Židov

predgovornika, da će se sa zagrebačkom općinom mjoći raditi. On u tu mogućnost puno ne vjeruje, bar dok ima sadašnje pređstavništo. Razlaže historijat pokušaja ostvarenja saveza jevrej. općina u Hrvatskoj i Slavoniji. Nema sumnje, da je vrlo vaino, da nađemo centralni organ, koji će jiosredovati između vlasti i općina. Svojim nastojanjem oko postavljanja saveza općina naišao je uvijek na neshvaćanje. Naše nastojanje mora biti, da predobijemo sve općine, da nijednu ne ostavimo postrance. Dr. Isak Alkalay jasno je označio svrhu ove organizacije. Treba sad odmah izraditi statut, pa onda sazvati kongres općina, da prihvate taj statut. Ako koja općina ne može da dođe na kongres, može se pismeno izjaviti. Kao najniža jedinica zamišljena je općina,iza toga provincijalni odbori, zatim središnji odbor, a nad svima stoji kongres. Čuvati nam se valja, da diramo u autonomiju općina. Podloga na kojoj se sve općine orgianiznju, jest naeijonalno ujedinjenje. Savez jevr. općina ima biti stjecište cijeloga jevrejskoga života, a obuhvatat će svojim radom sve ono, Sto ne mogu da izvrše pojedine općine ili provincijski odbori Bit će nadalje viši forum u preporuka pitanjima. Konačno mora stajati na braniku naših prava i izvojštiti sdbi, da se nijedna zakonska osnova, koja se tiče Jevreja, ne iznese pred sabor, a dal savez nije bio pitan o toj stvari. Napokon ističe, da treba odmah izabrati izvršni odbor i uglaviti dan i mjesto sazova kongresa općina. Dr. P o p s ukratko rekapitulira tok debate te konstatuje, da su predložena konferenciji tri prijedloga. Sva tri vođe istom cilju, a kako ne postoje principijelne razlike, bilo bi dobro, da se sliju u jedan prijedlog. Iza toga prihvaćena je jednoglasno ova rezolucija: Učesnici konferencije po svestranom razmatranju današnjeg stanja Jevrej« u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca i prilika stvorenih osnivanjem ujedinjenog kraljevstva, nalaze da je neminovno potrebno, da se izvede organizacija i udruženje sviju jevrejskih opština u kraljevstvu* Zadatak udruženih opština ima biti staranje o potrebama Jevreja u kraljevstva n pogledu religijoznom, kulturnom, poltičkom i humanitarnom i stvaranje jednog tela, koji' će biti zvaničan legitimni predstavnik sviju njih. Radi izvođenja ove organizacije konferencija odlučuje, da se na dan 17. juna o. g. održi kongres predstavnika sviju jevrejskih opština u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca u Osijeku. Na ovaj kongres da se pozovu sve jevrejske opštine, da pošljn svoga predstavnika i da ga snafbdiju propisnim punomočstvom. Za ovaj kongres da se pripremi projekt statuta organizacije i da se blagovremeno dostavi svakoj opštini uz poziv za kongres, te da ga ona prouči i na kongresu, iznese mišljenje o odredbama štatuta. Za izvršenje napred izloženoga, konferencija) određuje izvršni odbor, u koji se biraju: gg. dr. Hugo Spitzer iz Osijeka, dr. Jakob Kajon iz Sarajeva, dr. David Alkalay, dr. Fridrik P o p s, dr. Isak Alkalay, Šemaja de Majo i David Hochner iz Beograda. Ovom odboru stavlja se u zadatak izrada projekta priprema ovoga što

je potrebno za održanje kongresa), i stupanje u vezu sa opštinama, koje nisu zastupane na ovoj konferenciji nadi pridobije nja istih za zajednički rad i saziv kongresa. Dr. Kajon (Sarajevo) izrazuje uvjerenje, da če sazivači dostojno odgovoriti na izjavu zagrebačke bogoštovne opčine. Ako je gospođi, koja su u prvom redu pozvana na odgovor, ugodnije da i ovaj zbor daje neku izjavu, dal osudi taj perfidni istup zagrebačke opčine, mi čemo najpripravnije to učiniti. Singer (Zagreb) iznosi karakteristiku odbora zagrebačke općine. Ovaj nedostojni i nežidovski istup zagrebačke opčine, koji svi najoštrije osuđujemo, nije nas, koji poznajemo prilike, iznenadio, jer ti ljudi u nestašici argumenata mora da se nteku prikrivenom sumnjičenju. Postupak ovih najnovijih Jugoslavena ne če naše mkcije ometati i zadnji je tek trzaj onih, koji osjećaju, da im je blizu kraj. Traži, da se tome predstojništvu dade odgovor, koji ga ide. Nadrabin đr. Levy (Sarajevo) razlaz že, daj se napadaj zagrebačke bogoštovne opčine no tiče samo cijonista. Svi smo mi njim« tangirani. Mi moramo protiv ovog istupa zauzeti stajalište. Odustati' možemo tek onda, ako se sazivači konferencije obvežu, da će dostojno reagirati, jer je ovaj istup zagreliačke bogoštovne opčine perfidno izdajstvo jevrejstva. Simo Spitzer (Zagreb) oštrim riječima karakteriše predstojništvo općine, koje nije zvano, da govori u ime zagrebačkih Jevreja. Gospođa K 1 ei n (Sarajevo), Ašer A 1 kal a y (Sarajevo) i Azr ie 1 (Beograd) jednako oštro osuđuju postupak zagrebačke bogoštovne opčine. Dr. P o p s (Beograd) u ime sazivača izjavljuje, da če čekati na pismo zagrebačke općine, koje je naviješteno, pa da će prema tome i odgovoriti na način, koji će biti dostojan sazivača. Dr. Spitzer u zaključnoj riječi zahvaljuje učesnicima' na miaru i stvarnosti pri raspravljanju. Izjavljuje se suglasnim sa drom. Levyem, da je konferencija donijela krasan rezultat, jer je dokazala, da smo mi sami, a i svi koji stoje za nama, jednodušnoga uvjerenja, da je jedino ovlašteno stajalište narodno jevrejsko. Naglašava, da nas čeka velik rad, a ishodište, s kojega moramio posmatrati svoj rad, jest i mora biti u svim stvarima jedino narodno jevrejsko. Konferencija može biti zadovoljna s onim, što je postigla. I ako znamo, da ćemo imati još mnogo poteškoća, moramo tim većim marom prionuti uz rad, da nam urodi očekivanim uspjehom. Dr. P op s zahvaljuje g. dru. Spitzem nai lijepom i objektivnom rukovanju rasprave, a učesnicima na požrtvovnostii, i obećaju u ime izabranog odbora, da če se starati, e da se blagovremeno sve uredi, što je potrebno, dai ostvarimo savez općina.

Našim čitateljima! Obziroift /na preopterećenost tiskare i na silan aktuelan materijal, morale su izostati sve vijesti i dopisi iz Zagreba i pokrajine. S istih razlogu. nijesmo mogli donijeti u ovom broju specificirani iskaz narodnog fonda. Slijedeći broj izlazi 1. maja 1919.

Iz cijonističkoga svijeta.

Wilson i Morgen than o cijonizmu. Savez cijonista Jugoslavije primio je od predsjednika eijon. užeg radnog odbora prof. W arburga, ovaj brzojav; Berlin, 8. aprila. Židovski dopisni ured u Stodkholmu javlja: Bivši poklisar Saveznih sjeveroameričkih država u Carigrtulu, Henry Morgenthau stigao je u Pariz. Najodlučnije pobija izmišljenu tvrdnju, da je došao u Pariz u svrhu suzbijanja cijonizroa. on prati cijonistička nastojanja s najvećim simpatdl- . 1 ! Morgenthau dao je izjavu, u kojoj također priopćuje slijedeće riječi predsjednika W i 1 so n a: »Budi uvjeren, da ćemirovnakonferencijaostva«ritl Balfourovu izjavu«. Nadalje priopćuje Morgenthau, da će Savezne sjeveroameričke države dobiti mandat. da upravljaju Carigradom, što( će biti od velikog značenja za Židove istočne Evrope. Engleski Židovi protiv anticijonista. Berlin, 8. aprila 1919. (Posebni brzojav.) U zadnjoj sjednici Board of deputies (neeijon isti oka organizacija) je oštro kriti kovano držanje Luciena Wolfa, čiji memorandum, predan mirovnoj konferenciji, ignoriše nacijonalne tražbine. Predsjedatelj je izjavio, da je već uložio prosvjed protiv Wolf ovog istupa. Radi odsutnosti Wolfove odgodjeno je stvaranje zaključka. Lionei Rothschild i lord Swaythling, koji su također supotpisali asimilantski memorandum, sami su predali demisiju. Izabrani su Prag i H enriques, Isto je tako oštro osuđen istup Si 1 valna Levil-a. Konferencija palestinskih radnika. Berlin, 8. aprila 1919. (Posebni brzojav.) Palestinska konferencija radnika, koja je zastupala gradske i seoske organizacije, te američke židovske legijonaše, obdržana je u koloniji Petah Tikva. Bilo je nazočno 81 delegata. Zaključeno je ujediniti židovsko radništvo na socijalističkoj i cijonističkoj bazi. Nova stranka pristupit će svjetskoj radničkoj stranci Poale Cijon. Nova stranka će zajedno s Poale Cijonom i Zeire Cijenom, te židovskom radničkom strankom u Engleskoj i židovskim radničkim kongresom za Palestinu u Newyorku raditi na ostvarenju cionističkih i socijalističkih načela. Radi pomanjkanja radnika odlučeno je, da legijonaši ostanu u Palestini. Konferencija je izjavila, da će židovska konstituanta u Palestini biti prvi korak k ostvarenju židovske autonomije. Konferencija zahtijeva, da se internacionalno garantuje za Židove potpuna narodna i građanska ravnopravnost u svim zemljama. Palestina neka bnde potpuna slobodna domaja« Židova pod zaštitom saveza naroda, sve dok Židovi ne budu imali majoritet. Neka« se internacionalno priznade Židovima pravo, da se organiziraju u juridičku i političku zajedneu u svrhu osnutka židovske domaje u Palestini i obrane židovskih interesa. BROJ 12. i 18.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

STRANA 5.