Židov

Židovska đačka ntvn/.a. Kao- g , « tcl išn. j i podupir a t e 1 j i prLst upiše s K 100.— Žid. sef. bog- općina, Banjailuka. H. Sehlesinger, W. Montag, dr. A. Sehwairz Ignj. Deutsch, A. Miiller, K. Bernstein, dr. L. Šik, Zagreb, sa K 60. — J. Malrkus, A. Schwarzenberg E. Hahn, Zagreb; sa 50 kruna: M. Frohlich, Rijeka, đir. Reiss, M. Graf, I. Giimvalđ, G. Spitzer, Zagreh; sa K 30. — O. Szarvasy, J. Leitner,J, Kraus, A. Licht, N. Weiss, dr. G. Schwatrz, AFreibergeo*, S. OmsteSn, D. Hermann, J. Spitzer, Zagreh.— Da rovatelji; Prigodom smrti blagoitokojne Side Weiss darovaše: H. i R. WeiMer uiujesto vijenca na odar K 30. Lj. Weiss K 50. društvo »Gideon« K 250. S. St. K 100.— Beograd, gosp. J- Hochsinger K 300. R. Kell K 20. J. Mautner K 20. Zagreh. Kod svadbe Zvijezdić- Rosenvbgm,m;Drag. Rosenbajum K. 100.— E. Klepetar K 100.— dr. I. Frbhlich K 50. Sl. Skopai K 50. — Drag. Glafeser K 50. U. Freund K 60. — G. pl. Dentsch K 100.N. N. K 30. R. pl. Dentsch K 50. Kolin K 30. N. N. K 20. Benedik K 50. Eichhorn K 20. N. N. K. 50. Prigogodom vjenčanja dr. Fiifbhlieh Ljchten b e r g: Mavro Frbhlich 250 kruna, Ljud. Frbhlich 250 kruna, O. Frbhlich K 250. dr. Lihtenherg K 200. Zaruke. Naša sumišljenica gdjioa Diana 1L o>.w y, učiteljica na židovskoj školi u Zagrebu, zaručila se s gosp. I. Romanom iz Sarajev'a. Našim vrlim sumlšljenicima najsrdačnije čestitama tisk°vnom fondu. Albert Taussig K 10.—, Rezsb Fleischman K 20.—, Albert Fleischmann K 10. —.

Književnost.

Priče za inadež. U jevrejskoj književnosti ima maio priča, i>asna i bajika. Time nije rečeno, d&, ib ni u jevrejskom narodu nema. Zar bi mogio biti, da narod niaiuke, talmuda, poslovica i žLvotnih pouika nema i svojih pričal Ali je čudna sudbina jevrejskih priča. Kao što je nekoč tora bila zatvorena i zapečačena knjiga, koja se sa mo u svete svrlie otvarala, tako je i sve drugo jevrejsko narodno blago dugo ostalo nepoznato. Iz usta do usta nosilo se narodno blago, otac je pričao sinu, djed unučadi, majka djeci. S.iečam se još, kako nam je prije rabi u bet-bamidrašu, u talmud-tori pričao priče kad sitfo bili poslušnd; majka mi je isto pričafla i spominjaLa kod toga stare knjige »Zcar« i »Maimluez«; onda sara sjedio do vra/ta u ješivama, i>a sam u pdlusnu shišao priče iz nekih starih folijanata; pa i toga se sjećam, da je na sabatu ]K)Slije podne (prij© finiAibe rahineau hramu tumačio pr’šu dotične netljolje, pa je tom zgodom pričao stare poučne priče. Sve to još živi u meni i često sam se stidio samog sebe, što šutim i nosini u sebi ono blago iz zapečačenih knijga. Uv>jek mi neko straho]X)čitanje vezalo mke. Ali kad sam vidio. đa n novije vrijeme Miclva Josef hin Gorion-Berdyczewski izdaje jevrejske priče i basne, i da Amo Nadel piše.o narodima pjesmamia istočnih Jevreja, usudih se i ja, da napišem nekoliko priča iz sječanja. Priče (»Salmtski sastanci«) nalaze se več u štampi i nadam se, da če skoto služiti na radcst i veselje našoj mladeži. Dr. phil. Altarac.

Iz omladinskog pokreta.

Fizički preporod židovskog naroda. Mens sana, im eorpore samo Juvenal. Bilo je to u počeliku našeg'ai namodnogu preporoida, kad su odgovorni faiktori i dlalekovidiii pojedinci spozaiiavši zamašaj tjelesoe regemeracijie, započeli sußtavniiu radicm u pravni te ixjznaje- Pred očimiai ira je lebdio kao konaoni cilji —< stvonnti tjelesno i duševno zdlrave i lije'pe tipove pomlađenog židovstva, ali jedmako spoz.ua li sn i efememu važnost šjiortskih i gombfrlaiokJSi ndHiženja oko osvješeivanja 5 dizanja plemenskoga ponosa i saiiuosvijesti. Kao što se pmf nekoliko decenija u Ceškoj! i 'Mbraaskoti osuutkom športskih Idkruštava TJrediuerelo zapooetom odiiarodivamju manje evdjesnih i nesvdjesnih českiii masa, treljalo je ui doha, kad je u nas mpoi&eto tek agittacijoni rad, kiad sai se zarhd'ale heskonaone i odluševljene manifestacije, mišliti i nasfrojati v cko toga, dai »e ti novi sumvišljenici zaredajn i svrstajn u naše redove. Jer ništa nij? Hakše, ntego liijei>ilm povorima, gestima i progiramima stviarati prediapozizijlu za sve, što je lijeiio i koriamo. No poslije revolucijoniiranja duhova treha dla sliijediJ teški i trnoviti, situi i na eko nezahvalui raldi Od neodređencg i majgloviitog idealizma, koji ispunja i zadovoJjptva samo po sebi slahe duše i drhtava, slahimjava tjelešca, dio vildljivih, zbiljskilh rezudtata, dalek je put. • Savršeno dtoitjerani i najidflalni.ji primjer tjelesmoga nzgojal viidimo u starog Grka. u kojih je gimnas.ti'l<a osim jačanja i pciljepšavamja tijela iimate. hiiti i poticah;m duševnogla rada. ELaštienost grekoga tijela tuticialla je i na elasitii6n)oSt duha, a ohojo je moralo da odlgoji ix»tpunog i harmoničnog čovjeka. Sjajuo uredenii gimnazijoni) sa svojim stadioaiiiraa i hipodrorainia fljili su stjecišta l ne samo mladeži, atleta i uzgojnih organa, već i iroditeiljiai, različitih uoitelja, pjesnika, kipara i drugih mnjetnika. Po svoj grčkoj zemlji bilo je sijaset takvih gimnaziona određenih po đržavnim zakouima, ohilno Motiranih i pddupiranih po državi, mecenama, društvima i pojedinoimia). Sve je to bilo skladno i svnrhovito ure 1 đeno i vođeno, pa sm i uspjesi zaitlovoljavali Olimpijade, te velieaustvene i nedostizive igre, bile su i ostat će najjasndji dokaz snage i Ijepote narodncga grčkoga genija. Prvaci narcda kao nira. Platon, Sofokles i Euripides bili su ovjenčanii pohjeduici olirnpijskih i eleusijskih igara ne samo kao pjesmici i filosofi, v, ć i kao atlete. Posljedice tih grčkih gimnastičkili iustitucija hiile su te, da se narod razviio tjelesno silou i kirasan po tipu, a uz to nije zanemardvao ni lijepih umjetnosti ui znanosti. Tu ne vidinio ni traga liolesnam i po svorn djelovaaiju razomom ])rofesi jonail iznui, koji je hio produkt rimskoga diu'ha, a očitovao se u okrutnim gladijatorskirn igrama cirka, a danas ojiet u profesijonizmu teške atletike (profes. hmačima) j često u nogometu. U protimbi premai Sdealmom grčkoim shvaeanju vadimo u Rimu smisao za hrutalrae i okrutne gladijatorske igre, koje je posjećivala i kojima se naslađivala kraj ma.se (pletea) i irateliigiencija arimška (kao npr. Ovidius, Plinius, Tacitus itd.) I dauas

liimtadeano Ibrojuiii pristaša d štovatehi« jednOga i dmgogal smjera. Kocjim je putemi nama poći, jasno je. Imajućd precl oćama ideal grčki, treba da slijedlimo najbolje predstavnike modemoga športa i gimnastike: Engleze, Švedie, Cehe i Nijemce. Ovi, ako ii raisu dostigli svojih grčkih uEorai, sa svojim Tategranjenlian ši>ortskim i gimrtustičkim d/mštvima i savcaima ovih društava iwxligli su jeduako fizilčki kao i mPralno svoj narod. No iMVložaj je tili naroda i ua tom jtoljin iraraogo lalkši od našega» Imadu za članove pi’ipaJdnike vlastitogu na.roda sa sviin ohilježjiiraa i predluvjet'imai narodne kultrare, jedlirastveraoga jeKiika, mišljenja i čuvs'tvovanja. A mi kraj ostailih poteškoea imiademo u našian redoviiniii kraj nacijonalno osviještienih mnogo i onih, koji su nam se u zadnje vrijemiei pridružili poglavito radi antisemitizma. Usavršivarajem prvili i osviješćivanjem drugih u d'uševnom i tjelesnom smjem, usadivanjem nama nesvojstverae dlisciplihe, sinisla podređivaraja i bezuvjetnog irokoravainja d.i/eloviait ćeimo hlagotvomo i na poželjmu izgradnju (drugih naših kulttirnih institucija. Potrchno je više ozbiljnosti i shvaćanja dužnosti ondh, koji su po svojem znanju i kvalitetama poevarai, da snstavno raide i vodle društva, sekcijie i odjele. Traha da prestaje nezdravo nastojmnjje neodgovornih iiokretaiča i osraivača društava, saveza i sekcija, u kojima oni ohično sami prvi smalaikšu i ostavljjajiu svoja mjesta radi poteškoća oko provedhe vlastitoga im programa. Jest, mi liočemo i trehamo da ianademo medu ostalima i što više gornhalhćk i h i špottds'kili drnštava i sckcija, gdje je to potrehno i inoguće uzdržati, razvki i usavršiti, gdje imadedosta odgovornih i spremnih voda 1 svoje dužino sti i cilja svoga svijesnih čl'araoiva, širokogrudnog i diarežJj|ivog opčinstva. Naša hraća u Austriji, Ceškoj, Njemiaćkog i Poljskoj postigli su već zamjeme rezultate (X. i XI. cijon- kongres i 'mnogobrojraa mjesna i interna natjecanja). Imadu oijele zborovc iskusnih stmčnjaka, teoretićara i praktičara, među kojima vidirno prvake cijoni'stičkog pokreta, poliiitičare, liječraike, pedagoge, trainea-e i športske mecene. Svi ti ljud!i ne žale škupocjenog vremena, koje troše u siustavnc-odgojaomi pionirskom radu, a još manje one mase oduševljenih čtenovai, koji se njihovu vodstvu podajra. Naša palestinsba Irraća. položila su temelj našim hudućim »olimpijskira« igraima u hagijgi, narodnoj svečanosti novoga paflestinskoga jiširba, koja je’ posvećeraa »vim iraognćim naltjecanjima i koja će doskora okupiti ponajl>ol.ie sinove raštrkanoga raaroda n plemenitom natjecanjai na svojem vlastitoon naTodnom. tlu. Fizičkc je stanjie našega raiairoda općeraito uzeto slal>o, korastitucioinailno naprotiv još i đainas dobro. Zasv jedoča vaju to izvanredni uspjesi ptojediraaca, korji su za kratko vrijeme usred nonnalmb životnih prilikia i tjelovježbe dčstigli, a često i pretekli svoje zemljake. Imade nokoliko prvaka moderraih olimpijskih igara i vrlo mraogo rekordera u pojedinim zemljamia. No to nas ne može i ne smije zadovoljamti. Nij© nam do toga, da pojeđiraačnim uspjesima zasvj/e--dočimo vrsnoću i sposcbncst naše rase ii u fiziekom simjeru, u kojem smio danas kao c.jelina prema mnogim niarodimia nesumnjivo i ako ne po srvojoj krivnji inferiorni,

BROJ 24. i 25.

»21 DO V< (HAJHUDI)

STRANA 9.