Židov

zići se, a ne obavivši .ništa, a treba uzeti obzira i na delegate. koji su po više dana putovali, da prisustvuju kongresu, kao delegai, iz Skpplja. Delegatu iz Dalja ima da kaže, da nas mlade sve više veže uz židovstvo nego li sama vjera. Predlaže, da se prede na specijalnu debatu o pravilniku. (Odobravanje.) Fritz L e d e r e r (Daruvar) odrešito je protiv kompromisa, jer ne bi odgovaralo taktičnom stanju stvari, da ogromna većina od 45 (ipćina popusti neznatnom broju od 5—6 asimilantskih općina. Potonjima neka se unutar saveza podjeli zaštita manjine. Otto S t e r n: Različiti putevi vode nas istom cilju. Pustimo trvejjja- Kao Židov i prijatelj pružam "Vam ruku i prhnite uvjerenje, da sve što keiji od nas radi, bona lide> radi. Hoćemo savez u sporazumu sa svima. Sretan sam. što sam došao ovamo, a došao sam kao Vaš sumišljenik. (Povic<: Oho!) Definitivne odluke o pravilniku ne možemo donijeti, jer svi delegati nijesu provaljeni s neograničenom punomoći. (Povici: Kakovi su to delegati?!) Na odgadjanje se ne misli, što proizlazi iz samog predloga. da se odmah izabere privremeni odbor, kcvii će do definitivnog rije.šenja zastupati savez i koji može odmah započeti djelovanjem. Prepoiruča kompromisni predio«. Savez bi se imao zvati: »Savez jevrejskih verorspovednih općina«. Nema ništa prtiti prihvatu §-a 1. uz modifikacije, odnose na autonomiju općina, poglavito na posredovanje saveza izmedju općina i vlastiBernardo Klein predlaže, da se raspravi prvih 8 paragrafa, pa ako se glede njih kongres složi. bit će direktivom odboru za sastav statuta. Ing. Oskar Grof konstatuje, da vlada izmedjii delegata iz Srbije i Bosne jednodnšrtost mišljenja, a opreke da postoje samo izmedju delegata iz Hrvatske i Slavonije, izmedju naci.ov nalaca i ashnilanata. Prvima nije do formalnosti naziva, već do hitnosti i rada saveza. glede naziva saveza mbgCK bi se naći, da ga nazovemo. "Vžidovsku. Zalaže se. da se prijcdle naspecijalnu debatu, a navod delegata Stortia (Zagreb). da se 15 —16 općina tome protivi, ni'-e ispravan, jer je broj tih općina daleko manje Veseli ga konsta.tovanie delegata dra, Hirschla (Zagreb), đa su delegati' gotovo svih općina govorili u židovsko-nacfjonalnom duhu, što da je jasan dokaz, u kolikoj se manjini nalaze asimilanti. Osvrćući se na izvode delegata ie Dalja, ističe. da u narodnom predstavništvu -ne sjedi nijedan Židov, pa ga pita, da ii je za vrijeme zasijedunia narodnog predstavništva čuo ma samo i jodnu riječ,n obranu Židova i njihovih^prava kao državljana i gradjana- Ni najkulturniji demokrata nije se 'javio, da jano žigoše progone Zidova u kraljevstvu. Zato ima naš savez da prcuzue tu. zadaću. Mora se stoga stvoriti ustanova, da je za sve bogoštovne općine obligatan pristup u savez. Dužnost saveza bit će i u tom smjeru, da nadje puta i sredstva, kako da se sadašnja nenaravna ekonomska struktura židovstva, koja je pretežito trgovačkog karaktera, promijeni i( time odstrani jedan kompleks uzroka današnjem nesnosnom stanju židovstva na čitavom svijetu. Glede rabina Idu ustanove pravilnika predaleko, protivi se stvaranju pokrajinskih odbora i predlaže imenovanje po jednog ili dva delegata u glavnim gradovima, kao posrednika izmedju općina te pokrajine i središnjeg odbora, i kao zastupnika saveza kod pokrajinskih vlada. Želi, da kongres obavi čitavi posao, jer ako i ima povjerenja u delegate zagrebačke bogoslovne općine, nema ga na temelju ' iskustava u pređstojništvo te općine, kojemu bi kompromis poslužio za odugovlačenje nama prešne stvari (Odobravanje.) Dr. U rba c h protivi se odgadjanju i kompromisu. Traži, da savez zadrži na svaki način ustanove za kulturno-politički rad. ali savez neka ne bude prekomplicirau aparat, već što jednostavniji- Dr. David A 1 k a I a j ; Prilike su takove, da sada n«c moguće, jednoglasno stvoriti ustanove za već stvoreni savez. Zagrebački delegati nemaju za to punomoći, a mi nećemo da ih bez Zagreba stvaramo. Definitivnog odbora ne bismo danas kraj nepotvrđjenih pravila i onako mogli izabrati, te bi se u tu svVha morao kongres doskora sazvati. Ako prihvatimo kompromis, onda ćemo imati predstavnika, ievrejstva u savezu. Dr. Po p s reasurnira predioge t. dra. Kai ona i đra. Pi nto- đa se pristupi specijalnoft jebati i 2- kompromisni

predlog 011 o Stp -r i —dr. Pop s —dr. H. S p i t z er, da se izaberu na kongresu odbor, koji ć e u stanovitom terminu izraditi novi pravilnik, predložiti ga na odobrenje i prema nj e-m u sazvati ponovno kongres po novom pravilniku izabranih delegata, koji će definitivno odabrati upravu saveza. Da medjutim savez može djelovati, da kongres pr im i sponaznni n 01 redigovani § 1. predloženih pravilu. Odluka o tim predložimo odgatfja'se na idući dan, a sjednica se zaključuje u 1S sati. Drug! dan kongresa, 2. jula. Predsjednik dr. Davili Alka laj otvara u 10 sati 20 minuta sjednicuDr. S p i t z e r pozdravlja pristup iločke ortodoksne opčine savezu, re izjavija, da je posve prirodno, da savez ne če nikada dirati u starovjerske obrede ove opčine, što treba da se statutarnu ustanovi Nadrabin dr.'U n g e r (Osijek) primjećuje, da to ima vrijediti općenito za vjerske obrede sviju općina. Eliezer Na v a r a (Skuplje) govori španjolski, a dr. Kajon prevadja; Zahvaljuje na podijeljenoj mu časti i izboru za potpredsjednika. Punih ]e 5 dana putovao u Osijek, da pruži bratsku ruku sunarodnjacima. Zali, Sto kod stanovitih delegata nailazi na indfferentizam prema našoj stvari. Potiče na zajednički rad. Starac je. ali nikada, u životu nije se ustručavao priznati Jevrejem i samo kao, Jevrej sjedi ovdje. Ističe, kako 5c neminovna nužda, da se stvore zajedničke Institucije i seminari za rabine i učitelje- Solun već 5 godina traži rabina, a u nl.egovn kraju) nema vjeroučitelja.' Tome može doskočiti savez. Dr. faps veli. da bi prije glasovanja o jučerašnjim predlozima trebalo saslušali pojedina mnijenja, da se ta stvar razbistri. Dr. Leit n e r (Zemun): Postoji protimba izmediu nacijorraiaca i asimilanata. Predloženi statut sadržava po njegovom-truiijeuju minimalne zahtjeve, od kojih nacionalni Zidovi ne mogu ništa da popuste. Radi se o principijelnim pitanjima i stanovištima, a n tom pogledu ne može i ne srbije da dodje do kompromisa. Protivi se kompromisu tim više. Sto gosp. NVeiss v. Dalja ne može 'dokazati, <*» su se njegovi pred’.i borili na Kosovu, a on (dr, Leitner) može, da su njegovi predji bili potomci AbrahamaDr. Ivan H i r s c h 1 moli, da se primi kompromisni predlog. Dr. Oskar S p i e g 1 e r (Brojci n. SJ-vkli u zagrebačkim delegatima tek referente predstojnika zagrebačke bogoštovne općine, jer im je punomoć ograničena. Zagrebački kahal pridržaje sebi pravo, da odobri zaključke ovog kongresa. Poznaje Zagreb i zna, đa to znači zavfačenje. Zagreb je i prije (1908. i 1909.), kad je prikvačeni statut imao da zatezao i onemogućio stvaranje saveza. Z", da se raspravlja o pojedinosti, pa da i zagrebački delegati stavljaju std,‘e primietbe. Ići će svima u susret. Za statut i ne treba 'jednoglasnost. Glasovat če protiv kompromisa. Otto S t er n odbija spočitavanje, đa je zagrebačka općina onemogućila ostvarenje saveza. Nadrabin dr. Ung a r ne uviđa, zašto se u pravilima, koji ne sadržavaju ništa nacionalnog, ne bi mog-la provesti specijalna debata. Oov<ri zafrm o etimologiji riječ židovski j izraeiitski. Riječ bogoštovn* Imala bi" se zamijeniti sa »vjeroispovedna«-. Brani rabine, kolji ne traže saradnju iz ličnih interesa, već kao dobri Zidovi, a to ie samo onaj, koji se i vjerski i nacijrmalno osjeća Židovom. Traži, da stalno namješteni rabini budu delegati konginesaDr. David A 1 k a1 a y veli, da pri sastavu statnta odbor nije vodila ni struja cijonista ni asimilanata. Ne uvida zašto se ne bi mogao prihvatiti kompromis. Cilj'nam je da stvorimo ievrejsko predstavništvo, koje če imati, autoritet i moči će se pozvati np mandat. Potrebu ojvakovog reprezentacijonog tijela upoznali su najbolje Beograđani, koji su u posljednje vrijeme motali đa mterevniraju kod oblasti. Pruža s toga ruke protivnicima i predlaže, da svi pnhvate kompromis. Nadrabin dr. Isak A I kal a,y predlaže konac debate uz saslušanje predbMježemh govornika. Dr./Hiako Gotlieb (Bjelovar) razlaže, da prihvata kompromisa značr odreći se našeg narodnog stajališta i potpuno popuštanje. Popušta

se za volju sloge- Savez, kako Je stvoren, nije savez, jer nema duše, statuta, bez kojeg je organ 1 tek na papiru. Trebamo zajednički kfov, pod koji ćemo se moči svi sk tomu ti. Prihvatom kompromisa kani se taj krov, koji na tom temelju ne če biti zajednički, pozlatiti za volju ljubavi i sloge, no to zlato bit če samo lalmi-zlato. Na temelju predloženoga ne može doći do sloge. Nacijonalni Zidovi nisu se nikad mogli složiti s asimilantima, a no će s? niti moči složiti radi skroz suprotnih naših stanovišta. Predlaže specijalnu debatu, jer statut ne mora biti jednoglasno prihvaćen. Drži, da zagrebački delegati heitiaju mandata, pa kad smo dosad mimo njih raspravljali, moći ćemo i dalje bez njih raditi. Kompromis nas ne vodi ni za korak naprijed, nego ćemo otići s kongresu s moralnim- deficitom i osjećajem.' da savez nije stvoren. Glasovat će protiv kompromisa'. . j Nadrabin dr. isak A tka laj"' veli. du je s oduševljenjem došao na kongres, ali če Otići razočaran, jer 'je ovdje upoznao pojave, koje su U Srbiji nepoznate- Želio je, da se statuti Jednoglasno prime, a bilo bi mu .žao, »kad bi otišli, a da nismo ništa stvorili. Smatra da je i kompromis izvjesni rezultat. Brani zatim rabine, jer bez rabina ne može se doći do povoljnog rezultata. MoH, da se kompromis prima, i ako srpski,! bosanski Je vrevi čine žrtve, kad pružaju ruke'ha zajednički rad. Dr. SAniuel Pinto ne traži sad raspravu u pojedinostima i ne protivi se kompromisu, ako se uvaži, da se u •§ 1. ne određuje samo, da je savez centralni organ svih općima već i predstavnik cjelokupnog jevrejstva u kraljevstvu SHSj Inž. Oskar Grof htio bi objasniti jednu pojavu na kongresu. Izgleda kao da postoji neka nesuglasica 'lzmeđu iiacijunaliuh Židfljva. Principijelne razlike nema. radi se jedino o takticiStariji su umjereniji, tpladl radikalniji. Da ne bude te opreke glasovat čc za kompromis. Naglašava. da narodne Zidove i asimitante dijeli * jaz. Pa ako 4 sad prihvaćamo kompromis, ne prepuštamo od našeg stanovišta ni za jotu. Razlaže zati/nt, što ga ja sklon ulo na kompromis i završava, da se sama teška srca odlučio da glasuje u ime narodnih općina iz Bosne za kompromis. Dr. Jakov Kajon u uvjerenju, da nitko ne može sprtječiti stvaranje saveza povlači prijedlog gJede specijalne debate. Tajnik Šemaia de Majo čita kompromisni prijedlog: »Kako je jučer jednoglasno riješeno, da §e obrazuje Savez svih ievfejskih općina u kraljevstva SHS,; to kongres hješava: Da naziv saveza bude; Savez (izraelitičkih) vjeroispovjednih -opifina u kraljevstvu SHS., a § pravila- toga saveza da glasi; »Savez ’jevrejskih (v.raelitičkih) vjeroišpovjednjh općina ie centralni organ ( predstavnik svih jevrejskih (tefaeiitičkih) vjerblkpovjeđheh općina u kraljevstvu SHS- te irna zadaću, da se stara o pojedinim općinama, da posreduje u službenom saobraćaju između državnih vlasti i njih. da ih, ako zahfjeyaju,, zastupa pred državnim vlastima ■> đa ovisna daje mišljenje o svim zakonskim projektima, naredbama i odredbama, koje se tiču jevrejslh (izraelitičkih') Vjcrdsparvjednih -općina/. Za punovaljano predstavljanje saveza i vodjenje njegovih poslova, kongres bira privremeni glavni odbor Saveza sa sjedištem u Beograda. Ovom odboru stavlja se povrh toga u zadatak, đa nadalje u roku od 2 mjeseca izradi definitivni projekt za pravila saveza i .razašiljt ga svim jevrejskm općinama na razmatranje i -riješenie. Kongres apelujc na sve opčine, da u reku od mjesec dana pošalju privremenom Glavnom odboru svoje 'primietbe na taj projekt, a odboru stavlja u zadatak, da najkasnije do konca mjeseca septembra, prema ovim primjetbama. ako ih, i u koliko ih dobije, redigujfe tekst pravila saveza i i »odnese ih u ime saveza nadležnoj državnoj vlasti. Najjače u roku od tri mjeseca od danaV)tvrđe pravila, privremeni Glavni odbor saveza dužan je sazvati kongres, u mjestu, gdje za shodno nađe, na kome će se izabrati stalni Glavni odbor Saveza-, Kod poimeničnog glasovanja giasaši }e 43 za. 3 se ustegoie od glasovanja, a 5 protiv (Dr. Gotlieh, Dr. Spiegler, Dr. Leitner. Mirko Kraas i, Pr!e Letlerer).

BROJ 22. i 23.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

STRANA 9.