Židov

zvale sve Židove, da sndjelpju i, u ruci kofl oslobadapja btavske rppub,liise. Litavska je vSdtUv aada \\ rukarua dpmokratskib ldeviaa,r a i te vodi, sa židovskiui vođapaa, da jedau ude u vladin kabip£t. Kako ieg'ledia btće to ppznati židovski naučeipjak df. Max Solovejč ik. y ministarstvn je zapoeleup nmogo Žid,oya pinovpika. Zattpjenik rnipistra trgoviine j© Židov dr. ilahipilov i ć, a mmjenik miiuistra vanjskih poeala je advokat Rosepbaum, koji se sada nalazi u Parizu kao zamjepik vlakle na mirovnoj konferepciji.

Iz Palestine.

Evropske intrige u Palestini. (Briselj) E. Eberlein razlaže u »Kadimi« razloge protivštine, kojia se javlja u nokim manje odgovornim arapskim krugovimia protiv useljivamja Židova u Palestinu. Nazrijeva u tome poglannto socijalan razlogArapsko se pučanstvo u PaJestini diijeli u dva tabora: efendijie i felahe. Prvi su malobrojni, ali kuaju novaca i utjecaja. Sj>ominjemo poradice Sursok i Eok, vlasnice prostranih zemljašta u Galileji i u blizlni Jafe; Abukadza, čiji siilni ix>sje<ti okružnjn Gazi; Abudgeben i Degllad, najveći proizvodilac sira u zemlji. Ove efendiije, koje postupaju s felabima kao sa životinjama i izraibljuju ib smiješuim plaitama, odlučni su protivnici židovskog useljivanja i kolonizacijiO. Boje je se, jer ugrpžatva njihovo gospodstvo nad felaliima, Usljed dolaska Židova', p>orasle su naplate poljodjelskib radnika. Arapska sela niaokolo’žklovskib kolonija odišu blagostanjeur i čiistoćom, koja veoma kontrastira s bijednim naseobinama u okolini. Kako ove efendije reprezentuju elemenat socijalne zaostalosti, rado su viđeni od engleskih kolonistia!, kojib ultra-konzervativni osjećaji nijesn ni za kogia tajna. Trebalo bi đia se franoeski i engleski agenti odreknn intriga i da prestanu podbadati Arape protiv Židova, i mir i sloga bi onda vladali u zemlji. Ali to je pretjeran zabtjev prema onima, koji u> Levantu vide samo natjeoalište za diplomaciju ili guijezdo međunarodnih konflikata. K položaju u Palestim. Kopenbaški cijonistički ured javlja: Glavnom uredii cijonističke komisije u Jafi predani su nmogi nacrti o ponovnoj izgradnji Palestine. 0 glavnom radu izjavio je predsjednik eijonistlčke kopiisije gosp. E. L e w i n-E ps t e i n amerikanskim npvinarimta ovo: Komisija bavi se sad liječničkim i higijenskim, programom za sve kolonije na temelju iz’i’ještaja liječnika, koji su srvu zemljn proputovaHi. Prije svega imale bi se u kolomijama širiti letaei, u kojima se razlaže postanak te liječenje malarije i očuih bolie&ti. Trudiimo se, da pridignemo ekouomski položaj zemlje, koja je još uvijek odjeljena od cijeloga svijeta- Cijene na tržištu su abnormalne, a za svaiko putovanje u Egipait treba posebnu dozvolu oblasti. Cijonistička komisija nastoji, da uspostatvi vflzu sa vanjskim svijetom i da uveze siTovine iz Egipta,' prodavajući ih uz normalne cijene. Jedna od vrlo važnib zadaća je zaposiirvanje radnika, PonoAma izgradnja kolonija na temeIju stanja prije rata započet će se u najiraće vrijeme. Već su pošli iskuani gospo-

(fcrri, da razorne porecljele.. Najjpretrpjeie su kpl-omje Pe t« h T Xk, ?, u-G a,nim i Kfai Sa,l>9, u ppsliednjpij pije pstalp nijedw <trv<>. gvagtjie u kolouijjama i naseol>inaxua pppravIjaju se bunari i kuće, ureduje se sve, sto je potrebno, Sredistva, Koja su potrobna n© pptiču, iz potpornog fonda, već se unimaju iz fondova za restauracijn i preparaciju, koje osnovaše Amerika, Engleska, Holandija i Južua Asrika, Qd novaca svlb fouckma upotrijebit će se 70% za Jerusolkn, a 30% za ostalu zemIju. Iznosi služe poglavito za uzdržavajnj« imstitutia i bolnica, za podpouiaganje udovica, invaiida i sirooadi, koja je dijelom smjestona u privatnitm kućama. Ali i jevrejski učitelji 1 otaca viših škola i ješiva, udiovdce i siročad sviju židovskrh općina u Jearusolim.u, svi oni dobivaju 7>otporu iz ovih sredstava. Institucije i boluiioe uizdržava gotovo sasvim ili velikim dijelom cijouistieka komisijia. Konnisija uredila je i podupir© radni in.st.itut za šivanjo, pletenje, cipelarstvo i čipkarstvo. Radniekim društvima i pojedimcitrna pružaju ®e prcđujmovi. Mladi radmici mogu se izoibraziti u gospodarstvu. U zanatJijskiim školama i raidionicaana zaposlujemo preko 1000 žena. Dobile su od vlade narudžbu za egipatski radniekii kongres, a i maioge druge narudžbe. U Mikve Israel smješteno je 100 siročadi, a 150 zajrosleno je kod stolara, krojača i tiskiairaje važnu izadaća cijpnističke komilsije organizacija židovskili opčima u pojedimiim mjestima i. ujedinjenje tih općina n vaađ hamerkasinu. Komisija konačno nastoji, da nspostavi dobre odnošaje izrneđu cijonista i Arapa. Arapi, su uslijed agitacije, koja se medju ujima razmahala, držali, da ćemo mi svu zemliu konfiscirati. Cesto se sastajemo s njibovim zastupnicima, kojima smio objasnili naše ciljeve i uvjcrili ih, da će se njihova prava čnvati.

Iz Jugoslavije.

Herzl-dan. Kakav bi bio položaj židovskoga naroda danas, gdje se dijeli (tubL i gradi svijet, da nije bilo Herzla)? Teško je odgovoriti na to pitanje. Nu svaki svijesni Žildov osjeća kao odgovor na to pitapje duboku i beskrajnu zahvalnost prema oovjeku, koji je židovskom naroflu stvorio veliku i dobru političku organizaciju i omogućio mu veilike političke uspjehe, što no će obezbijediti njegovu narodmu budućnost. Prvi spomendan Herzlove smrti iza kako su njegovi na&ljednici bilil primljeni po mirovnome zboru, neka bude dolična manifestacija: d« židovski narod cijeneći velike zasluge neumrloga vođe hiti, da izvrši njegovo djelo. Neka se u svakom pa i pajmanjem rajestu, gdje Židovi živu, na 17. jula go\-ori o Herzlu i o njegovim osnovaanai, o stanju židovskoga naroda i o njegovim x>otrebama. Nefca se sabiru financijska sredstva za veliko djelo gradnje židovske narodne domaje. Potrebne su velike svote. Bogataši neka ne. šfcrtare, a siromašniji neka pokažu svojn divnn požrtvovnost. Povjerenici neka nam što prije pošalju obračun i doznače novae o skupljanju povodom »Herzldana<> ( .. •

Sveda\cuska oiisao i Žkloyi. >Navosti« (Zagreb) pišu u svome izvjaštaju o glavnoj skupštini Hrvatakog Sokolskog \ treba sporuenuti još jedftu vrlo vaaan zaključak, koji je samo konzekvenea čiste idejc sokoistva, koje je u; biti svpe 1 aye nsko.., Ako je tomu tako, treba da se n njemu konccntriraju jedini praivi i iskreai pobornici aLavenske ideje, dok otpadaju < avi ostafli elementi, koji su otvoreai, bilo prikriveni protivnici te idejet.. U prvom je redu ovdje po srijedj, pitgnje članstva, te je skupština jednoglasno prihvatila zakljnčak, da se saboru predloži, da. 2idovi ci joniste, dakle omi, koji se smatraju svojom posdbnom naoijom, ne m o g u b i ti č 1 a n o v i f onda (bit će >Sokola<).€ U ovoj vezi mogla bi ta vijest u čitalaca pobuditi dojam, kao da se zakljuoak, po kome uarodui Židovi ne mogn biti članovi »Sokola«, stvoriio zato, jer ih se bmji u olemeate, koji su bilo otvoreni, bilo prikriveui protivnki sveslavenske ideje. U' .iereni smo, da onaj, tkoji je predložio taj zafltljučak, nije mogao biti i nije bio toliko nelojalan, te bi ga predložio u ova k o voj vezi, jer bi to odavalo veliku mjem ničiru ne osnovane zlobe. Nama, koji se osjećamo Zidovima po narodnosti), jasno je dakako, da nijesmo ni Slaveni, ni Svestavenk Ljudima, kojima je do jasnih i čistih clistinkcija, bili Židovi ili Nežidovi, rnora se učiniti bezpanosnim, nmlo iskreuim namitanjem, ako u opće ima Židova, koji bi htjefti da se kažu Slavenima. Mi, kad smo se nacijonalno osvijestifli, očekivali smo, da će se naše stajalište pozdraviti respeklom i simpatijama, što ga u čestitdh,, ponosnib i širokogrudnih Ijiidi mor a da pobuđuje čistoća, koja zazire od svakog oportuniteta i ne će da vrši nedostojnu samoubilačku samozataju i koja iz svega židovstva ne će da činii objekt bezprekidnog prilagođivanja. I nijesmo se prevarili. \ ratili smo svome narodu dostojsmstvo, a zato smo zadobili mjesto sentimentalnog laži-liiberalizanai snažni pozdrav svih onih Nežidova, koji su i sami svoj narod etski duboko n sebi proživljavali. I svi su ti shvatifli i mdrali'shvatiti, da ne nosimo u svijet nikaki duh ni otvorenib ni prikrivenih protivština, da afl rmacija samoga sebe n© znači eliminiranje čovječansfcih odnosa između inaroda i naroda, između klasa i klasa, izmeđuljudiiljudi. Znači nasuprot to, cla ne ćemo samilosti, koja nam oprašta, što smo Židovi, da svoga židovstva ne smatramo bolesti, o kojoj se bolesnik stidi da govori. Misflili bi doista, da biti potpun individi'um, hio nalrodni ili pojedinački, znači prestati biti etskim bićem, ne znači ne biti kadar nasmoći obilje IjubaTi za Ijude i na.rođ, s kojima živiš, ne biti kiadar radovati se s njime u njegovim zbiljskim velikinr i prostranim idejama, koje bidaju granice situome regijonalizmu, da utru puteve do večih narodnib, plemenskih i na fconcu sveljudskih harmonija. > Ko to misli, taj nije dozrio za Ijnbav, koja veže, pa ni za onu, fcoja samo po krvi veže. I samo takovo biće može sudeći po svojoj sopstvenoj protivštini prema nama *—izavći sud o protivštini cijoaisla protiv sJajvenstva.

STRANA 6.

>2l D Q (HAJHUDI)

HROJ 19. ":ii- — 1