Židov

ujedinjenja i proširivala je iz dana u dan svoj djelokrug'. U krugovima palestinske legije razvijala se sve više ideja ujedinjenja te u zajedničkom ratln s amerikanskim legionarima nastao je jak pokret za osnivanje pokreta, koji'hi obuhvatio sve radnike. S ustrajnošću i energijom, zastupali su ideju ujedinjena D. beri Gorioit i Beri Katz rt e I s o n. Nakon pripravnih radnja i raznih dogovora izašao je manifest s programom ujedinjenja, a potpisali su ga D- Iren Gorion, .T ben Z w i. J. Tabe mk i n, S. J aw n e u «e.l, B. Katznelson i D. R e me s Ovo ujedinjenje ne bi imalo prema programu da uslijedi na temelju ideoloških ili partijskih načela, već na osnovu strulkov. *siinđikailstičkih organizacija, koja ujedinjuje sve radi like na zajednički gospodarski, kulturni i jiol it i oki raki. S tom idejom sazvali su konferenciju poljoindvrednih radničkih organizacija -w Petal Tikvi, a iza toga konferenciju i gradskog i poljoprivrednog radništva te židovskih legionara. Pred ovim konferencijama bilo je i dogovora između obib ufldnvčkih stranaka, Posle cijonista 5 Hai>oel Hacaira. Konferencija Poafe cijonističke stranke nakon dugih rasprava odlučila je jednoglasno, «la će sc priključiti ujedinjenoj partaji poni uvjetom, da će novo društvo preuzeti funkcije stnstnke naprama svjetskom savezu Poale Cijona i sudjelovati na socijalističkoj, intcrnaci.jonali. Strnu kn Hapoel Haeair odlučila je u pretežitoj većini protiv novoga društva, ako bi tražilo razvrgnuo« stranke ili napuštanje programa. Ddbate pred konferencijom bile su vrlo strastvene i sve str anke smatrale su konferenciju kao od'hir ćnjnći korak za cijeli radnički pokret u Palestini. Veći- na početku opće konferencije bilo je jasno,, da nepartajski i Poalc cijoniste hoće ujedinjenje i da, prem tomu ni,je više ideja ,ujedinjenja pust« 'željni fantasta, već odlučna želja židovskog radništva. Protivnici ujedinjenja nisu iznijeli nlkakovih principijelnih,navoda protiv ujedinjenja i osnove, koju su predložili inicijatori udruženja, već su se ograničili ua; to. da izrazujn svoj? nepovjerenje kao i svoju zlovolju protiv priključenja svjetskoj organizaciji Poalc Cijena. S četrdeset i osam glasova protiv dvanaest primljena je na konferenciji poljoprivrednih radnika zaključak ujerVnjenj«. a. na općoj konferenciji gi adskih, poljoprivrednih radnika i legionara jednoglasno je primljen zaključak o ujedinjenju. Ahdnt Haavoda, koja je osnovana na toj konferenciji, dbuhvaoa prema tomu "organ iza (“iju poljoprivrednih radnika, društva grad--k ih radnika, legijouas-a i grupe akademika i muževa u slobodnim poziei-' .jama. Njihov rad n zemlji korrcentrira se na gesjredarske korporativno stvaranje i na slatinu skrb za životne potrebe radnika kan i gospodarsku zaštitu interesa 1 rada i njegovog nastojanja. Kulturni rad zauzima u programu znatno mjesto, a osobito energični rad oko raši rivan ja jevrejskog jezik« tnsdjrr ucvodoseljenana i proširivanje njihove stručne i socijalne naobrazbe. Rad u inozemstvu injade svrhu, da sajedini i organ'zaci ja HeUshicpckret, da stvrirb zajedničke institucije Za ukupni pokret rada u Palestini i sazivli“ soeijalistlčko-cijonisti&ki kongres, koj će sjediniti rasne eijoaističko-socijalistićke elrnente na temelju

nastojanja radničkog pokreta u Palestini u jedan svjetski pokret, koji će nastojali da nmitar erjonizma zadobije snagu aa ostvarenje nastojanja socijalističkog cijonizma- U izvršni odbor Ahdut Haavoda izabrani sn; A. H 1 u 111 cafeld, D. ben G v rion, J. ben Z w i, H. Katznellson, ,T. Tabemki n, S. Ja vnlelii S. H e ft ef, Ahdut Haavoda počet će osnivanjem niza velikih gospodarskih ix>thvata (š.tatcije za useljivanje, radnička korjKirativna banka, udruženje za raihiičke kuhinje) \fr Hkim kulturnim i literarnim radom (učitelje za jfvirjski i za znantsene predmete, novinstvo i nakladne zavede), a sad će objelodanit pisma, razgovore i saopćenja, te pripravft jedno voće djelo o Ahdrtt Haavoda, koje će doskora izdati. Američki članovi interaliirane komisije u Palestini. Palestinski dopisnik „Juđische Presszentrale Zurich" javlja: 10. juna stigla je amerikanska komisija za proučavanje okupiranih turskih krajeva u Jafu. Komisija sastoji od četiri člana i 5 tajnika, a na čelu su joj gospođa King i Kain. Odmah nakon prispjetka potražila je komisija židovsko vijeće (Councii). Komisija tražila je mnogo podataka o željama židovskoga pučanstva i o odnošaju Židova prema susjednim narodima i t. d. Habam baši od Jafe posjetio je članove komisije te s njima dugo konferirao o zahtjevima cijonista o mogućnostima emigracije u velikom stilu. Komisija primila je daljnjih dana deputacije raznih obližnjih općina, posjetila je gospodarsku izložbu TelAviva, te se osobito interesirala za razjašnjenja, koja je dao agronom Oeltinger. i jevrejsku gimnaziju posjetila je komisija, a zatim pošla u Mikve Urare] i Rišon le Cijon. Odavle podjoše u pratnji članova židovskoga narodnoga vijeća u Jerušalajim. Komisija pokazala je do aad strogi neutralitet, te je saslušala vrlo pomnjivo sva razlaganja a da nije nigdje izrazila svoje mišljenje. Industrija u Palestini, jnžinjer N. W i 1 b u s e v i ć, utemeljitelj tvornica uljenih preša sa modernim makinskim pogonom u Palestini, a sadanji upravitelj „ureda za industrijske i javne radnje" u Jafi piše u .engleskom časopisu „Palestine" o industriji u Palestini izmedju ostaloga: Priie rata iznosio je prihod zemlje od industrije 10%, dok je 85®/ 0 prihoda doprinjelo gospodarstvo. - Industrije u zemlji mogu da se s dva gledišta dijele: 1. Velike industrije, koje su poglavito od sirovina zemlje i domaćeg tržišta, te 2. male industrije, koje su ovisne od tehničkih sredstava i svjetskog tržišta. Stega se mogu velike industrije uspješno razvijati samo na kapitalističkoj bazi sa najmodernijim strojevima i radnim minimom, a moraju da se temelje na preradnji zemaljskih proizvoda i rudača. Palestina obiluje sa soli, kalcijem, fosforom, sumporom i parafinom. Dok je tlo zemlje još neobradjeno nuždan je uvoz mnogih sirovina kao pamuka, kože,, drva itd., koje se preradjuju za lokalnu potrebu. Razvojem gospodarstva otpasti će potreba uvoza ovih sirovina, a trebat će uvažati samo malu količinu istih.

Što se tiče iskorišćivanja rijeka, osobito Jordana, to upotrebljava uprava Damaska riječicu Barada tako dobro, da zaista ni jedna kap vode ne utiče neizrabljena u „mrtvo more“ ili u sredozemno more. Isto tako mogao bi se iskoristiti Jordan; sa posebnim sistemom natapanja moglo bi se 150.000 ha zemljišta natapati,, a produktivnost zemlje popeterostručiti Rijeke bi zajedno sa natapanjem polja mogle podavati energije od po prilici 100.000 HP; sveukupna vodna snaga Palestine može se sa cca 500.000 HP ucijeniti. U južnoj i istočnoj ravni Jordana moguće je nasaditi raznolikih plantaža, koje ne iziskuju više vode nego li „Sisal Agavi‘V koji se može da služi* užarstvom i gojenju drveta „Pistassia Jerenbintus“ i nekih drugih vrsta iz obitelji drveta ~Euphobiassa“ za vađenje ulja. Posmatra li se palestinsko pitanje sa gledišta njenog centralnog položaja i značaja židovskog radnika,* to se ukazuje podesnijom za male industrije, koja je kadra da zaposli desetke tisuća, radnika. Medju malenim industrijama mora da se nadju prije svega umjetničke industrije kao drvo,, slonova kost itd. Dekorativni predmeti i uspomene iz svete zemlje lako če naći prodju na čitavom svijetu. Ovi predmeti ne moraju da budu rukotvorine, izradba strojevima omogućit će jeftiniju izradbu ovih predmeta i time sposobnost ove zasebne industrije, da se odupre evropskoj konkurenciji. Industrija odjeće, u kojoj su Židovi mnogih zemalja postigli znatnih uspjeha takodjer bi mogla zaposliti mnogo rad« ničkih ruku, te bi vremenom mogla da postane najvažnijom od malenih industrija u zemlji, nadalje moramo da spomenemo produkciju duhana, i priugotavljanje puceta od sedefa. Materijal za potonje dolazi sa crvenog mora i perzijskog zalijeva. Oblasti budućih židovskih narodnih vijeća mora da poprime inicijativu kod ustrajanja radiona za uzorke, kod poduke radnika u zasebnim industrijskim granama i kod traženja tržišta za prodju svih tih fabrikata. U tu svrhu morali bi već sada za to osposobljeni Ijuoi biti izaslani u Ameriku, da upoznaju tamošnje stanje ovih industrija, jer Amerika sa dobro naplaćenim radom sliči najviše prilikama, kakove, ćemo imati u Palestini. Male industrije moraju biti spojene sa gospodarstvom. Radnici, koji će u kojem industrijskom području ili ■ blizu grada mati maleno zakupno dobro, moći će lako u slobodnom vremenu obradjivati vrtove i svoje obitelji opskrbljivati povrćem i voćem. Vremenom će se male industrije organizovati u zadruge, koje ćevoditi brigu o nabavi sirovina i prodaji svojih produkata. Ove će zadruge takodjer urediti prodavaone, u kojima će se rukotvorine nudjati na prodaju. Ovakav način produkcije odgovara najviše židovskom temperamentu,te obećaje najveći uspjeh. Mnogi će trgovci, koji se izseljuju u Palestinu, nastaniti u susjednim zemljama u Egiptu, Siriji, na obali Sredozemnoga mora, Mezopotaniji i Perziji, jer ih usljed ograničenosti prostora Palestina neće moći primiti. Ovi će trgovci na temelju svojih veza s tudjim zemljama, znatno doprinjeti razvitku industrije.

STRANA 12.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 22. i 23