Židov

stajništvo po tom osudjuje stajalište cijdnističke organizacije, .što ga je ova n pitanju židovske narodnosti zauzela u spomenici podnesenoj Narodnom Vijeću SHS u Zagrebu. 4. Pred stoj ni štvo dosljedno ne odobrava nakanu, da se vladi kraljevstva SHS podnese adresa »u duhu i smislu imenovane spomenice, kojom se traži priznanje jevreja kraljevine SHS kao nacijonalne manjine.« 5. Predstojništvo stoga otklanja svako sujelovanje kod sastanka sazvanoga na dan 6.aprila 1910.. te prosvjeduje protiv toga. da taj sastanak stvori zaključke u ime židovstva kraljevstva SHS.

Izjava odbora Saveza cijonista.

Na izjavu •predstojništvaL pravije »kluba većine« zagrebačke faraeliteke bogoštovne općine, odštampane u dnevnieima cd 5. aprila, odbor »Saveza, cijonista Jugoslavije« ima da kaže ovo: Izjava s očitom tendencijom prešućuje, da je' napomenuto predstojništvo na zajedničko vijećanje predstavnika najvećih općima našega kraljevstva pozvano po obim jevrejskun općinama beogradskim. Jednako namjerice za ta ju je sadržinu poziva. Hoće da pobudi dojam, kao da nm je poziv došao od cijonističke organizacije,, premda je znalo, da je ona tek naknadno saznala odluku o tome pozivu, koja) je stvorena bez njezina znanja i sporazuma. Oijonistička organizacija znade, da je to predstojništvo pretežnim dijelom zlior privilegovariih. Po niajreakejskome sustavu izabralo je 110 izbornika 84 članova predstavništva te općine. Ti su se dakle članovi zapravo većinom izmedju se imenovali. Po teme ono ne može da se smatra predstavnikom volje i osjećanja ni općinara zagrebačke židovske općine, pa je to veća preuzetnost, kad sebi svojata pravo, da govori u ime svih Židova našega knaiIjevstva. Od toga u najmanju, ruku neukusnoga istupa trebala je da, ga odvrati sama ta činjenica, što su beogradske općine n vezi sa sarajevskima- doista predstavnice volje i osjećanja svih Židova Srbije i Bosne, dakle najvećega dijela Židova svega našega kraljevstva. Ne kanimo se upuštati u polemiku s izjavom napomenutoga predstojništva, fcoja je parafraza slične nedavne izjave peštanskoga rabinskoga seminara. Poziv predstavnika l Jevreja u Srbiji l , Jevreja. koji listom svi ispovijedaju svoju jeVrej. narodnost slobodno i muževno, a koji sn krvlju svojih sinova dali zalog svoje ljubavi prema otadžbini, za cijelo je najmiatnje podesna prilika, da napomenuta gospoda svoje specijalno patriotstvo toliko »najodlučnije« i »svečano« stavljaju u*opreku prema nama narodnim Židovima. Tužne li i nedolične rabote! Tijem oni ne će lje promijeniti činjenice, da smo Židovi narod, i po svome osjećanju i po naziranju, koje je zvanično došlo do izražaja u čuvenome Vesnićevu pismu i u spomenici o prilikama u Vojvodini, koju je delegacija našega kraljevstva predala zboru mira u Parizu. Ta nijesmo ■više u državi, koja je smatrala odnarodji' an -l e sastavnim dijelom svoje samoubilačke politike! Bit će s toga uzaludan taj sramni dokumenat, koji žigoše one, što no danas još stoje na čelu jedne židovske općine, a obraz im je podnio, da pokušaju

ocrniti pretežni dio Židova u našem kra-1 Ijevstvu. Vedra čela podnijet ćemo to! I ne će nas biti stid u društvu naših prijatelja: Vesnića, Masaryka, Gorkoga, Bal foura. Wilsonai na koje pada ugledani dio, »osude- predstojništva zagrebačke izraelitske bogoštovne općine. • U f>ovodn izjave, odštampano u javnim glasilima od 5,- o. mj., a jer bi ova mogla pobuditi dojam, te je ta izjava u sjednici predstojništva zagrebačke izraelitske bogoštovne općine jednoglasno i bez protesta prihvaćena, očituju (»otpisani članovi predstojništva, da su na sjednici najodlučnije zagovarali odklnn predložene rezolucije i I »rotes to val i protiv iznesenog pređi oga. Preslabi da osujete očevidno već unaprijed po klubu većine stvoreni zaključak, smatramo svojtom dužnošću izjaviti, da iznesena rezolucija nije bez protesta primljena, Dr. Gejza Frank. Dr. Hugo Kon. l)r. Lavoslav Schick. David Spitzer. Bivši zapriječen pribivati sjednici, a neznajući unaprijed jer nije bilo na dnevnom redu dat će biti govora o jednoj prosvjednoj rezoluciji protiv cijonizma, priključujem se naknadno prosvjedu mojih sumišljonika. osuđujući najoštrije zaključak, kojim je predstojništvo zagrebačke bogoštovne općine prekoračilo svoj djelokrug. _ Lav Stem.

Protest »Judeje«.

Židovsko narodno akademsko društvo »Judeja« u Zagrebu kao predstavnik ogromne većine Židova akademičara u zagrebačkom sveučilištu izjavljuje jednodušno na zaključke predstojništvia zagrebačke izraelitske Ingoštovne općine, uperene protiv židovskog naćijonalizma, a odštampane u svim dnevnicima od 5. o. mj. ovo: Svi jesna židovska narodna akademska omladina doista iz svih krajeva države SHS, odbija nametanje jednog dijela naipomenutcg predsbjjništva. izabranog po / reakcionarnom plutokratskom izbornom sustavu, tumačem osjećanja židovstva Jugoslavije, dok ono ne zastupa ni židovstvo zagrebačko; drži svoju narodnost činjenicom, koju joj zacijelo najmanje može osporiti taj skup ljudi, koji još uvijek mjsli. da se organska veza s jednim narodom postizava deklaracijama. Omladina, ponosna i samosvjesna, uza svoju odanost državi i narodu, u kojem živi, ne preza ni časka, da ispovijeda svoj narodni individualitet. Prelazi' s indignacijom preko »osude« stajališta cijonističke organizacije, priznate legitimne zastupnice židovskog naroda, a suprotstavlja toj »osudi« sud prosvijećene demokracije, koja u židovstvu vidi organsku narodnu cjelinu i pozdravlja u njemu jednakopravnoga druga.

Konferencija u Beogradu.

Nedjelja, 6. aprila 1919. Beograd, 8. aprila 1919. Kako je poznato, saszvale su obe beogradske jevrejske općine konferenciju, na koju su pozvane sve veće jevrejske bogoslovne općine Jugoslavije, cijonistička orgianiaa-

čija i Politički odbor Zidova u Bosni i Hercegovini. U nedjelju, dne 6. aprila sastali su se izaslanici pojedinih općina i organizacija na vijećanje u prostorijama, lože »Buej brit« u Beogradu. Na konferenciji bile su zastupane obe sarajevske, cbe osječke i obe beogradske . opć'ne, cijonistička organizacija i Politički odbor. Od I»ozvanili nijesu se pozivu odazvale novosadska općina, koja fe ispričala svoj nedolazak i zagrebačka bogoštovna općina, koja je brzojavno saopćila, da se ne slaže s ciljevima konferencije, pa će pismom razložiti svoje stajalište. Konferenciju otvorio je u 10 sati prije podne predsjednik sefardske beogradska općine Salamon Azri el, koji je pozdravio goste srdačnom dobrodošlicom, te izrazio želju, da rad konferencjie bude uspješan. n, Dr. Pojis (Beograd) razlaže historijat ovo konferencije i izvješćuje o radu u Beogradu, Ističe, da beogradske jevrejske općine nijesu dosad izašle nikakvom posel>nom deklaracijom, jer drže, da za danas .sazvana konferencija kao predstavništvo pretežitog dijela Jevreja, treba da izlazi izjavom, jer ona imade nužnu snagu i ik>trebitu legitimnost, te će s toga djelovati pramai nutri i vani. Predlaže, da se za predsjedatelja konferencije izabere dr. Hugo Spitzer (Osijk), podpredsjednlkom' Ašer AlkaI a j (Sarajevo), kao djelovodje gg. Šemajiu de M ia ja i Davida Hochnera (oba Beograd). Dr. Spitzer ističe, da je cijonistička organizacija bila iznenadjona konferencijom u Sarajevu, jer je njome narušeno nae čelo, što je stvoreno ija zemaljskoj konferenciji eijonističke organizacije u Zagrebu, da se sav jevrejsko-nacijonalni rad u» Jugoslaviji ima koncentrirati u cijonističkoj zemaljskoj organizaciji. Mi smo o akciji u Sarajevu doznali tek iz »Židovske Svijesti« i to u času, kad šuto spremali veliku akciju, da provedemo nacijonalnu o r-g a n izac ij u u Jugoslaviji. Ne radi se tu nama o povrijedjenoj taštini, već posmatramo stvar s njezine praktične strane. Ovim korakom preloženo je težište nacionalnog radial u općine. Kako ne pozna dovoljno prilike u Srbiji, ne može da govori o jevrejskim općinama u Srbiji, no tim više mora da se pozabavi s općinama u Hrvatskoj-Slavoniji i u Vojvodini. U tim je zemljama svaka općina autonomna i zaključci jedne ne vežu druge općine. Drži, da bi bilo uopće štetno dirati u autonomiju naših općina. Ne smijemo ni predvidjeti činjenicu, da unutar pojedinih općina ne postoji jednolično u pogledu jevrejstva. Konačno upozorava, da su velike sile priznale svjetsku eijoni'Stioku organizaciju kao reprezentainta jevrejskog naroda. Stvaranjem novih foruma zastupstva Jevreja unosimo šarao pomutnju kod vlasti, koje ne će konačno znati, tko zapravo zastdpa jevrejski narod, pa time samo slabimo naš položaj u državi. Prelazeći na prilike u Vojvodini ističe, da je tamo još gore stanje no u HrvatskojSlavoniji. Ove općine bile su do jučer najjače poprište asimilacije, pa ne mogu preko noći da se snadju u nove prilike.. Tu je s toga potrebna snažna agitacija, da se i toj dio jevre.j. naroda nacijonalno osvijesti. Najpovoljnije prilike su u Bosni i Hercegovini, jer su općine nacijonalne, a asi-

BROJ 12. i 13.

»2 I D 0 V* (HAJHÜDI)

STRANA 3.