Židov

posve jednakim pravhna za sve gradjane, a eventnalno pod vrhovništvom Grčke. Pitanje Soluna nije svraćaio na se pažnju konferencije mira. Solun nikad nije bio grčki guad. Ali diplomaoija nema volje da sasluša proteste solumskih Židova, koji toliko pa,te od progona Grka, naročito gVeniEelosa. Kad hi se solunski Židovi usudili koliko hi toga mogli kazati o svome prijatelju Venizelosu! Ali oni se iboje ratncg stanja i surovog grčkog autiseniitizma. Predstavka šviearskih Židova mirovnoj konferenciji. Kopenhaški cijonistički ured javlja: Savez cijonista Švicarske uputio je na mirovnu konferenciju šlijedeću predstavku: »Tražimo, da pariška kouferencija osigmra javno-pravnim ustanovoraa židovskomu uarodu pravo na Paiestinu i pruži mogučnost naseljenja Palestine unutar granica određenih povjesnom predajom te političkom i ekonomskom nuždom«, Tu je predstavku potpisađo 7292 Židova. Prenrn posljednjem brojanju bilo je u Švicarskoj u svemn 18.402 Žiova. Rezultat potpisivanja dakle posvema zadovoIjuje. Odbor židovskih delegacij:u Kopenlhagenskom eijoniističkom uredu javljaju iPariza: Gg. Aleimkoff, Idelsohn, Naiditsch, Salkind i Kaplan, zastupnici ruskih i ukrajinskih Židova, prispjelii su sada u Pariz. Opii'ali su tako grozno pogrome, koje su pretrpjeli Židovi onih krajeva, da je »Odbcr židovskih delegac'ja« u svojdj sjednici zaključio imenovati posebnu komisiju sa svrhom, d® štiti život cnih Židc-va. Na čelu te komisije je predsjednik Louis Marshall. U Franceskoj će ta komisija ntemeljiti savez s istom zaciaoom. Taj će se savez obratiti pozi Vom na eijelo čovječanstvo. Namjerava se stvoriti' takcve salveze i u Italiji i ostalhn zemIjama- Andre Spire u Švicarskoj. Kopenhaški cijonistički ured javljta: Poznati francuski Cijonista, Andre Spi r e, koji je &a gg. Sokolov. Weiizmann i Usiškin zastupao cijonističke zahtjeve na mirovnoj konferencijd, horavi sada n Šviearskoj, kuda je Mo pozvan od Saveza Cijonista Švicarske, te je do danas već održao u nekoliko gradova predalvanja. Na skorome sastanku deflegata švicarskih Cijonista govorit će gosp. Andre Spire o svojim utiscima na mirovnoj konferenciji, Sveučilišna predavanja o Palestini. Prema vijestima kopenhaškog cijonističkog ureda predajn na sveuči'lištu u Li verpoolu u maju i junu ove godine: Prof. R- H. Roxhy: »Fizikalna geografija i mogućnosti napučivanja Palestine« i »Ekonomska hudućnost Palestine«. Warringtonski bisknp predavati će o »Prvotnom naseljenju po Židovima i budućnosti Palestine«. Prof. R. C. Bosanquet govorit će o »Kontaktu Palestine sa zap ar đom«, a H. K Selim o temi: »Islam i Palestina«. Bertram B. Benas predavat će o »Ponovnoj izgradnji Palestine po Židovima« i »Političkim izglediima Palestine«. ,

Dogodjaji na Istoku.

Otvoreno pisnio židovskih zastupnika Paderevskome. Svi su židov'skonarodni zastupnici u poljskom saboru, pošto inu je

nemoguoe da stave interpelacije, jer za to treba j>o poslovnom redu 15 potpisa, upravili otvoreno pismo iui niiuistra predsjednika PaderevSkogia radi strašne antise-, mitslke hajke u Poljskoj, koje mi donosimo u izvad'ku: Tajne su sile na djelu, koje pučanstvo sistednatski razjaruju protiv Židova i u velikoj mjeri prouzrokuju pogrome i protur židovske izgrede. U armiji i u uipravi nevjerojatno se tjera hajka iprotiv Židova. Provadaju se nepotrebne revizije u židovskim dućanima, prlsvatnim kućama, često i u cijelim židovskim dijedovima grada, te se tom prilikom krade i robi. Cesto se ovakove revizije drže i u žklcvskim hramovlm(a, i tu se onda raskomaidhju tore i na barharski način imištfe dmge predmete (bogoslulžja. U Litavskoj poprLmiii su progoni Zir dova neizmjerne forme. Židovi se bez ikakve istrage stave pred sud i strijeljaju, Tako se to dogodilo u ViLni, Pinsku, Lidi i Poricku. Odredbe, koje je vlada poiluzela u zapadnoj Galiciji i Litavskoj, da spriječi pogrome, preskube su i neix>tpune, a dia bil mogle postići svoju svrhu te uzrokuju samo, da se pogromi prošire na druga mjesta. Svako kretanje čota u zeimlji osjeća židovski narod. Poznanjski vojnici i oni generala Hailera tuku, zlostavdjajn i teroriziraju Židove na nagužasniji načim. Sve se to zbivai po bijelom danu, na očigled svih službeniih organa, koji mirno sve to gie>daju, te time izazivlju u narodu dojam, da se raože i smije i bez uništiti židovski život i imanje. Istpdobno nastoje iste oblasti, da razašiljainjem komunikeja i dijeljenjem letaka prikaiu stvar tako, kao da su Žiđovi krivci. rl Na cijelom teritorijui sad uskrisle Poljske bijesne neprekidno pogromi protiv Židova, kojil se šire od grada do grada, od stanice do stanice i od vagona do vagona. Židovi tjeraju se iz! svih ekonomskih pozieija. Otpuštaju se židovski žeijeznieari, oduzimlju se židovskim trgovcima i obrtnicima koncesije, zabranjuju se židovske skupštine, a židovska štampa stoji pod strogom eenzurom. Žiđovski narodni zastupnici traže od rninistra predsjednika, da dade jasni i nedvoumnj odgovor, koje naredbe misli izdati, da jednom već dokonča sva progonstva i bespravlje poljskoga židovstva. Zidovski su zastupnici pripravni da za iznešene pntužbe pružajn sve potrebne dokumente. Otvoreno pismo potpisašb zastupnici: Ilartglais, Thon, Griinbaum, Eosenblatt, Halpern, Perlmutter, Prilucki, Hirschhoru i Weinz i e h e r. , (Ovo otvoreno pismo, koje su dbnijeli u cjelosti svi> varšavski listovi, konfiscirano je u cjelosti u kraJkovskom >Nowy Dziennik« s motivaeijom, da se pismo ne oslanja na činjenice i da razdražuje na mržnju protiv drugih rasa. Karakteristicno je, da au istodolbno i>oljski antisemitski listovi u Krakovu mogli donijeti ovo otvoreno pi'smo te da su ga naravno popratili. agresivnim primjedbama. Op. ured) General Haller protiv vojničkih pljačkaša. General H a 11 e r je ispunio svoje obećanje, koje je bio zadao narodnom zastupnikn rabi Halpernu, te mu poslao prijepis jedne izjave i dvijn zapovjedi,

koje je na svoje vojnike npravio. Jedna je od tib zapovijedi ova: »Vojnici! Ja doznajem sa strane židovskih stanovnika;, da se poljacka vojska prema Zidovima ponaša na način, ikoji nikako ne odgovara mjenom junaštvu i časti. Vojnici tuiku, muče i ranjavaju nezaštićene Zidove i uniištavaju pri tom pjiliov imetak. To ponašanje ne doliči časti poljačkog vojnika, koji slmži svetoj stvari'- Za nepravde, nanešene kojem bilo dijefln stanovništva, biće kriVci strcgo kažnjeni i vojiiome spdu predani. Pcljaeki se ■\ r ojnik mora uvijek odlikovati dobrim ponašanjem. Na svakog stanovnika poljačkb države, bio on koje mn drago narodnosti ili vjere, mora poljački vojnik uvijek i vazda načiniti utisak vojmika, koji so posvečuje svetoj stvari, te imade jednu jedimi namisao, da usimstavi svojiu domovinui Ova se zaipovijed ima pročitati svim meni podrcđenim vojnim odjeliima. Oeneral H a 11 e r.« Aniiscmitski tuinulti u poljskom saboru. Kod političke d'cliate u poljskom saboru došlo je do velikili antisemitsldb škandlala. Nakon raznih antisemitskih ispadaja, govorib j© zastupnik D a bs k i i o n jemaČkoi-oeskorulk r aj iius k o- ž idovsikoji zavjeri. Na ove govorc reflektirao je vrlo mimo zastupnik Griinbaum, i odbio je naaodluenije klevetui zastupnika Dabskija o židovskoj zavjeri. Razložio je djelovanje žiidovske delegacije u Pairizu, kojoj Poljaci predbacuju autipoljsku agitaciju. Izvještaje inozemnoga novinstva o pogromima ne potiču iz kakvpga tajmoga židovskoga izvora; ono, što se ui Poljskioj događa od novombra prošle godine ne dade se tajiti- Alko Židovi u Engleskoj, Amerioi, u Parizu i drugdje glasno protestiraju protiv pogroma, nisu zato poljslki Židovi urotnici i krivoJ, već aranžeri tih događajai. Ne postoji nikakav nevidljivii kontakt, koji bi vezao pcljske Židove s inozemstvom, a taj je i za MarshaUa, Wei!zmanna i) Sokolova nepotreban; njima dostaje i obični novinski brzojav, i ako potiče tek od poljske brzojavne agenture, da shvate, u kakvom p a k 1 u s a d ž i v u Z i d' p v i u P o 1 j>skoj. Ove riječi izazvale su upravo buru negodovanja i uzrujanih povika, koje sn trajale dulje od 10 časakat I predsjedatelj zemaljski maršal Trompczyski smatrao je nužnim, da Griinbaaimu dovikne: »Nitko Vas ne zađržaje, da stresete prah sa svojib cipela«. Bit će jamačno ovo prvi slučaj u jx>vLjesti parlamentarizma, da je predsjednik jednog zakonodavnog tijela l pravio povkie, a još manje da je podijeiio zastupniku sar vjet, da ostavlja svojn domoviun, pa da se fseli. »Demokratska« Poljsika time je najbolje dokazalflt, kako ona shvaća demokracijn. Izbori u Bialistoku. Varšava, 31. maja. U Bialistoku bili su izbori za poljački sabor određeni za 15: juna o. g. S obzirom na postnpak tamošnjeg židovskog stanovništva ima izgleda, da će prodrijeti dva židovska kandidata. Poljačke oblasti u Biadistoku zabranile su izdavanje izjava 5; letaka na židovskom jeziku pa i izjiave rabinata i židovske općine moraju biti tiskame na poljskom jezikn. Židovi u Litavskoj. Varšava, 30. majau U Kovnnsn nedavno sve židovske stranke održale mnogo posjećeni meeting, na kojem su žestoko protestovaie protiv zadnjih događaja u V i 1 ni, te su ujedno po-

BROJ 19.

»ŽIDOV. (HAJHUDI)

STRANA 5.