Židov

vladajuoega nereda mogle dokazati, tko je primio tursko državljanstvo. Židovi su odsele bili pod tobožnjom sumnjom špijunaže izvrgnuti još većim progonima i sanjo bakšišem se oblasti dadoše umekšati. Nu već nije bilo novaca. U to Džema! pozove Dlcsengoffa u Damask i zaprijeti mu istrijebljenjem svili Židova, jer da on drugačije ne može s njima da izađe na kraj. Diesengoff ga je toliko umirio, da mu je Džema! opet dao novaca za aprovizaci'jono ■ svrhe. Najveći dio tih novaca dobili su opet Džemalini ljudi kao bakšiš, da Židove puste na miru. Engleska se vojska sve približavala i stanje je postajalo sve više nepodnosivo. Ipak smo gledali, da uzdržimo koliko je samo moguće normalni tok življenja. Primjerice: Škola Kfar Sabe držala se u eukal iptus-šumi sred bubnjarske vatre. Detalji o pobjedonosnom prodiranju engleske vojske, o osvojen ju Jerušalajdma 1 Jaffe, te o dolasku cionističke palestinske komisije jesu manje ili više j.mnati. Treba spomenuti, da se Turska vojska da zapriječi iskrcavanje Engleza u Jaffi postavila tako, da bi Englezi bezuvjetno bili morali bombardirati Tel-Aviv, da su htjeli forsirati direktnu navalu. Nu Allemby je upravo u svrhu spasenja Tel-Aviva izradio jednu obilazim osnovu, po kojoj je uspjelo Turke prisiliti na uzmak bez i najmanje štete za TelAviv. • Übrzo je počelo političko organiziranje palestinskih Židova. Održan je kongres, koji je izabrao delegate za londonsku cijeniš tičku konferenciju i za mirovnu konferenciju u Parizu. Isprva Arapi su potpunim povjerenjem pratili taj' razvitak, sjećali su se koristi, što su ih za vrijeme rata imali od našega Jišuba a kasnije od palestinske komisije, u kojoj su gledali buduću palestinsku vladu. Nu podjarivani po vanjskim agentima, Arapi su se počeli dogovarati, kako bi i oni poslali svoje ljude u Evropu, da porade protiv političkih nastojanja Židova. Na skupštinama došlo je do otvorenog konflikta između kršćanskih i muslimanskih Arapa, Jedna je stranka drugoj prijetila, da će kooperirati sa Židovima. Doista nije došlo do zajedničkog izbora delegata palestinskih Arapa, jer nijedan od kandidata nije u svojih sunarodnjaka našao povjerenje, da se ne će u Evropi dati podmititi. Prema izvješću Palestinaca, arapsko pitanje i ako jedno od najvažnijih i najtežih za nas, ipak nije takove naravi, da se ne bismo s potpunim mirom mogli nadati uspješnom uređenju židovsko-atrapskog odnosa. 0 stanju židovskih kolonija u Palestini za vrijeme rata izvijestio je potanje W i 1 k a n s k y. Neke su kolonije lijepo uspijevale, nu sve u svemu štete su mnogo veće, nego se misli. Ipak to nije tragično, ako spoznamo, da cijela naša dosadašnja kolonizacija mjerena prema sadašnjim i budućim mogućnostima i potrebama iziskuje temeljite reforme. Moramo početi raditi po sasvim novim, modernim sistemima, koji će omogućiti brzu i veliku kolonizaciju. Govori o pripravi zemlje i o pripravljanju ljudi, o potrebnim financijskim i agrarnim institucijama, te ki pridržaje pravo, da o tome potanje govori nakon izvješća kolonizacijone komisije, a upozoruje 1 na svoju knjigu o tome, koja će domaia izaći. Njegov sistem bazira na

međusobnom odnošaju između kooperativnoj? kapitala i kooperativnog rada, koji treba u Palestini stvoriti sa diljem, da se prema istim temeljnim načelima podupiru. Nakon tih silnim oduševljenjem primljenih izvješća zaključuje konferencija, da se palestinskim Židovima pošalje brzojavni pozdrav i zahvala na odličnom držanju. Izvješće političke komisije.

U petak 7. lik, u subotu na večer 8. 111. i cijeli dan 9. 111. nastavljena je rasprava 0 ]x>litičkom Tildu vodstva i zahtjevima cionističke organizacije na mirovni zbor. Jean Fischer bio je izvjestiteljem komisije, Ističe, da nam svi uvjeti rada ne samo imlitički nego i ekonomski moraju biti ugovorima osigurani i to tako, da političke garancijo uzmognu bisti podesnom i posve dovoljnom osnovkom za nesmetani kulturni i ekonomski razvitak. Ü tom pogledu važan je ugovor, što će se sklopiti sa mandatarskom silom, pa treba nastojati, da u nj udu sve cne ustanove, 'koje nam se čine- potrebu ima. Iznaša odnosne predloge komisije. U debati sudjelovali su gotovo svi delegati. U s iškim u jevrejskom govoru traži; da se u Palestini na svakome području dade jevrejskomo jeziku odgovarajuća mu važnost, da se Sabat proglasi državnim blagdanom, da se zemlja zove Erec Jisrael i drugo. Govori protiv isključenja privatne inicijative i privatnog vlasništva. Sporazuman je sa predloženim predlozima glede granica, jer odgovaraju našem istorijskom pravu i želi, da ne napustimo naše dosele najjače oružje: naše upiranje na pravo i pravicu. Onda ćemo polučiti »Geula Slejmai. P i 1 i c h o w s k y »(London) traži od mirovne konferencije, da se pobrine oko repatrijacije Židova svega svijeta u Palestini, koju valja rekonstruirati kao židovski narodni dom popravivši sve ratne 1 predratne štete, a osim toga treba židovski narod odštetiti za sve pretrpljene muke. Tek to bi značilo ispraviti krivicu nanesenu židovskomu narodu kroz dvadeset stoljeća. W e i z m a nn odgovara na sve glavnije izvode i nazore, ispravlja zablude, nadopunjuje svoja prijašnja izvješća i razjašnjava pojedine predloge naročito one o granicama, o pravima Jewish Councila, te o koncesijama. Dok se prije moglo tražiti koncesiju i na priva tno-kaipitalističkom, čarteristiokom temelju, danas se takove koncesije u skladu sa cijelim židovskim i cijonistićkim nazivanjem i duhom vremena mogu tražit samo u korist opće narednih ustanova uz isključenje svake pojedinačne, privatne koristi. To je načelo valjalo konzekventno provesti u svim našim zahtjevima, a to je i učinjeno. Dok su naši protivnici na djelu, da po mogućnosti oslabe naš uspjeh objelodanili! su prosvjed samozvanih »zastupnika« marokanskih i tuniških Arapa protiv cijonizma —, dotle naši engleski i američki prijatelji nastoje, dal dobijemo mnogo više, no smo tražili. Wilson je ponovno govorio pred američkim cijonistima o Jevijsh autonomes Commonwelth. Nema sumnje, da već imamo odnosno da ćemo još dobiti sve garancije i mogućnosti, bit će toliko posla, da će ga se kroz dvije generacije jedva moći svladati. Govori o snazi i vrijednosti tla i sunca Pa-

lestiue i odbija sve bajke, što je zlobnici ili neupućeni šire o neplodnosti ili nezgodnosti Palestine. To je jedna od najboljih i najzdravijih zemalja na svijetu. Opreza radi umanjujemo uvijek sami sve uspjehe i mogućnosti, da ne probudimo prevelike iluzije i zapriječimo razočaranja. Zato se uvijek govori samo o preseljenju od 2 do 3 milijuna Židova u Palestinu. Nu uaše je uvjerenje, da će uspjeti preseliti veći dio židovskoga nanda, jer nas znanstveni razlozi upućuju, da je kaipaoitet židovske zemlje za židovski narod vrlo velik. Prihvaća najveći dio prodloga političke komisije i rasprave kao direktive za pregovore sa kompetentnom komisijom mirovnoga zbora i sa engleskom vladom. a drži mogućim, da će se i odluka mirovnoga zljora u ovoj ili onoj tačoi rem donekle prilagoditi nazorima i zahtjevima ove (konferencije. Na to je užem akcijonom odlxrru jednoglasno izraženo povjerenje i priznanje konferenoje. Dr. Braunstein (Tunis) čita dopis međunarodne Ligu es des droits des nati o n s Paris, upravljen na francusku cijonističku organizaciju, gdje joj čestita na uspjehu i pobjedi cijon'stičkc organizacije, koja zastupa pravedne, ligi vrlo simpatične težnje židovskoga, nasred a.

Izvješće komisije za kolonizaciju

raspravljeno je 10, 111. i popodne 11. 111., a referirali su De Lieme u ime većine komisije, Kaplanaky u ime PoaloCijona* i Đieseingpff, U nadopunjeuju brzojavnog izvješća iz Kopenhagena od 13. 111. (vidi i Židov« br. 10.) treba istaknuti, da nije bilo ni jednog glasa protiv nacijonalizovanja tla i socdjalizovanja javnih radnja, nego je tek nekolicina delegata smatralo potrebnim, da se pored nacijonalizovanja dozvoli privatno vlasništvo za najteže prelazno dolia. Konferencija prihvatila je ogromnom većinom glasova predloge većine komisije za nacijonalizovanje svega tla prepustivši konačnu mjerodavnu odluku idućem .kongresu, za koji treba pripraviti fcetoDeljite referate i rezolucije. W e i z m an n govor? o onim najpreču ijim zadaćama, što će ih Jewish Oouncil imati« započeti prvim damom nakon imrovhe konferencije. Te su zadaće: 1. izradba koloni za cifbne osnove na jugu Palestine, koji je već sam kadar da dade dovoljno žitarica za cijelu zemlju; 2. javne radnje, u prvom redu uređenje luka i centralne irigacije; 3. Jevrejsko sveučilište. Taj se program dade izvesti u roku od pet godina uz investiciju od 500,000.000 franaka. Uspije li nam to, naša je potpuna pobjeda osigurana!

Izvješće kulurne komisije

podneseno po Davidu Y e 11 i n u raspravljeno je u prijepodnevnoj sjednici od 11. marta. Cijela je rasprava vodena isključivo u jevrejskom jeziku, dok se inače govorilo najviše židovski i jevrejski. Prihvaćene su sve predložene rezolucje. Zaključna sjednica od 12. 111. bavila se organizacijonim i financijskim pitanjem. Izvijestili su dr. Victor J acobson i Julius Simon. Za'ključke i tečaj te sjednice donijeli smo u broju 11. »Židova«. Prihvaćen je budžet za god. 1919. sa 285.000 funti Sterlings za

BROJ 12. i 13.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

STRANA 15.