Židov

jer će mlađi naraštaij bezobzirno rušiti stare kahale. Prima statut kao podirgu specijalne debate; Dr. H r r s c h 1 (Zagreb) predlaže, da se završi generalna debata, jer da su »zbile tolike protiv-* ■ Posti, te nema izgleda, đa će doći do povoljna rezultata. PVedlaže novi odbor cd 6 licat. koji će ponovno izraditi pravila. Juliiio W e i s s ml. uvida, da je savez potreban, atj to mora biti savez »izraeiitičkih bogoslovnih općina«, a me »savez jevrejskih općina«:, gdje se namjcrice u naslovu ispušta oznaka bogoslovna«. Dr. Pops odbija ponovno prigovor, da je privremeni odbor bio vodjen kakovim zadnjim namjerama. Alco 'ie samo do jasne oznake stalo, to će se lahko umetnuti. Inž. Makso Kor enić (Pakrdc) priključuje se izvodima zagrebačkih delegata. Dr. Samueil Pinto (Sarajevo) obrazlaže potrebu saveza kao priznatog reprezentanta židovt siva u (kraljevstvu. Trebamo forum, koji će se . brinuti za sve maše potrebe, osobito oko nacijonalne kulture. Polaže veliku vrijednost na jednolično vaspitanje našeg pođmlađka- Premda mu je djelokrug saveza preuzak, ipak je za stvaranje saveza na podlozi podnešenog statuta uz neke preinake, koje će predložiti u spbcigalnoj debati. Čita se pismo Karlovačke (općimo. U njemu se naglašui'e, da općina, uviđajući potrebu saveza, želi nešto od svoje autonomije da žrtvuje, ali ta granica požrtvovnosti ne može predaleko đa ide. Principijelno 'je stajalište ove rpćine, da općine irftađu. biti neutralno tlo, na kojem mogu sve struje židovstva slobodno i nesnte■tano da razviju svoje stanovište u interesu židovstva uz isključenje svakog partajskog trvenja. Sve što je u sikladu s čašću d interesima židovstva, kretalo se n ovom lij onom smjeru, ima da se pođupira. S tega gledišta neutraliteta nje ova općina ni malo sporazumna s poznatim istupom židovske vjersko općine u Zagrebu, koja se u oficijelnoj iv/javi stavlja na 'izrazito partaisko gledište. S toga traži, da bi i savez stajao na neutrainem stanovištu, kuko bi bilo moguće da postane , zastupstvom židovstva, koje uživa povjerenje svih Zidova. Drži, da vrijeme nije najpodesnije za osnivanje saveza, a zatim odmah prigovara, da predloženi statuti odveć tangiram autpnomi.Ui općine, da hoće isključiti svaki direktni'saobraćaj opčine s vladom. Osobito se protivi intervencijama saveza u korist pojedinaca, jer se to protivi našoj Ijeđnakopravnosti. Svaki Židov neka svoje pravo sam zakonitim putem traži. Savez smije samo ukupnost da zastupa. Predviđeno je suviše odbora:. struktura ie saveza prekomplicirana,, JjeV ima premnogo upravnih organa s birokratskim poslovanjem. Ne treba međuinstanefra. Upliv rabina je prevelik. Nepravedno ie, što rabini dolaze u središnji odbor izravnim biranjem, a laici tek neizravnim. Treba stoga stvar odgoditi i dobro proučiti. U slučaju, da bi kongres općine u Osijeku prihvatio statut kako je predložen, ne smatra se vezanom tim zaključkom. • Slijedi čitanje pisma općine Cer n fi|k-N ovag r a d'i šlk a, u kojem se naglašava, da se predloženi statut ne obazire na budući način uprave kraljevstva. Statut imao bi da bude na takovoj osnovci, da može u svim prilikama ostati na snazi. Protivim su diobi Hrvatske i Slavonije u dva pokrajinska odbora. Žele, da sjedište pokrajinskog odbora bude Zagreb, te da rabinski demenait rvqma tolika prava. Opčine imale bi svoje stvari same da urede, a rabini bi tek trebali đa imaju savjetujući glas. Predsjednik dr. Alka laj čita brzojav, što \se stigao cd ministra vera: »Izraelitićkoj bogoslovnoj opčini Beograd. Žalim što ne mogu lično prisustvovati kongresu izraelitičkih bogoslovnih općina. Pozdravljam sve i želim najbolji uspjeh rada kongresu za dobro vjere i za općeno dobro čitavog "našeg mladog kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Ministar vera Alaupević v. r., (Delegati kliču; Živio!) Dr. Hugo S p i t z e r u svojoj zaključnoj riječi osvtiće se na govore tokom' debate, ističe kako akcija Za Osnutak saveza bogošt. općina datira već od -godine T&96., da se zavlačila kroz 10 godina. Statut je prihvaćen god. H 09., ali savez rf’ie »tupio u život.

Pokušaj zagrebački bogošt. općine god. 1914.. đa pokrene s nova akctju, omelo Je buknuće ratu. Odgovara delegatu Julijusu NVeissu iz Dalja i odbija njegove neosnovane podvale. U savezu da će morati biti mjesta za ne radi se o savezu nacijonalnih ili cijonističkih općina. To da jfc za sada sama želja i ako pretežne većine. Kao referent prihvatit će sve predlčga, u koliko rte diraju u bitnost stvari. Ustanova statuta o pokrajinskim odborima za Hrvatsku i Slavoniju ima samo geografski značaj. Beograd treba da ije središte saveza, jer je tamo centralna vlast i time olaikšam kontakt s njonte. Predlaže, da se jednoglasno stvori za flc Ijuč a k, d a se savez bogoslovnih općina u kraIoevstvu SHS osniva; (Odobravanje.) Bernarđo Klein prima statut kao prdloga za specijalnu debatu, ako savez ima da obuhvati sve bogoštovne općine bez obzira na političko stanovište. ' • VVeiss (ortodoksna općina, Hdk) izjavlinje, da «e njegova općina pridružuje savezu, ako ovaj ne bude dirao u starodrevne običaje njegove vjerske općine. Dr. Po p s kao predsjedatelj reasurnira tcča!i’ generalne debate, konstatuje, da su se svi delegati jednodušno izjavili za potrebu saveza, pa stoga drži. da se Savez mora stvoriti i da će se o tome stvoriti jednoglasan zaključak. U 12 sati o podne stvara kongres jednoglasno zaključale, kojim se »Savez jevrejskih bogoštovnih općina u kraljevstvu Srba, Hrvata - i Slovenaca osniva. (Burno klicanje i odnševilljenje.) Sjednica se zaključuje. Poslije podne. Nastavak sjednice u 45 sati 30 minuta. Predsjednik dr. Alika 1 a j otvara s'jedu'cu. Tajnik Semaja đe Majo čita tekst slijedećih depeša, koje će S 2 odaslati; o Njegovom kraljevskom Visočanstvu prestoljonasljedniku Aleksandru Beograd. Predstavnici jevrejskih veroispoveđnih opštiira kraljevstva, sakupljeni na kongresu u Oseku da većaiu o svojim religioznim i kult«mrwn ipotrebama, oduševljeno pozdravljaju svoga omiljenog i viteškog nasljednika prestoIja i regenta. Oni su sreću i, što u uzvišenoj ličnosti Vašega Visočanstva vide visokog zaštitnika svojih plemenitih težnja vernih Vam podanika j uver e n i u tradici j o na 1 n u blagonaklonost Vašeg kraljevskog Visočanstva prema svima veroispo v e s t i ni a n kraljevstvu kliču: Da živi Njesovo kraljevsko Visočanstvopres-1o I j o na s I i c d n : k AleksandarU ime predsjedništva: Dr. David A Ik a 1 a j. ;- ' • Predsedniku ministarskog saveta Beograd. Predstavnici jevrejskih veroispoveđnih opština kraljevstva Srba, .Hrvata i Slovenaca, sakupljeni na kongresu u Osokn radi većanja o svojim kulturnim i religioznim potrebama, pozdravljaju iz sveg srca visoku kr. vladu i uvereni, da će Jevrcii ćelo« kraljevstva biti od predstavnika državnih, vlasti prigrleni kao pravi sinovi ove zemlje, izjavljuju svoj« gotovost, da . se svim svojim silama založe za dobro i napredak mHe im otadžbine. Prodsednik kongresa: Or. David AI kalaj. Gospodinu ministru vera Beograd. Predstavnici jevrejskih veroispoveđnih opština kraljevstva Srba. Hrvata i Slovenaca, sakupljeni u Oseku na kongresu radi većanja o svojim kulturnim i religiioznim potrebama, smatraju za osobitu čast. đa Vas, uvaženi g, ministre. pozdrave kao najvišeg predstavnika vera celog kraljevstva u uveneuju, da će u Vama naći svagda zaštitnika svojih težnja i ciljeva. Predsednik kongresa: Dr. David A1 k a I a i. Kao i zahvalu na stigli pozdrav od ministra vera.

Gospodinu ministru vera Beograd. U ime kongresa jevr’ejskih verolspovednih opština zahvaljujem g. ministru na visokoj pažnji, kojom nas je izvoleo počastiti pozdrav g. ministra i izražena želja njegova bit će nam podstrek u đalnjem radu na uredjenju i ( unupredjivanju jevreiskrh opština i kulturnom prosvećivanju jevrejskog života za dobro mUog nam kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Predsednik kongresa: Dr. David Alka 1 a i. ■lng. Grof čita pozdrav saveza cijonista Jugoslavije iz Zagreba; Kongresu predstavnika jevrejskih općina kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Osijeku. Gospodo! Duboko prožeti osjećajem, da je čas, u kome irna da se rada Savez židovskih općina, istorijski zamašan za sve Zidove našega kraljevstva, uvjereni smo, da de nad Vašim vijećanjem lebditi duh spoznavanja .veličine toga momenta, koji će Vas zadah nji vati i osposobiti za veliko djelo ujedinjavanja. Vi ćete, ugledna gospodo, umjeti da opravdate pouzdanje, s koton sa oči Zidova kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca obraćaju danas u, Osijek. I Vi ćete time sebi i svome djelu izvojštiti neizbrisiv spomen ti istoriji Židova. Vezama srdaca, koje nas nikad «ijesu prestale vezaiti, dat ćete stvaralački izražaj, a duhu socijalnog altruizma i socijalne pravednosti stvorit ćete ognjište po idejama proročkih velikana našega naroda. Spoljašnje prilike mogoše da priguše to veze i taj duh. raskidavši nas; uništiti ga ne mogoše! Tome će i Vaše vijećanje biti dokazom! Potpisano predstavništvo Saveza cijonista Jugoslavije, učestvujući svojim čuvstvima i želiama u Vašemu vijećanju. rm(li, da njegov topli bratski pozdrav primite kao poruku one solidarnosti s Vama koja Vas ie okupila i koja će da Vas veže u zajedničkome radu oko zajedničkih ■ ciljeva. I Savez cijonista Jugoslavije: Predsjednik otsutan; Dr. Aleksander L i c h t v. r. Tajnik; Riikard H e r z e r v. r. Čitaju se nadalje stigli brzojavni pozdravi. Iza toga se prelazi na dnevni red. Dr. P o p s izrazuje želju,' da bi se našla podloga za jednodušni zaključak u pojedinostima. Da se omogući daljnji rad saveza poema oblastima, nekar se dosadašnji izvršni odbor proširi sa izvjesnim ličnostima- Taj upotpunjeni odbor dobio bi od kongresa mandat, da izradi nova pravila, na temelju kojih da st} provedu izbori za idući kongres, a medjutim ima ovaj savezni odbor da djeluje. VV e i s s (Ilok) čita izjavu svoje opčine. Ova pristupa savezu uz uvjet, da se ne dira u starodrevne obrede te ortodoksne općine, da im se i nadalje pusti slobodan izbor rabina i kantora. Julije VV e i s s ml. Temelj saveza ima da bude samo vjera, iz pravilnika Ama se sve eliminirati. što sadrži žid. nacijonalni momenat, traži upotpunjenje naziva saveza u »Savez lievrejskih (izraelitskah) bogoštovmh općina. Pokrajinski odbori da su suvišni. Dr. Pinto (Sarajevo) predlaže, da se diskusija skine s dnevnog reda i da se otpočne specijalnom debatom. (Odobraavnic.) Dr- Spit z e r. Njegovo, je nastojanje Išlo uvijek za tim. da dedie io kotnpromisa, koji bi sve općine zadovoljio. S toga prima i kompromis, predložen po dru. Popsu. nu da se stvar ne odugovlači,. veže svoj prihvat o dva uvjeta; da se odboru odredi stalan rok. do kojega će morati izraditi statut, podnijeti ga na odobrenje i sazvati kongres za izbor definitivne uprave. 2. da se već danas bezuslovno prihvati § i. predloženog statuta, makar uz promijenjenu stilizaciju toga paragrafa, ali se primiti mora. jer odredjuje svrhu saveza. Rok za izradbu statuta imah bi se odrediti sa tri, a za saziv kongresa sa šest mjeseci. Dr. Jakov Kaj on (Sarajevo) ne uvidja razloga, s kojega bi se odgodio prihvat statuta. Iza šest mjeseci bit ćemo tamo. gdje i danas- Statut ima 43 paragrafa; većinom tehničke naravi. Ima samo nekoliko paragrafa načelne naravi, te bi se lako za dva dana mogli riješiti. Bila bi rugoba ra-

STRANA 8.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BEOJ 22. i 23.