Židov

preporoda jevrejskt narodnosti pnnija oetjećaj gnadanske jednakosti i jm'jeoansbo® bratstva između Jevreja i naroda posvudla na i j \ 7 ijietuNekoliko rijeei treba tka se kaže na završetku o osobitcme učinku, koji ee ostvanenje cijoni&tičkog idfeala [trirotlr.o j>roizViSfeti na rafevoj pohtičkog«, mišljenja i poidtieke pnakse. Od svih pitanja,. što ih je eudašnji rat iznio u prve redove ljudskog[ razmatramja, nijedno nije vaemijie, nijedamo ne traži nponiije Piješenjie neg?o ono o odnošaju izrneđu pojma države i narodnosti. Tečajem dtevetnbestogaf vijeka prevlatlala .e u Eva-opi idegn draane, a namtinost je bila potiređtcm; svaki narod, kakogod msr :en i nesposoban -*a sanaoupraiviT, iiiomo .t# miat.n potpumi ureda.i i neoi’isnost s-’iverene držr.ve. Bio je to, tog a rndd, j;erijrad stvaranjH nneilili di-žava i što je gore za stvar mina iretientističkdh pokretav I ako pojam narotlne države zadoihije prev!a-t u poiiiiičkome mišSjenjiu, iW će. aaeijeio biti kraja raitu. Jediina nadia Heža u Tmoiivnoj zamisli,. prema kojoj j e idealni n ređaj ta.\ da -1-.1 izvjfcstajn broj nacroda grujnše zajeduički, da vcdie [loslorve, koji ih se zajeilnaeki tiču, «Ji tako, đb, evaki od njiliažwlin> - svoju imlividualnost u jezil u i knltun i da bude opremljen tlovoiljnnni mjeroan umitarnje autonoanijie. Britska se zajedinica više od ikoj)=<g političhog orgahiaima sadašnjoeti ili prošlosti prihližaje ostvareti.p: t'jga idea’s:. Nova će mu se Rusij* niožda. tečarjem vremeaa prirnaknuti. Ali • naei je u dl.’ekcj »ialjini, kad 6 se svijet j:alr ‘ da uredi na osnovei velikih sfeupova marodfa u slobodnome udruženju za svrhe države. a švaku novu silu, koja ca da upravi tendenciju u tome pravcu, hilo teoreitski,* bilo iKraktičJa, radiasno će poadravljK’ i Oiii. kojji g© hatlaju zbiljskome napretku n međuuaicodnim odncsaoim«. A ukoliko ee jevrejski narotl razvija u linikoje sn oCdje izlcžene ej to su liDIJSs » tnora polaziti, ostane li vjerau sam sebi bi_t će on sdla, kcja se napreže u toope praivcu. Jer oijstojnost jevrejskih zajednica posvuda na svijetu, potpuno svijesnili W<jjih marocTnih osebiua' dušievno vezianih sa svojt m narodiriom dpmajom, a ]j učestvujuei poilitieki i ekonomu borbania i siuJbini naroda. u koj.iina živn, bit će slkol&kim primjerom tačnog razJiicovanja i ispraa.moga odnošaja između oržave i aarcdnosti. Oue će pfužati ruke onima. koji misle i rade za veliku s var ukiclanja medunarodoiih rivaliteta i aiiirnoziteta, koji su evo obratili svijet u kaos. Židovski narod. jiednako njegov eentar kao i njegov spoljašnji opseg, učinit ee, te ee svako, spoenisjti, da se narcdnim ž-votorn ponajbolje živi ne u osaimljiivanjii i sukobu, već u zajednici j saradnji; dia jje narodnost u biitnosti stvar duha, Ikoja nije privezarna i sajreta u jx)litičk u miašiuerijiu, već koja slolkklho djeluje u sreinuai i dnhovima Ijudi, i daje sama sefci sopstveni biijeg u naprezau ju raznolikih 'ljudskih skupova, da se primaknu vrhuncu raznim putevima težeći svaka u vis stazonn, koju ujoj samoj obilježuje sopstveni karaktsr i dnh.

Iz židovskog svijeta.

V*liki pogromi n Ukrajini. Odttor židovskih delegacija n Parizu objelodaiijuje siijedeće izvješće: Neolborivi dokazi pokazali su, da su neistiniti bili dementi o židovfifeimi masakrima n UkrajinL Povjerljiva

osobal, koja je nedavno došla u Pam iz Rumunjske i Besarabije, dala je odboiru židov. delegacija izvještaj, u koji se ue može sum-. njati. Za vrijeme od 6 mjeseca ma-sakrirani su desetki tisuća Židova, a stotine biljada ih je orobljono i zlostavljeuo. Strašni dani inlrviEioije opetoju se, jer su masakri praćeni okmtnim torturaiuia i strašnim fizičkim i dnševnim lK>Jovima. Usmeno preslušavanje rabina i dnigili židovekili ličn'osti u Hotiiiu, potvrđuje ove nžasnc či'iijenice. Pogromi sveudilj traju i i>rijete ŽLdovima potpunim uništenjem. Zaduji masrkri, o kojima smo dobili obavijesti, bili su u mjeseeu junu u Kamenec-Podolskom, Kitaigorcdu i Urinim. DobMi smo tek fraprmentarne izvještaje o dogodajima u tim prefijelima!, koji suodijeljeni cijelog svijota, a izvještaji tako su strašni, dn moraju potreeti i uajokrutnije sroe. Objt'lofJaujiijemo ovdje podatke, koje smo ddbili: Ž i t o m i r, jjotpuno razorenje, 70 mrt vih i stofine rranjeuih. Bcrdičev: pljaekauje i 30 mrtvih. Bilo je 2 pogromaProsk uro v: preina navodima dra. Kerna , liječnika u Volosiskorn, uhijeuo ,ie 5 3964 Zidova. Bjelaja Cerkiev: mnogo mrtvili i 50 silovanili ženn. St epa n ce; cijolo pučanstvo opljačkano, silovaue mnoge židovske djovojkc. Felčin: Hiljade duša. gotovo cijolo židovsko pučanstvo masakrirano, tek su 25 obitelji pošteflene. Juuaci progroma baoiše bombe zn palež u podriuue i ua druga mjesta, na kojčma su tražili Židovi uitočišta. Cijela židovska četvrt, sa svim stauiovima, izgorjela je. Le t i6ev: mnogo mrtnb. Ba 11 a: 90 mrtvih, Ananiev; 62 masakriraua Židovia. X i e čajev ka: Cijelo židovsko pučanstvo masakrirana sve naseobiue u guv. J e k,a teriuo sla v. L T mau: uhijeno stotine židovskih obitelji. K a m e n e c-P o do 1 s k: übijeuo više stotina Židova, sve unisteno. Kitaigorod: übijeno 77 Židova, nmogo ranjonib. U rinin: übijeno 110 Židova. Duga listina sadiržaje preko 80 mjesta, u koj:ima su bili U većini slujeva trajali su pogromi 5 do 7 dana. U svim mjestima opljačkand su Židovi, zlostavljaui, a umogo je žena siilovano. Neopisiva panika zavladala je eijelim pučanstvom IJikrajme. Amerikanska komisija za istragu po. groma. Varšova. »Dos jidiscbe Volk< javIja: Radnia oenova komisije, koja broji 12 članova, izradjena je još u Parizu, te obuhvata veliki komjdeks pitanja. Komisija »e u© će cgraničiti na izvide jx>groma, nego će ix>tanko proučavati i čibavo židovsko pitanje u Poljškoj. Paderewski je uputio ministarstvo izvanjsikib djela, da u svakom pogledu komisiji olakša rad. Sva ministarstva i ostale oblasti prittnile su ualog, da komisiji stave na raspolaganje sav materijal, što se u njih nalazi, a koji je u vezi sa židovskim pitanjem. Sa pripravnim radnjama bavi se sa stirane minista/r--stva izvanjtskib djela vodja t. zv. engleskog referata, Zoltowski, i sadanji upravitelj židovskog referata u poditičkom odjelku ministairstva izvanjskih djela, Wolowski. Oveći je broj židovskih po/litieaira, Ui n javnom životu poznatih Židova, koji pripađaju raznim strankama, pozvan, da audjelnje u konferencamja, što ih ministiarstvo izvanjskib djela namjjefravia organizovati. Osim toga pozvano je mnogo zastupnika poljskih pclitičkih stranaka, raz-

nih ministarsbava, statističkog ureda, i>oljskog biroa za društveni rad dtd. Komisija će se baviti aa piroučavanjem povijesti po!.iislvo-židovskib oOnosa, sa pitanjem ea - gauizaejje žldovskib općina s ekonomskim IKiložajeiu Židova u Poljskoj, sa židovskom statistikom itđ, K svakom pitanju bit će Sazvano više koufereuca, u kojima će sudjelovati zoetupnici židovskib i poljskib straimka, kao i potrebiti broj vještaka. Za»jedanje ovih kouferenea kao i njjibeve učesuike odredjivat če sama komisija samostalno, a ministairstvo izvanjslkib djela vodi kako ono uvjerava samo pripravne raiiaje. Kasnije bit će koiuisija posve slolxxlua u svom djelovanju, te ća po svora ižboru odredjiivati sveje saradnike, vježtake i informatore. Komisija će i ncsmetano L boz posrediovanja ministarst.va izvanjskib djela stajati n saobraćaju sa židovskim politiekim strankamia. Prije odlliaska kemisije iz Pariza posjetio je Paderewski poelanika M o r geuthau-a. Paderewski ostao jc kod soupera, te se tek cko poooći o<i>rCKtiio od Morgenthau-a. Udio Englcza. Zastupnik Kc n w o rt b y je u donjnj kući stavio ua vladu uipit, da U nam.jera.va odaslati u Poljsku posebnu komisiju u svrhu istrage jKigroma, buđnći da do sada primljena izvješća nijosu pouzdana. Državni podtajniik miniistarstva izvanjskih djela H a rm s w o rt h odgovorio .je, dia je engleska vlada zamolila • Amoriku, da joj: dOßvoli, da se amorikanskoj komisiji prikljmoe engleski zastupnici, to je jcš saoiićio, da od eugleskih zastupnika u Pdljskoj jo« nije priinljeno potpuno izvješće. Engleska vlatLa dobila je samo neikoliko provizoTiiib bi-zojavnih izvješča i drži uimtn'm, <ia: ohjelodan,ienjem istili prioekia, dok primi opširho izvješće. Istražna komisija lige za čovjcčja prava. Pranceska liga za obranu Ijudskib i gradjanskib prava izašilje u Poljsku jedmi specijalnu komisiju za istragu progona Židorva. Valjda će članom ove komisije biti socijalistički ppjanik M o u t e t, koji se opetovano istakao kao branitelj Zidova. Pregovbri židovskog komitea u Parizu sa Paderevvskim. Zastupnioi »Komitea židovskih delegaoija«, Sokolov i Mars h a 1 il posjetili su P a d e r e w s k o ga, sa kojim su preko dva sata pregovarali o poljsko-židovskcm pitanju. Rasprava vodila se kroz cijelo vrijeme u vrlo ozbiljr ncm tonu, te je T>ila vodjena nastojainjem, da se izmedjfu Židcva i Poljaka postigne sporazum. Na osnovi ovih pregovora zaključio je židovski komite da objelodani jcdno pismo, upravljeno na Paderewskoga, te se ooćknje, da ee i Paderewski izdaiti odgovarajućn izjavn. Louis Marshall o ugovoru za zaštifu manjina. Prije oddaska u Ameriku izjaivio je Louis Marshall, predsjednik »Komitea židovskih delegacija u Parizu«, đa jje sa Poljškom sklopljeui ugovor od velikog istorijskog značenja. Žid Ovi da sn postigli maksimum onoga, što sn kraj sadanjih prilika mogli postići. Židovi da će uvijek biti vjerni gradjani Poljske. Komate žido.vskih delegacija ostaje u Parizu, te će ondje svoje djelovanj© nastavitL Niemojevskijevo »pozdravlje« Morgenthauovoj kOmisiji. Poznati neprijatelj Židova, Andirej Niemojewski, osniivač i gla/vni zastupnik sit venia verbo *—

BROJ 24. i 25.

>2 I DO V« (HAJHUDI)

STRANA 5