Židov

sugradjane te proglašuje, da židovske komuniate nijesu osjećali *a židovstvom ni vjerske ni rasne zajednice. Dok te Friedrich rado poziva na tobožnje prijateljstvo Engleske, detle „Manchester Guardian" od 7./10. opisuje i osuđjuje „bijeli boljševizam" koji je kud i kamo okrutniji od crvenoga. K*že, da je denuncijanstvo cvalo. Umjereno liberalno shvaćanje, lični sporovi, dostajaii su, da strpaju u zatvor najmirnijeg, najčestitijeg čovjeka. Grozote, koje su krvava ironija hrišćanstva, a koja donaša „Manchestcr Guardian", upravo su nečuvene. Židovi u boljševičkoj stranci. Prema „Vossische Zeitung“ iznašao je do 1, decembra 1918. broj boljševički orgsnizovanih radnika u Petrogradu u svemu 124071. Po narodnosti ima aseđu njima Rusa 74,2*/«. Leta 10-5%, Poljaka 6,3%, Estonaca 3,7% Litvina 6,2%, Židova 2,6%. Pri tome valja imati na umu, da se nakon ukinuća „čerty osvjedlosti“ (naseobenog rajona) i zabrane naseljivanja Židova u velikim gradovima u martu 1917. velik broj židovskih radnika i zanatlija doselio u Petrograd.

Iz Palestine

Razdioba orijenta. ~Times“ od 9 oktobra donaša, čini se iz kompetentnog vrela informacije o arapskoj državi, sirskom pitanju i problemu Palestine i Mezopotanije. Što se tiče Sirije, ona bi imala bit autonomna država s arapskom vladom, a mandat za vrhovni nadzor dobila bi Franceska. Ali iz Sirije izlučio bi se kraj Libanona kao zasebna jedinica pod libanonskom vladom a direknim mandatom Franceske. Palestina bi se kaozasebna po litička cjelina (as a separate po litical unit) konsktuirala pod generalnim mandatom Velike Britanije, u kojoj bi cijoniste, podvrgnuti vrhovnom nadzoru mantatarne sile, mogli provesti svoje planove oko ostvarenje narodni domaje za židovski narod* „Vjerojatno je veli „Times" da će odgovorni predstavnici britskih, franceskih, arapskih i cijonističkih interesa prihvatiti ovakovo uređenje Nijedna od ove četiri interesovame partije ne će biti pripravna, da unapređuje jedan opći plan, koji bi saglašavao interese svih. Stoga valja uprijeti sile, da se svako ed ovih pitanja riješi za sebe. Svako od ovik djelomičnih riješenja (članak govori i o Mezapotaniji, Maloj Aziji i arapskim provincijama, uredn.) nužno ne zadovoljava jedan ili više interesovanih partija i nijedno od njih ne može biti konačno, dok se ne zna odluka Ujedinjenih Država". Komentirajući ovo saopćenje u jednom uvodniku istog broja „The Times" kaže: Preporučamo pažnji svojih čitaoca nacrt namjeravanog uređenja u Siriji, Mezapotaniji i Palestini, koji priopćujemo jutros u drugome stupcu. Nacrt je izvrstan; ali, dok su glavna načela jamačni uređaj granica između ovih novih država i narav mandata zadaje poteškoća u svakome pojedinome slučaju u detaljima, koje, ne sređuju li se nepristranošću, koja je uzvišena nad svaku sumnju, mogu da unište cijelo djelo. Problem sastoji u tome, da se urede časne obveze prema svakoj od one četiri partije cijoniatičkoj, arapskoj, britskoj i

franceskoj na taj način, da se bistro isključi ideja međunarodnog rivaliteta ili imperijalističke intrige. Potpuno uređenja cjelokupnosti Turske ne da se postići, dok se ne zna, hoće li Ujedinjene Države, prihvatiti mandat i za se. Ali to ne može spriječiti Ujedinjene Države, da nam pomognu, da tačnije opredijelimo problem Sirije, Palestine i Mezapotanije. Najbolja, pomoć, što nam je može dati, bila bi, držimo u saglasju sa svojim dopisnikom, da stavi svoju nepristranost, svoj politički idealizam i svoj praktički smisao na raspolaganje silama, u čijim je južnim dijelovima bilo osmanlijsko carstvo. Budu li nam one pomogle, da izradimo detalje u udešavanju raznih zahtjeva, ne će uređenje biti samo pravednost, nego će se, a to je jednako važno priznati, da je pelitički čisto i neosporno u skladu sa samoodredbom“. Put generala VVatsona. Onomad imenovani glavni upravitelj za Palestinu posjetio je nedavno razna mjesta, da upozna prilike u Palestini. U Hajfi je vojni guverner pozvao židovsku općinu na sastanak s generalom, pa ga je rabi Marcus pozdravio jevrejski. Na generalov upit izjavilo je odoslanstvo, da ima, da se tuži na štošta. Oni se, poput Židova cijeloga svijeta, uzdaju u Veliku Britaniju i nadaju se, da će s njezinom pomoću dobiti narodnu domaju u interesu zemlje i svih njezinih stanovnika. Watson je odgovorio vrlo prijazno; reče, da su sad prilike abnormalne pa da treba strpljivosti, a oni da će, drži on, biti zadovoljni, kad se situacija razbistri. U ratarskoj školi i farmi u Mikve J israel zadržao se 2 sata. U jevrejskoj gimnaziii u Jafi pozdravio ga je direktor dr. Mossinsohn istakavši duboko shvaćanje Velike Britanije za veze između Istoka i Zapada i za budući usud židovskog naroda smještenog na kapiji između dva svijeta i. dviju kultura. Watson mu zahvali na simpatijama i izreče svoju radost nad živahnim boy-scautima i djevojačkim četama i mnogim vojnicima u Khaki-uniformi. Proširenje Tel-Avlva. Pored zapreka napretku u Palestini u sadašnjim abnormalnim prilikama nije zastao rad u TelAvivu (jevrejski dio Jaffe). U spoznaji svoje važnosti on se sprema za buduće stanovnike i gradnje napreduju na raznim mjestima pa tako lijepo ovo predgrađe pruža sliku zaposlenosti. Zemljište u susjedstvu Tel-Aviva kupio je vaad već dugo prije za proširenje predgrađa i budući će se TelAviv protezati po Allenby-jevoj ulici, u kojoj je cijonistička komisija, sve do mora. ~Haboneh“, židovsko građevno društvo osnovano u Rusiji, počinje graditi prvorazredni hotel. Cijonistička kohiisija podupire projekt „Merkas Baale-Malaha“ (Središnje društvo radnika) da osnuje male kućice (cottages) za radnike u Tel-Avivu. Predloženo je, da se sagradi 60 kuća u svemu malu radničku koloniju a 10 njih već je mal ne dovršeno. Najnoviji znak poduzetnog duha ovog jevrejskog vrtnog predgrađa jest osnova, da se Tel-Aviv snabđjene električnim svjetlom. Herojski čin. Israel Bjalik primio'je čestitke vojničkog guvernera u Raraleh za odvažno djelo. Na putu iz Ramleh u Jeruzalim naišao je na ozbiljni sukob između dva arapska sela, u kome se služilo oruž-

jem. Goloruk uđe u jedno od tih sela i uspije mu, da uspostavi red. Malo za tim prispjela je policija u Ramleh, a sutradan vojnički guverner razgledavši pozorište spora čestitaše Bjaliku, što je svoj život stavio na kocku za opće dobro. Sitne vijesti iz Palestine. Lang u koloniji Zihron-Jaakov obreo je kamen s grčkim i jevrejskim -napisom te ga je poklonio jeruzalimskom muzeju. 200 —30t Palestinaca, koje su Turci protjerali za vrijeme rata te su za to vrijeme živjeli u Grčkoj, vratilo se u Palestinu. Jednako je dolio 8 doseljenika iz Perzije nakon mnogo teških nevolja na putu. Već pod turskim režimom nije bilo u Palestini kriminaliteta između Židova i vrijedno je zabilježiti, da se dobro ime Židova kao vjernih zakonu građana održalo. Kriminalni izkazi za mart, april, maj i juni u zvaničnem listu palestinske uprave sadržaju osude od 43 osobe, no nijednog židovskog imena, ma da uprava obuhvaća sve židovske centre.

Iz Jugoslavije

S Svečano otvorenje doma »Jevrejskčg nacijonalnog društva« u Beogradu. U ne. dijelili dne 19, oktobra) o. g. otvoren je ma svečan način dom »Jevrejskog naoijoua'lnog društva«. Bila je to doduše (tek lokalna ii u skromnom) stilu izvedena sisala, tili sam tečaj njezin, velik broj izaslomikiai iz raznih krajeva S. H, S. pokazuje, da bi ovo društvo, radeći u smislu svoga zadatka, moglo übrzo postati centar svega svijesmOga jevdejskogai rada u Srbiji. Ratom prekinuti rad u Beogradu oživili su prvo svoga naši vrijedni ohiladinor udruženi u društvima »Gideon«, > Atehija« i »Karme!*. Sad se osnutkom > Jevrejskog naJujonalnog društva« pordcl staroga »Cijona« Organizuje i jevrejsko grad jamstvo. Velik broj članova ovoga mladoga društva pokazuje, da) su i beogradski Jevreji uvidjeli potrebu čvrste jedne gratdjanske or. gamizacijte, koja će u ovo dolar Mtdi karira, da izrazu.]© volju natiKlno-osviještenog jevre.istva u Beogradu. Beograd bio je srpskim Jevrejima uvijfck primjerom, pfei postoji nada. tla će i rad »Jevrejskog ndbijonalnog društva« potaknuli i druge JevTeje rt Srbiji, da se organizuju na jevltejr skoj nacijonalnoj bazi i tim© ojiet uspostave veze s® cjelokupnim jevrejstvom. Već prije deset sati bile su prostorije društva u! Dušatiovoj nlieii punč gOšti. Radi ministarske sjednice nije pribivao nijedan otl) ministarau Predsjednik vlade g. Ljuba Davidović poslao je srdačan brzojav u kome veli: * Zahvaljujući Vam ma pozdravi jlst Vas molim da kod članova Jevrejskdg Nacionalnog društva budete tumdč mojih osCćaja da: ću i old sad kao i do sad nastojati da Se naši suuarođnšci Jevreji tretiraju kao braća naša Mojsijeve vere, U vrlo srdačnom listu ispričao je svog nedolazak ministar prosvjete g. Tugmtiir Alaupoviić, a| delegirao je načelnika g. Lazara Kneževića diai zastupa ministarstvoč Savez Cijonista Jugoslavije zastupao j© g. Alfred S i n g e r iz Zagreba. Osim toga itila su {izaslanstva /iz Niša, Skoplja, Novog Sada, Zemuna i svib jeviejskib beogradskih društava. Svečanost započela je himnom, koju je pjevalo jćvrejsko pjevačko društvo, a za-

BROJ 33.

»ŽIDOV« (’HAJHDDi)

5