Židov

ztianartvenfH? antisernitizma u Poljskoj, sikioe u s\iorjoj| iskljitičivo inteligencijl namijen,?einoj »Mysl Niepodlegla« lj;uti otrov ttu Morgenthauovu istražnu komisiju ne obaziruoi se na to, <la je Wilson ovu komisi.ru izaslao na izričlti aahtjev Paderewskioga. Niemoje\vski se kocl toga ne žaea, cta u jednom članku »Provokacijona koanisija« napacla i ohaspe uvrijeclama predsjieidr nilka Wilsona, kojega su u Poljskoj još do nedavna ra<l njegova »klealnOg srca« toliko hvalili. On drži, da su Wilsonove rijeei o klealima, praivetlnoeti, jednakoj>pavnosti itcl. puste deklamacije i da bi se liga naroda, koja će po Wileonu hit proklaimiirana, hnala jrerhorescirati. »Kako možerno dia iraamo ttovjermja irrama jedinome čovjeku, koji u Pol jsku šalje jednu ptrovcskaeijonu kotmisiju, s a j e d n i m Ž i <1 ovom na čelu. Imali hiemo pra\to, piše Niemojevski iamedju ostaloga doslovno, da ovu koaii,isijiu uop«q ne ]>nstimo u zttmIju, jer sastoji od Ijudi, koji pripiaidaju onome narodu, s kojiim se na 1 a z i mio u ratnom st an j n. Židovi su špioni njernačke vojske. Ni.jemci vode rat proti nama, a gospodin Wifl««n šalje natn Zidove, koji će svakamo utaiknrtti svod© grbave nosove, koji će poći na frontu 1 koj© 6e aapasti prav’o, da odiašadjn nekontrodieane hraojave.« Niernoje\vski ne zazir« ni od podvale, da je Wiison po židovskim miljnrdjerhna ]x>t,ku|>ljen. Kad počinju židovske miljarde na piraigu bijele kuće da *večc, zabornvlja arnerički ideailisfca svoje principe časti, ispravnosti i najjednostavnije pravičnoeti. Mi se nalazimo, kako vee jx> više puta spamicnusmo, u jrredveoe uimtarnjeg rata sa Židovimai. Odasianjem ovakove »jM'ovokaeijone komisije« u Poljsku, baca Wilson goruću bakIju u bamitnjak. »Kur.ver Porarmj-« posvećuje koniisiji uvodnik pod natpisom »Mir sa Polj*skom«, n kojemm se izmedju ostaloga vela: Doflazak židm-sikog amerikanskog senatora Morgenthaua, čini na nas dojam, da vee stojimo n kaznenopravnoj istrazi. Jetlini ugovor, što smo gai d'o sacka imali da potpišemo. ne tiče se garancije pofljskih iaitercsa, ni njenog boljitka i iiepo\ - rijedivosfci, već iifleresa onih, koji se otvoreno i tvrdokorno proklaranju fanaitičkim ne/jirijateIjima svega, što je poljsko. »Pnavda Robofcnicza'« objelodanjuje fe.jton o »Wilsonovom židovskom slugi« Mongenthau-n, u kojem se izmedjn ostaJioga veli: Zlo stoji s jKiljskim narodom, ako mora da se tek ovakovim Ijudima svidja, a cla u Evroj>i ne bucle označen varvarskim narodom.« Zastujmici židovske štanipe kod Morgenthaua. Za primitka zaetnipnika židovske štampe izjavio je Morgeutliau izmedju oafcaloga: Naj>adaji nazličitih poljskih novina ne prave na me nikaikav pfcisak. Ne rađi se o tome, da li su ove ili one uovine, ova iili ona stranka aailovoljne Ui nijesp sa zadaeom, šfco smo je sebi posfcarvili. Ne smi je se: zaboraviti; ne radi se o mallenkostima, nego o velikom problemu, o biti ili ne biti Hge naroda, o njezinoj inoći i koanjietenciji. Tvrdnje pcdjske štampe, da jeintervoncija ameribanske komisije glede poljsiko-židovskib odnosa jedna povreda pdljskog suyereniteta, nijemi ispravne, budući da je bitna žadaoa lige naroda, da bdij© nad sveopćim mirom uaroda. Zabtjev

■paljske štampa nastavi Moag’enthau smiješeći se ida hi poljako ministarstvo izvanjskih djela protestovalo protii našoj prisutnosti, više je no komično, budnći da nas je vladal samja ovamo iKjzvala. P°ljski ratni ministar protiv sudjelovanja vojnika kod pogrOma. Poljski dopisni nred objelcdanjuje naredbu minisbra za ra/t Lisnievskoga od 27. juna, ui kojoj oštro nstaje protiv sudjelovauja vojske u pogromima j prijeti najstrožom kaziwWn onima, koji će se ogriješiti jmjtiv ove naredbe. Cudnovato je, <ia se na taj naičtin prvi put služiieno prianaoš, da je vojska imala udjela u ptgTomimia. Uostailom yidj,et oemo, da li je ova naredba i ozbiljno mišljieaia, liooeli ee pmveati najavljene st.ro-” ge mjere n slnčajn ixxnove pogroma; ili radi lli se ovdje tek o umirenju evroiiske javnosti. Bilo bi skraljinje vrijems, da odgovorni Ijndli u Poljskoj dtadju do spoznaje, te da aapriječe sva'ko uzalndno prolijevanjis krvi.^ Protiv antlsemitskih rekvizičija « P°ljsk°j. Vrhovni zapovijlsdini'k lita\"ske-bjiokomske fronte grof Szeptyzki izdao je zaj>ovijed protiv obijssnih kontTibuc ja i rekvizieija, koje su se provodile kod židovskoga pnčanstva. Grof Szeptyzki natjavlju.jt', dla će cvakove kontribucije i rekvizicijje smatrati pljačkom i sve krivce naijistrože kazniti. Ministar Solo\vejćik o položaju Židovn u Litovskoj. Minißtar Solowej|č i k izjavio se jednom euradiiiku »Tog«-a u Wilni o eadanjem, položaju litovskih Židova. Na čelu svih žido\'skih poeala židovstva, koje u velike euaiadjuje na izgradnji litovske države, stoji ministairstvo za židovske poslove, čijdi je glavni zadatak provedenje židovsko-narodne autonomije. Dotle nasitoji ministar, da demokratizuje židiovski društveui život, da udovolja kultnmim zahtjevinMi židovskih anaisa, da jroboljša njihov ekoiiomski položaj i da obraui židovško-narotlna pravaU svrbu orgainizovanja židdvskih općina pi’eduzet ,će se iloskoa-a proporoijonalni općihski izbori. Nakom ujihovog 01ganizovanja hnat ae sazvati konst>ituciona konferencija, koja će imati da izašalje jetinog zastuipnika u 'miniistaTstvo, budućd da se minist.ar sinatra samo provizomira zaetupnikom, te će svoj mamdart staviti no raspolaganje konferenciji. Pitan,jfH žkkvveko-narodne autonomije ne nailazi saicla na otpor vlade. Naprotiv tomu ndje pravni položaj litovskih Židbva sjajan, osobito u pcgledm zapremanja ja\-nih m.jiesta i to stoga. što su žido\-skoj inteligencij’ Mitovski jezik i knlhira strani. To se ali poboiljšava od daua u dan. U mimistarstvn pros\-jete ima specijalaa imspekoija aa židovske škole, koja vodi sve sto je sa židovskim iziobnažavatnjem u vezi. To je egzekutivui organ- Za mjesec august ima da se sazove konfereip cija židovskih učitelja, koja će i nnti da izaibere školski sekretarijat kao zakonotvorni orgagi. I kod ministai’stva za rad i soeijalnu skrb orgamizuje se jedun inšpekoija kao egzekutivni i jedon sekrctarijat kao zakomotvomd organ, kojima je staivIjena u zadatak socdjalna skrb za žid»\isko puoanstvo. Ministar stupio je u vezu aa najvažnjiim organizacijamia u Skandumaviji, da za jesen salzm-e konferenciju u svrlm obmove i izgradnje židovskog obrta na raoijoualnoj osnpvcL

Budući da Židovi obitavajm poglavlto u gradovdraa, zatražit će, da podjjela izbornih kotara bude taikova, da Židove zapadne u konstituamti otpadajući broj zastupnika. Sa antiisemitizmom stoji različito. U jugozapadnom dijelu Litovske jesu odnosi izmedju Židova i hrišćana vrlo dobri i ne javljajm se uopće stliučajevi iaintisemitizma. • Žaloeniji je položaj na »jevero-istoku; omdje je antieemi tizaan veoma rašireu, oeobito u predjelima,* gdje je pretežam veliki l>osjed i gdje je pučanstvo više polonizovano. U posljetlnje \Tijeme pokazuje ee i veći udio Židova na vojnom službovanju. Pntmiee se izdaivaju u lito\iskoim jezilkul a izvaci iz iiropisa otisnuti su u, liitovskom. poljfsktun, bijeloniksom ii žklovßkoim jezilkm. Ekonomski se položaj pooinje polako poholjšavati, hnoj nezaposlenih pada, gradovi počinju opet graditi, u jeduom dijelu tvornica za{x>oeo je opet rad, cijene živetnih naminiiea ne rastu sve to znavi, tla je \janjska pcgilielj raimila. Deklaracija židovskog ministra u litovskoj vladi. 5. juna predao je dr. So lowej č i k, ministar za židondce poslove, u jednoj sjednioi liftovske vlad© slijed'ećn dieklaracljm: »Voljom širdke židovske inafie izabran njezini'in zastupnikom, izjavljujem: Otkako je narodni slobodnjački {K>kret Litovaca imprimio odrcdjcnu forniU', počela su napredni elementi ži'dovskog pučanstva:. koii priznavaju da se njihovi imteresi sudaraju s onima litovske demokracije. da se zajednički sa Litoveinaa l»re za oslobcdjenje ovih iKxlručja. ; Nakou pregkda o položaju Židova za vrijeme okni>acije i u sadašnjosti nastavio je dr. Solowejčd.k: »Zidovi misle, da ne oe obzirora na istorijsku tradifiju i soovjaJnoekonomsku struktnru sa zemijom biti. vezani kao stranei, nego kao živi dio sveukupnog pnčanstva domovine«. Dr. Solowejčik dotiče se zatim antisemitske agitacije, koju tamni i neprijateljski elementi vode proti Židovima, i koje imadu sanje osnovke u tome, što se uslijed anormnih nvjeta sviaikovrsna trgovina smatra spekulacijom, a svi Židcvi spekulantima. To izrabljuju različiti elementi, kojima vlada u njihovoj agitaoiji ne pravi zaprijeka. »S oJ>ziroin na veilike interfse države svršava deklaracija mora vlađa da otistrani sve, što smeta uskom eajedinjenjn Ziđiova s ostalim pueanstvom zemlje«, Zahtjevi est°nskih Židova. Od 11. do 16. svibnja o. g. zas.iedao je u Revalu kongres ž’dovskih općiua. koje su- na tcraeil.ui deraokratskog izbornog prava reorganiziovaine. Po kongresu prihvaćene rezohici.'e 7 TShitijevaju narodnu d'omaju za židovski rarotl u Paflestini i tfarodnu autouomLju židova u Estenskoj. Egzekutivni kongresa pod imenom »Židovsko, narodno vLteće« podijeljen je ualog. da se sa mjerodavnim organizacijama drugih zemaija stavi u vezu u s\Thu zajechiićkog djelovanja za židovske zaii t jeve. Pjesnik Joffe p o lazj u Englesku. Englesska vlada izjavila je na npk zastupnikal • Ormsby Gore, da će ona židovskom pje»niku Joffeti, koii je bio u PoljSkoj napšen, a zatim na initervencijm ongleskog, poslaniiba u Varšavi opet pušten ua slohodu, ne saimo doevoliti da dodje u Englesku, vće se zauzetL tla mu pi iibavl sve oiakšice za putovanje.

STRANA 6.

»ŽI D0 V« (HAJHUDI)

BROJ 24. i 25,