Židov

Jugoslavija.

SL MIŠLJENI«! Na 2. Aba (29. srpnja) navršuje Maks Nordan 70. godinu života. Nacijonalni Židovi spominjat će se toga dan nepr<>eijenjivih, što si ih je taj odlični njegov sin stekao u b«rbi za obezbijeđenje njegove narodne budućnosti. Bio je medju prvima, kojima je Herzl povjerio svoje velike političke osnove. On ih je odmah odobrio bez priuzdržaja i prigrlio ih je svim svojini žarkim srcem. Prvi, vrlo odlučni uspjeh eijonizma bio je u tome, da je predobio Nordaua, koji je svoje sjajno pero, svoj oštri um i svoj pobjedničkii govOr stavio u službu preporoda židovskoga naroda i obnovljenja židovske zemlje. Cjeli sv°j moralni, politički i literarni kredit i sav svoj autoritet bacio je na vagu u prilog cijonizma. Mnogi, kojima je na usnama već lebdio smiješak ironije i koji su već našli tisuću prigovora protiv eijonizma, zamuk• nuše videći, da je jedan Nordau najkritičnij duh svojega vremena oduševljeni propovjednik novPžidovskoga pokreta. I mj ga vidimo, gdje na kongresnoj tribini neumorno i neustrašivo stoji uz Herzla, voda uz vođu na kormilu cijonističke lađe pokazujući i utirući židovskomu! narodu sveđ nOve puteve do organizacije, do uspjeha i do Cijona- Putovao je u sve glavne gradove Evrope, u London, Bruselj, Haag, Amsterdam, Berlin, Beč i Budimpeštu, da govori židovskom narodu, da osvaja njegovu uzdanicu, da osvijesti i oduševi njegovu mladež. Povijest eijonizma do Herzlove smrti usko je vezano uz Nordauovo ime. Herzlova smrt, prestanak herOjične perijode eijonizma, velikog političkog rada i krasnog polefta, gurnula je Nordaua u pozadinu, velika bol zatvorila mu je usta i rijetko se već čuo njegov jasni, zvonki, profetski glas, da prodrma sviješću Židova i .savješću EvrOpe. Grozničavo i nestrpljivo pratio je sitni praktični rad čekajući veliki čas dozrijevanja plodova ( padanja odluke. Bio je među prvma, koji je spoznao, da svjetski rat mora donijeti riješenje židovskoga pitanja. Zatočen u Madridu bio je prvi, koji je već početkom 1915. naglasio, da židovski narod mora biti pripušten na mirovnu konferenciju, da tamo istakne svoje zahtjeve na Palestinu. Digao je svoj glas, da se odmah pristupi organizovanju židovskoga naroda u svrhu saziva jevrejskoga svjetskoga kongresa i izboru njegovih delegata na mirovnoj konferenciji. Tražio je, da se odmah pristupi sabiranju ogromnih svota potrebnih za uzdržavanje diplomatskih zastupnika židovskoga naroda u glavnim centrima Evrope. Odrezana od židovskoga svijeta i života, nije mu bilo moguće, da sam radi na proveđenju tih osnova. Nu Weizmann i Sokolow povedoše židovski narod do mirovne konferen c ije onim putem, što ga je Nordau prvi pokazaoČila i zdrava, pdnlađena od preporoda svojega naroda vidimo Nordaua na svršetku 70. godine života, gdje s mladačkim zanosom kroči k ispunjenju svojih idejala. Čila i zdrava, mlada i jaka hoćemo da ga još dugo vidmo na čelu i u službi židovskoga naroda! Sumišljenici! Vi ćete dostojno proslaviti Nordauov rođendan, budete li posvuda govorili o uzvišenom primjeru i djeln, što nam ga je on dao. Pozivamo Vas, da na

Nordauov dan dadete vidljiv i dostojan dokaz, da ste vrijedni Nordauove ljubavi. Dajte, d°kaza Vaše moralne i materijalne potpore za cijonizam! Radni odbor Saveza cijonista Jugoslavije. MJESNIM ORGANIZACIJAMA I POVJERENICIMA 2 Pozivljemo sve mjesne organizacije i povjerenike, da šckel akciju čim prije završe i obračune pošalju na blagajnički odio Radnog odbora (gosp. Šiifie Špitzer). Držimo da nije potrebno ponovno upozoravati naše povjerenike od kolike je važnosti provedenje šekel-akcije u o V oj godini, uvjereni, da će svaki učiniti svoju dužnost. Radni odbor Saveza cijonista Jugoslavije. | Ružica Kižicki. | Tane, naminjeno drugom, oduzelo joj je život. Mlada, tek 16 godina, tip orijentalne Židovke, živogu duha, požrtvovna, ispunjavala jte zdušno sve dužnosti »Mirjaanke«, svijesna z'<wlaika, koji danas zapada židovsku omladinu. Baveći se vlastitim odgojem i onim naše djece, nastojala je usaditi njihovo srce gorljivu ljubav za. naš narod, htjede ih učiniti zdraviim i. veselim Židovima i Židovkama. ]>a je tako s njezinih usana vazda odjekivala židovska pjesma. Nenaravna i zato tim tragičnija smrt, u svima je nama uvećala bol nad njenim gubitkom. Na stotine i stotine .ljudi ispratilo jui je do grol>a, a svima se u očima caklilla suza. Nafdrabin g. dr. Ungar suznim je očima održao dirljiv nadgrobni govor, diok se u ime omladine Fric Ledurer oprostio s pokojnicom- S roditeljima (pokojnica je kćerka našeg neumornog sumiIšjenika kantora Kišickoga, koji omladinu poučava u jevrejskom jeziku i pjevanju) tuguje sva naša omlšdina i« ostalo svijesno židovstvo, kome će ona ostati u vječnoj uspomeni. M. K. Proslava kraljevoj ređendana. U subotu dne 12. srpnja o. g. proslavljen je na svečan način rođendan Njegovog .Veličanstva Kralja Petra I. U sinagozi, koja je bila dupkom puna svijeta, odslužena je svečana služba božja, kojoj su pribivali zastupnici vojnih i civilnih oblasti. U predvečerje priredili su oficiri garnizona zagrebačkog igranku za pozvanike. Od strane Radnog Odbora Saveza cijonista bili su nazočni potpredajednik dr. Ivan Jacobi i dr. Aleksandar Licht. Herzl<>vo spomen-veče u Zagrebu. Dne 20. tamusa (17. jula) o. g. priredilo je »Židovsko narodno društvo« u Zagrebu u dvorani »Kola» veliku spomen-večer petnaestgodišnjice smrti neumrloga vođe Teodora Herzla. Pred dupkom punom nom govorio je sppmenslovo g. dr- Aleksandar Licht. U malne jednosatnome govoru izradio nam je majstorski vrlo plastično veliku osobnost neumrlog ljubljenog vođe. Skladnim pjesničkim riječima crtao nam je svu harmoničnu ljepotu Herzlove pojave, prikazao nam je Teodora Herzla kao personifikaciju što je pozitivno. u židovstvu. A slušatelji pratili su izvode govornika u grobnoj tišini, silnom napetošću i prigušena daha nepnštajući oka sa govornika, koji im je izvadio iz duševnoga i fizićnoga života velikoga vođe najljepše momente, rastumačivši njegovo postanje j djelovanje. Dubokoumna razlaganja govornika nagradjena su obilnim odo-

bravanjem i pljeskaaijem. Zagreb već odavna nije ovako svečano proslavio uspomenu rJaj većeg sina židovstva. Zemun. Izbori u bogoštovnoj općini. Dne 6. jula bili su u Zemunu izbori za bogoštovnu općinu. Već davne nije bilo toliki interes za izbor općinskoga odbora kao ovih dana. Borba bila je žestoka, a vodila se vrlo žestoko. Od 11 odbornika izabrano je 8 cijonista, a od ovih su četvorica članovi mjesne cionističke organizacije. U odbor izabrana su; predsjednikom dr. Lav Brandeis, podpredsjednikom i pročelnikom školsko godbora prof. Ivan K o h n, odbornicima Avratn Deutsch, * dr. Aleksander Band, dr. Jakob Stan i ć, dr. Arnold Sch 6 n, blagajnik Jakob Klop f e r, Ludwig Sonnenfeld, Bela Sohnenberg, Albert Her z 1, Josip Br u 11, zamjenicima Albert Szemnitz, Jakov Rubin, David Bihaly, Salamon Sahvvitzer. i »Židovskoj đačkoj menzi« pristupiš« kao utemeljitelji s K 1000.—: Savez cijon. Jugoslavije, žiki narodno društvo, Zagreb. Kao godišnji* podupirate j i s K 200.—: I. Pick, Daruvar. s K 100.—: J. Fuehs, Izr. gospojinsko društvo, Koprivnica, S. Todemtino, J. Finzi,, Dubrovnik,, Zid. djev. društvo »Estcr«, S, Gross, Daruvar. S K 50.—; E. Schreiiber, Martijanec, Kaldor, Dubrovnik, D. Goldberger, Ž. \Veiss, J. Epsteia, Daruvar. SK 30.—: H. BJumenschei'n, Ivanjec, dr. Haas, J. Griinlnut, Bos- Brod, L. Roth, Nova Gradiška, K. Rosenthad, Petrinja, dr. Herrnstein, Bjelovar, J. Strauss, Vuražd. Toplice, društvo D. Jehuda, Travnik, Mijo Weiss, Stnvbica, Clievra Kadiša, M. Scheyer f F. Reich, Š. Reich, VI. Fischer, Koprivnica, B. Hajon, Dubrovnik, R. Pollaka naslj., SI. Samac, E. Sohriber, Martijanec, O. Kraus, Požega, mr. pharmV. Weiss, Daruvar. Darovatelji: Grunwald K 50.—, I. Svare K 10.—, D. L6wy K 20.—, R. Stedner K 20.—, Koprivnica; Bog. općina, Virovitica K 20.—, Blumenschean, Začretje K 10.—, dr. Haas K 20.—, J. Giriinhut K 70—, Bos. Brod; Chevra Kadiša, Koprivnica K 100.—, S Stern, Bjelovar K 5. —, A. Scheyer K 100.—, M Wurzberger K 20.—, N, Sternfeld K 20.—, Deufesch K 10.—s Koprivnička banka K 50.—, Fiirst K 10.—, J. Hirschler i sin K 20.—, A. Fišer K 20.—, G. Hiršl K 10.—, Pučka štedionica K 50.—, J. Hirschl K 10.—, H. Hirschl K 20.—, Mayer K 20. —, D. Kollmann K 30.—, N. Hirschl K 10.—, N. Kollmann K 10.—, F. Pollak K 10.—, RHednrich K 10.—, M. Rosenberger K 20.—, M. Griinwa!d K 10.—, N. Rosenberger K 220.—, F. Eisenstadter K 20.—, Deak K 20.—, F. Neufeld K 20.—, J. May«r K 100.—, svi iz Koprivnice; J- Pick K 40.—, S. \Veinberger K 50. —, M. Pfeiffer 'K 100.—, L. Rochlitz K 50.—, H. 'Alt /K 50.—. J. Holzer K 10.—, M. WeisB K 10.—, M. Epstein K 10. —, Š. Klipgenberg JK 50.—, J. Schonauer K 10. —, H. Oblat K 10.—, L. Kohn K 2.—, J. Morgenstern K 10.—, Deutsch K 10. —, Kohn K 10/—, M. Hermann K 10.—, J. Gross K 10. —, Frank K 10.—, I. Pollak K 10.—, ,{L. Straais K 20.—, Schwedzer K 4—, H. Weiss K 10.—, A. Pfeiffer K 20.—, Lbwinger K 20. —, A. Rosenberg K 5.—, A. Szanto K 50.—, Lj, Schonauer K 20. —, Polak K 10.—, svi iz Daruvara.

Broj 22. i 23.

»ŽIDOV« (HAJHTTDI)

STRANA 13.