Židov

nema antisemitzma. I uspjelo je boljševističfkim oblastima, dia provedu respektovaaije tcg primcipa, te su mnogi već bili voljni da u tome vide simptoanatički znak. Zaboravilo se pri tome, da se taj princip provađa u unutrašnjosti Eusije, u pravoj Velikoj Eusiji, gdje je židovsko pučanstvo raštrkano i gdje nema velikih masa židovstva. Slika se potpuno promijeuila, kađ je sovjetska moć osvojila krajeve prijašnjeg naseobencg rajona, koje su središte velikiili masa židovstvai. Tužbe o raširivanju antisemitizma rastu upravo i’apidno. TJ nćkim se boljševističkim organima sasvisn otvoreno raspravlja o tome pitanju, pa se stvari priikazuju onako, kakove su doista. Tako je ćlanak od V- Ivančikova u službenom organu moskovskog sovjeta »Večernije Izve'stia« pod naslovom »Sovjetski antisemitizam« pobudio sveopču pažnju. Pisac naglašuje, da se boljševičkoj vladi nije moglo predbacivati antisemitsko držaaije, dok nije njezina moć zahvatila i prijedjel židovskih masa.. Tu je otrovala antisemitska kuga sve, pa i organe sovjetske vlade. Vijesti, koje naim stižn iz tili mjesta, prieaju nam strašne stvari. Pisac zatim navadja za svoje tvrduje cijelj niz činjemica. U Klimoviču (gub, Mobilev) provela se klasifikačija pučanstva, ali ne prema zvanjima več po narodnoj pripadnosti. U mnogim mjestima ne dijele pravedno životne namimice. Strašne se scene odigravaju kod rekvizicije životnih namirni'ca. Životne namirhice ne rekvirira.ju se kod seljaka, koji ih posjednje, več se naprosto napada na siromašno židovsko pučanstvo i otima mu se zadnji zalogaj. U malome gradu Kriovioi nametnuta je židovskoj općini kontribucija od 500.000 rubalja, od cjelokupne seljačke, koja se i, te kako obogatila, tražilo se tek 90.0000 rubalja. Još karakterističnija bila je kontribuciija u mjesto Eoslavi. Grad! ima 47.000 stanovnika, a od toga 2.000 Židova. Židovima nametnuta je kontribucija od 3.200.000 rnbalja, dok se od ostalog pučanstva, koje broji 45-000 duša tražilo tek 800.000 mbalja. Uv'rede i psovke na Židove i sai strane vlasti na dnevnom su ređn. Židovsk o pitanje u Eumunjskoj. Ketom stigle židovske novine iz Eumunjske potvrdjuju ispravnost naše sumnje i ponzdanosti vijesti rumunjskog presbiroa, u kojem se javlja, da je postignut sporazum izmedju židovskog novinstva i novog dekreta za riješenje židovškog pitanja. Ako se i priznaje neki napređak prena prijašnjem đekretu, ipak nirje prestalo dokazati židovsko novinstvo i nnija urođenih Židova, da ne će snstati u borbi za potpnnn jednakopravnost i jednakost Židova u Enmnnjskoj, dok ovo . nje ne siđe sa dnevnoga reda. U tom se deikretu Židove pczivlje, neka p<xhizmu sve nužne korake, da poprime draavljanstvo, all se već sada opaža pasivna rezistencija cinovnika. »Ponizujući zahtjev« w Ministar-predsjednik Bratianu izjavio je pariškom dopisniku »Secola« među ostalim: Eumnnjska je mogla prema tome prištediti velike ratne žrtve, koje je pridonijela stupivši n rat samo na neprestano nukanje antante. Uza sve to nskratila je antanta naše cectporno pravo na Transilvanijn, Banat i Besarabijn- Osim toga uas stavlja pod ponizujuće tutorstvo, napose u pitanju sa Židovima.

Egalitate (Jednakost) javlja, da je u Bukareštu obilježena svaka židovska kuća, kaio znak, da u njoj stanuje Židov. Buiduei da je cenzura propustila ovu vijest ne smije se i>oeiunujiiti o ispravnosti iste. Nije li to nioguće priprava za iiogrom? Jewish Times primio je iz Pardaa vijest, da je u »sporazumu« sa jednakopravnim Židovima Rumunjske bukareštanska policija inhibitirala bebrejske kurzove, koje su se obdržavale u društvu Erez Israel. Policajni prefekt traži obavijest o odbornicima ov>ga druStva. Eumunjska cenzura redomice križa u javnoin cijonističkom glasidu hebrejski datum. Istočna Galieija pod iioljskim gospodstvom. Dopisni ured delegaoijo žiđovskognarotlnog vijeća za istočnu Galiciju prinrio je slijedeće vijesti: Odkada je Poljska iavladala istoćnom Galicijoan tlaćenje židoćskog pučanstva ne prestaje. Taonošnje sn prilike nesnosne i izgredi sa strane |x>ijskih četa npravo su grozni. Tek što su ušle poljske čete skinnše ž'.dovska narodna rnječa, koja su prod kratko vrijeme bila izabrana. na temelju opčeg prava glasa. Pri popisu stanovništva, što ga provode oblasti, ne priznava se Zidovirna njihova narodnost, već ih sile, da so izđavajn Poljacima- Zidovsko činovništvo, koje je pofl ukrajinskom upravom vršilo službu, skinuto jo. Zidovske se škole zatvaraju, a školskoj mladeži brani se pristup u zajedniičke škole. Mnogi se Ziidovi sa ceste pa i iz bogomolje odvlaoe na težak posao, žene pako se sile, da u vojarnama čiste krumpire, makar i u subotn i na blagdame. Uz to nzimajn Ijudima odjeeu, novac i ostale vrijednosti. Soldateska napastuj© neprestano Židove, reže im brade, te mncigi umiru od otrovanja krvi. Kađ je 11. juna A r ođa antantine misije u Stanifdavi zaželio da od Židova sazna o njihovu položaju, pripustila je poljska oblast tri asimilanta, Dr. Faljrerna jtm., Dr. Atlasa, i rabina Horowitza kao predstavnike Židovstva pired niisiju. Ta su trojica na svoju mku predložila memorandum, kojim zahtjevaju, da se čitava Galicija pripop Poljskoj, buđući da je položaj Židova pod poljskom upravom dobar (!) Unatoe toga, sto su Židovi tek pred nekoliko tjedana izabrali svoja židovska ’pijeća, pokušavaju asimilanti, da i protiv a olje zdovskib inasa uskrise stam politiku sile. Dan žaobe u Engleskoj Naš nam londonski dopisnik javlja o grandioznom danu žaobe, koji se je obdržavao 26. srpnja u Engleskoj n znak prosvjeda protiv poljskih pogroma protiv Židova: Jučerašnji dan žaobe bio je sigumo jedan od najznamenitijih dana n povijesti Zidova Engleske. U srijedu na večer vladalo je već u svim žiđov. nlicama »jom-kipursko raspoloženje«. Cetvrtak izglerlao je uistinu kao dan pomirbP', Židovski su dućani i dmga pođnzeća bili zatvorenk Nijesn ni izašle židovske novine. Nitko nije radio, nitko nije trgovao. Općinsh’o je posjetilo n gomilama različite prosvjedne skupštine, koj© su se obdržavale u sinagogama i velikim dvoranama- Prominentni Židovi i nežidoA’i držali su na raznim skupštinama govore i podigli plamteća prosvjed protiv pokolja Židova u Poljskoj. Napose je bio

govor chiefrabia <xll)aean, koji je medju ostalira rekao: »Kao što će se Njemačku prkniti tek onda u savez naroda, dok popravi svoj zločin, tako se ne bi smjelo prkniti ni Poljsku u savez, ako ne jamči, da će svim svojim građauima daitd slolxxlu. Na demcnstraciji je sudjelovalo do 50.000 Židova sa preko 200 barjaka. Dennonstranti išli su po redarstvil naznačenim ulicama. Osim toga bilo jo na ulLcama veliko innoštvo Židova. Sve su zastave bile zavijene u crno. Na čelu jmvorke nosili su demobilizovaaii vojnici barjak nar<xliiog saveza sa nasdovom: »Borili smo se za sve male nacije i prosvjcdnjemo protiv pogroma Žiđova u Poljskoj«. I židovskia su djeca mogla sudjelovati na deiuonstraciji, jer su školo bile zatvorene. Sudjelovanjć na demtcnst raciiji bilo je tako voliko, da se ]*>vorka nije mogla raspustiti, kako j© bilo zamišljao u »Quoens Hall«, več u Hyde I arku, gdje se j© takodjpr otbdržavala velika prosvjodua skuiiština. Dan žaobe i demonstracije postigli sni csobiti uapjieh, te su bili najjači izražaj solidarnosti židovsike samilosti za. veliku' bol istoone braće. Lord Rolxrt C© c i 1, ziustujmik Engloske u komiieiji za savez naroda, poslao je odboru za priredjivanje prosvjednih skupština slijetdeće pismo: »Vrlo mi je žao, što radi važnih poslova ne mogu da audjeliujem na demonstraciji. Ali budate sigurni mojih najiskrenijih sim ixitiju i mislim, da ćo takodjer u ovdašnjem dogovoru u Parizu izaći naredjenje, da se brani židovski narod, koji je tako često u sredn.joj i istočnoj Evropi izvrgnut napadajimai. Žcle li drža.ve u tamošnjim krajevimia i uaclalje održati sirapatije i štovanje zapađnih vlasti, inorat če bezuvjetno dokrajčiti ovakove slkandale. Robert Cecil«. U ime nadbiskupa Yorka javilo se je d.a je nadbiskup osvjcdočen, dip, oe vlasti sve poduzeti, da zaprijeee svako nasilje protiv židovskog pučanstva u Poljskoj. Stiglo je takodjer bezbroj odobrenja od najznaimenitijih nežidovskih politilka Engleske. Ponovno podizanje uništenih žido v skih egzistencija. Delegiacija židovskog narodnog vijeća za istočnn Galiciju brzojavlja: Komisija za ponovno podizanje nništenih židovskih egzistencija zajioeela je svoje dlielovanje- Izabran je pravnioki specijalni komitej, 'koji se sastoji iz gg. Louis M aisha 11 (Amerika) dr. M. Ri ngel (Lavov), državni podtajnik Rosenbaum (Litavska), M. Vinaver (Rusija). Komisija poduzela je već važnih i nspješnih interveneija. Brandefs u Parizu. Ziirich, (poseb. brzojav). Vođa američkih cijonista, L. Brand e i s, stići oe početkom slijedećega tjedna u Pariz, gdje oe stupiti u dogovor s Wilsonom. Onda će svoj pnt nastaviti kroz Marseille u Palestinu, a pratit će ga predsjednik engleske cijonističke federacije, Cbaim Weizmann. Obje vođe cijonitSbai hoće da točno pronoe sadašnji položaj u Palcstini, jer žele da pristupe uređenju autonomne nprave odmah, čim se riješi tursko pitanje, a Engleska primd mandat za Palestinu. Pon«vni amerikanski židovski kongres. Stockholm. Žid. tiskovni nred prima iz Londona brzojav: Egzekutiva amer.-židov. ga kongresa namjerava n što skorije doba sazvati kongree s glavnom svrham, đa se

BEOJ 21.

»Ž I D 0 V« (HAJHUDI)

STRANA 3