga rađa, niti ostvarenje svojih

iđojala. Njegova smrt nije samo osjetljivi gubitak za svesvjetsku socijalističku organizaciju »Poalecijon«, već i za cijeli židovski narod.

Iz židovskog svijeta.

Židovski kongres u Americi Haag 10. februara. O židovskom kongresu u Americi, na kojem bijaše zastupano 3 milijuna Židova sviju stranaka, dobili smo sad opširni izvještaj, iz kojega slijedeće vadimo: Kongres otvoren je 15. decembra 1918. u Philadelfiji. Sudac Julian Mac k, predsjednik cijonističke federacije u Americi izabran je predsjednikom kongresa. U svom nastupnom govoru rekao je među inim, da su nesporazume! o cionističkim ciljevima davna razjašnjeni. Nitko danas više ne sumnja o preporodu židovskoga naroda i o usoostavi židovske zajednice u Palestini. Ali nijedan pristaša • ovih misli ne će da vodi sve Židove u Palestinu i da ikako oštećuje prava onih Židova, koji ostaju u svojim dosadanjim prebivalištima. Velike nade polažemo mi na predsjednika Wilsona, koji sad boravi na zboru. On e sigurno upotrijebiti svoj upliv za ostvarenje židovskih težnja. Nezavisna država je sad neprovediv i nemoguć san. Palestinu moramo da stavimo pod Trusleeship velike sile, koja zastupa slobodu i demokraciju. A ako bi to imala biti Velika Britanija, čija je vojska oslobodila svetu zemlju od turskog jarma, koja će u ime saveza naroda izvišiti Trusteeship nad Palestinom, tad će sigurno biti ostvarene velike nađe židovskoga naroda. Začasnim predsjednikom izabran je Natan Strauss, koji izjavljuje, da će prvom zgodom poći u Palestinu. Kongres primio je zatim rezoluciju, kojom tt potpisuje izjava engleske vlade od 2. novembra 1917. Rezolucija glasi: Predsjednik amerikanskog židovskog kongresa ovime se opunomoćuje, da zamoli državni departement, e bi slijedeću izjavu brzojavio engleskoj vladi, a prepis iste dostavio vladama Francuske, Italije Grčke, Srbije i Holandije. „Amerikansko-židovski kongres, koji govori u ime amerikanskog židovstva, izrazuje svoje priznanje engleskoj vladi ža historijsku i epohalnu izjavu od 2. novembra 1917. upravljenu židovskome narodu preko cijonističke organizacije, a u kojoj je izjavda svoje pristajanje, d- se uspostavi narodna domaja za židovski narod u Palestini i da će sve učiniti da se olakša postignuće toga cilja. Razumije se »amo po sebi, da se ne će ništa učiniti, što bi moglo da okrnji građanska i vjerska prava nežidovskih zajednica u Palestini ili prava i politički položaj Židova u ijednoj drugoj zemlji. Amerikansko židovski kongres izrazuje svoje zadovoljstvo, da su vlade Francuske, Italije, Srbije, Grčke i Hojandijc pristale uz izjavu engleske vlade. Amerikansko židovski kongres obećaje svoju suradnju pri osnutku židovsko narodne domaje u Palestini na osnovci izjave engleske vlsdc i nada se da će osnutak židovske domaje u Palestini uslijediti na način, koji je dostojan tradicija i visokih idejala židovskog naroda". Interesantna'se debata razvila kod interpelacije izraza „nacijonalna prava" koja se imaju tražiti za Židove u zemljama velikih židovskih naseobina i gdje se to

STRANA 4.

.ŽIDOV* (HAJHUDO

BROJ 7