Židov

već nam .ie stalo do ozdravljenja cjelokupnog-a naroda. Stvaranjeim novih društava i sekeijia, izgradivanjem postojećih, a ponnjviše sudjelovanjem evijesnih naših krugova (osobito mladih, Ikojima je tjelesna regenena'cija danas tek lijepa riječ na jeziku i često zlorabljierao geslo), uspjet oe nam inožda i u naširn knajevima, da u zajednici s ostalim otrgandzaci'jania stvorimo bolji i zdraviji tip Irarem mladega naraštaja, koji je

pristut>a6an svakom idealuom nastojanju. Žalosno je, da kraj sve uviđavnosti i prekomjern'Og uzviša/vanja , organizacije plavo-bi.jelih mi.njib još niemamo, a nemia suninje, dia lii upiavo hlagotvomo mogle i’iuju, osobito u mjestima, gdje su poraldi većih iioteškoća gomba'laoka i športslca društva nemoguča, Ne raiislim, da bi u kratko vrijeme kraj naše neupučenosti i nestašice potreibnib sila postigli osobitib

uspjeha, <a ,ioš manje da btemo bili u stanju skoro stvoriti savez tih plavobijelih orgrandzaeija, nio svakako vallja i na toni l-olju skoro za]>očeti. Postignuti uspjesi i stečena iskustva dat ee nam neprestano novih pobuda, koje ee ćiiT'a bilti sigurnijim osnovkama (budu'inja nego što su današnje savreraieue i nesjavremene inieiijatiive, koje suviše preopterećnju postojeoe organizaoije i njiene rad’enike.

Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda (Keren kajemel lejisrael) za Jugoslaviju.

Svrha je Židovskog narodnog fonda da u Palestini kupuje i stiče zemljište, koje će ostati neoiudjivim imetkom židovskog naroda. Žid. narodni fond utemeljen se na V. eion. kongresu god. 19Q1. i posjeduje već eko 18. milijuna frunaka. Prihodi neprestano rastu, a iznosili su god. 1918. oko 2 i pol mil, franaha. K 70. RODJENDANU NORDAUA. 29. jnla 1919- slavila je dijonistička organizacija 70. mljendan Malksa Nordiaua. Nakon radla oid deoenija, niaikjpm velikih borba, koje je cijonistička org-anizacija vod'i ].a napreizanjetoi svijto svojih sila, dobMa je pollitičku potporu kulturnog svijeta vm r.ealizovanje cijonističkog programa. U ovim istorijskim danima sjeća se Cinisti'Skia organizacija u đubckoj liar-nosti prvaka i star'lne Cijonističke organizacije, irrijatelja i suboroa Teodora Herzla, suosnovateljia: Cijiomisitičkie cirganiiz>a.cije, Maksa Nohdaaia najvećega židlovskoga pučkoga triluin'a, čij|a je snažna riječ sa trihine oijoniistiokog komgrosa u nezalbonabtojoim miajstorliiku daila lozinku i smjer eijonizmu, koji se borio za prizuavanje, te je svijest kulturnog svijeta potresao opomenama i optnžbama. Iz periode pripiravniog raidb stupamo u perijodiu veledtušnog ostvariviainja svoga ideala na tlu Erec Israeila. Na tln Erec Istraela booe Ojionistička da postavi trajau spomenik Maxu Nordau. Nordiatuovo imei neka bude usko vezaino s procviaitcm Erec Isiraela. Akcioni odbor cijoniističke organizacije zaključilo je, da naredi židovskom narodncm fondu izvedenje jedncg djela u Palestiini, koje će na dioštojan načiin ovjekovjeoiti ime Maxa Nordaua. Narodni fond premzeo je već izvedeiije piialna. Obraoamo se na oijelu oijonističku organizaciju, na cijeli židiovski narod s pozivom, da namakne sreidstva za izvedenje ovcg plana. Max Nordau, na čiju suraduju račuma i u buduonoeti cijonisitička orgaudzacija, neka se veseli nispjebu toga djela. Akcijoni odlx>r cijonističke orgainizaeije Sokolov. Weizmann SEDAMDESETI ROĐENDAN MAXA NORDAUU-A. Već nekoliko je mjeseci uperen pogled našeg teško iskušanog naroda na Pariz, gđje se nakon mnogo stoljeoa gorčine i patnja odlnčuje o sudbini daljnjih stoljeća njegovog žia-ota. 0 čemu su naši pređi šamjali sred jada i progonstva sredmjeg vi-

jeka, što naša brača na istoku i zapadu žarkom oežnjom isčekuju to treba da postane zbiljom. Slobodau narod živjet će na slolKKjnoj girudi odlučujuči o svojoj sudbini prema vlastitoj volji i prema potrebama svojib osebiina. Ako će ovaj sau dvaju tisućljeća poprimiti ohlike života, tada imademo to zahvaliti, uz Teodoru Herzlu, u prvom redu i čestitoin starini Maksu Nordau-u, koji je 29. jula 1919. navršio svoju 70-tu godinu Što je Nordau cijoniamu bio i što je sve uoinio, da omogući jaovirat svog nairoda u Erec Izrael to pripada povijesti i to ne oe nikada uigasnuti u usiiomeni našoj i naših potomaka. Ako Je Herzl, poput novog Mojsije, židovstvu pokazao put iz pustinje Galuta u sunčauu domaju to je Nordau, taj majstor snažne besjede i plamenib riječi. bio onaj, koji je pozivao i bodrio na borbu. Mudrim je savjetima čvrsto stajao uz Teodora Herzla i njegove nasljednike, a kao muž dailekog vida i jake volje i neumorne vjernosti, on je svoje getoijalne sposobnosti i svoj lični ugled stavio ti službu preporoda svog,a naroda. Tako stoji sada Nordan pred nama 'kao veliki narodni voda i ]X>žrtvovni sin židovstva, kojemu neizmjernu blagodarnost dugujiemo. Zar bi mogli Nordau-u Ijepšn jx>čast iskazati, iiego li .sjiomenikom u zemlji naše bndućnosti, nego li time, da jedan dio nannia toliiko drage zemlje, n kojoj počivaju ix>koljenja naših preda, sjX)jimo s ujegovini imenom! Ovo tlo, koje će ostati za vazda narodno dčbro, neka nam ne daje samo nspomene na veliiiku i nezaboravmi prošlost, več nieka na njemu ponovno procvate naš narod. Zato bcčeano da najnovije tekovine evropejskog načina žitvota prenesemo na istok n nbvu, staru domaju, u »Altnenland«. Naši sunarodnjaci, koji su zakržljavali u tijesnim ullcama i mračnim graidskim kućama, koji su odrasli blijedi i uskoprsni za-vremena Galuta. neka opet nađu dodira s prirodiom- Njihove će kuće stajati sred zelenib, übavih vrtova i šnšteoeg drveća, pod kojima će se razvijaiti snažna i zdrava omladina. Neka sunee i svjetlo dočaraju rumenilo na blijede obraze i zdravu krv u žile stanovnika Erec Izraela. Ljnbav k zavičaju neka snažno procvate. A tu Ijubav hoćemo da ucijepimo -ne sarao seljaćfcoj

Adresa za đopise: llica hroj 31. I. hat. Uredovno vrijeme od 9 do 12 prije podne i od 2 do 5 poslije podne. Novac se šalje na Banku za trgovinu obrt indusiriju d. d. Zagreh, za račun Ž. N. F. s naznakom svrhe.

djcci, nego i gradskoj djoci.koja ee oćutjeti živi miris vlastite igrude. Židovski će narodni fond najbolje iskazati poćast imeuu Nordau-a, nabavom zemIjišta zai osnutak vrtne naseobine »Nordauovog grada«, u kojemće se za jeftine cijene gnaiditi kuće za velik broj onih sretniteai, što će se povratiti u Palestinu. Cijoniste, Židovi svib zemalja! Valja sabrati što prije nužnu svotu od 10 m i 1 iju n a franaka,. Pobažite, koliko vam je stailo do preporoda i ojaćanja mušeg naroda. Pokažite, da ozbiljno shvacate dužnost iskazivanja poeasti onim muževiinai, koji su svoju najbolju snagu lijepo jedno doba uložili zia našu veliku stvar. Svaki se narod sam počašćuje u svojim velikim sinovima! Stoga iskažite svojom požrtvovnosti svoju Ijubav i blagodarnost prema Maxu Nordau, prvakn cijonizma. Upravni komiitet Žid. narodnog fonda. Den Haag, tamnsa 5679. Jean Fischer Jakob Kann Nehemia de Lieme, Max Scbliidsinger

Izkaz darova za vrijeme od 6./VII. 1919. do 31./VII. 1919.

Samooporezo vanje, K o m. M o r a v i c e. Slavko Klein 10. Rijeka. Oskar Benger 12. Varažđin. Milan Berlkeš 10. Osi'i ek. Poslaa Mirko Kraus po 20. — B. Levi, .po 12. — Siismann, Kloin, po 10. — Sonnenleld, Oriinhut, ipo 6. — * Ookisteifn. Zimmerman, po 6. Aifo Platzner, Kohn, H. Kraus, po 4. Bloch, po 2. — Oross, Z. Bruck, po 1. —Steinitz 100 Deirventa. Posiaia Sarina Baruch, sakupijeno kod Davida Hajona 48. Zagreb. Dr- Pavao Neuberger 20. — Drag. Friedlanđer 6. Erich Rotmiiller 5. — 31. D a r u v a r. Po »Esteri« 95. Koprivnica. Otto Hinschler predao 80. Križevac- Poslala Zora Hirschl, po 5. — Dr. 2. Briill, Fritz Pollak, Zora Hirschl, Jelka Breyer, po 4. — Ivo Neuman, po 2. — Stefa i Milan Hirschl, St. Berkeš, Lavosl. Sohwarz 32. D ja k o v o. Posiala Elsa Mfinz, Srečko Gleisnger 10.— po 5. — Dr. Kraus, Olga Kraus, po 3. HMda Herzler, po 2. — Jelka Spdtzer 25- S a r a j e v o. Predao Moise, I. Montilja, Avram Maestro 9. — Moise i Sara Maestro po 6. 464 STRANA 10.

»2 IDO V« (HAJHUDI)

BROJ 24. i 25