Židov

vila svoje simpatije i odobrenje za tu nainerp. Ali, od nekog viemena, svakako jkk! uticajem nazadnih elemenata iz Austrije, mogu se u našoj javnosti čuti glasovi protiv Jevreja. Nema sumnjie da se mnogim Jovrejiknla naročito za vrerae rata, mogu činiti opravdana prebacivanja. Takvi zar si užu ju najoštriju osudu. Ali, zar je i kod nas bilo sve svetio i ispravno? Zar se zbog desetine, stotine neispravnih treba buditi na ceo narod, koji je za slobodu paše zemlje prolio dosta svoje krvi, a koji jo u mil\u bio njen vemi i lojalan podanik? Da se zapiitamo: čemu bi vodila ta bajka protiv Jevreja? Jedan od prvih us lova za pravilno razvijanje jedne države jeste srdačni odinois i uzajamno prijateljstvo i poverenje fizmedju svih njenih gradjana. A stvar je Oliične mudrosti, da se prijatelji ne stiču mržnjom ol pritiskom, nego iskrenošou. S toga mli srdačno pozdravljamo osnivanje Jevrejskog Nacionalnog Društva, kojem je prvi i glavni cilj: potsticanje I giar janje srdačnih odnosa izmedju Srba, Hrvata 15 Slovenaca s jadne i Jevreja s druge strane. Pruženu ruku treba da prihvatimo, i kad se nverimo u iskrenost, kojom je pružena, dlal ini damo ono, što od nas traže: uzajamno poštovanje, pOverenjie i rav n opravnost. Med juti m, ako bi odgurnuti pruženu rubu. čemu lb|j to vodalo. Oneraspoložili bi protiv sebe Više od stotine hiljada naših gradjana Jevreja, boji svojom inteligencijom, umešnošču lj vredinoćom pred L stalvljaju jednu činjenicu u državi. Iskustvo drugih država može poučiti one ko ji još, iz razni li pobuda gaje mržnju prema Jevrejilma. kako sa njima treba postupati li zadobiti ih za prijatelje. A od kakve koristi oni mogu biti bao prijatelji, možemo viditi po Engleskoj i AmericiDanas atn prošla vremena ugnjetavanja naroda i svako nasilje nad narodima 1 smatra se klao povreda' opšte oovečanske svesti. Proletos, čim je Ženeva izabrana za sedište Lige Naroda, ona je smtarala za jednu od prvih dužnosti, da predvodjcna svojim najuglednijim luJitveTzitetskim profesorima, priredi veličanstven miting protiv gonjenja Jevreja u Poljskoj. Tu skoro podstaknuti istim povodom, uputili sn najveći francuski intelektualci, medjn njima niko manje no Anatol Frans, Anri Barbis, Ernest Daviš i drugi,- apel ćelom svetu pi'ofcivu gonjenja Jevrejskog naroda u srednjoj i istočnoj Evropi, smatrajući ga za najveću porugu modernog doba. Da završimo ovaj napis jednom/starom iiričom o Odjeku, kojom ja po. menuti! miting u Žepevd završio .najveći savremeni besednik i moralist protestantski, pastor Frauk Toma»Dolazi dečko dz. šume i tuži se materi: Ah. mama. U šumi ima jedan nevaljan, dečko. Sve što sam mu kazao, ponovio mj je i to zamisli baš istim rečima: i ne val jal če, i gude, i djavole, ij sve drugo. A š.to mu, sine, nisi kazao i koju ljubaznu reći zapita mati. Sutra dan. s kakvim ushićenjem, pri. čao je dečko, da mu je Onaj deran h šume n,a njegove reći: milo uuojie. zlato mqje, čedo moje. audjele, odgovorio istim recima.« Iz židovskog svijeta

Nordauove fonovne izjave. Maks N o r d a u, koji sad boravi u Zaranzu Guipuzcoa u Španiji dao je redakciji ~Judische Fresszentrale Zurich“ izjave, u kojima najprije ističe, da će uvijek uznastojati, da svome narodu posluži svira svojim silama na svakom mjestu, kamo ga pozove po svojim predstavnicima. Njegova su nastojanja u mnogim važnim zgodama koristila židovskom narodu ili po gdje kojoj grupi njegovoj i otomanskim Židovima u Franceskoj i Italiji, židovskim žrtvama turske soldateske u Palestini, pogrom skiro žrtvama u Poljskoj, nevoljnim židovskim ratnim bjeguncima u Španiji, istočno-cvropskim Židovima u Barceloni koje su denuncirali kao boljševike, a za koje se zauzeo zajedno s mnogo zaslužnim profesorom Vabudom. Što se tiče potrebe saziva cijonističkog svjetskog kongresa poziva se na svoju poslanicu upravljenu godišnjem zboru američke cijonističke organizacije, održanom u Chicagu, u kojoj kaže: „Čas je, da se čuje glas Izraelov; ne po organu vođa i upravitelja, koji su se sami sttvili na čelo, pa bili oni ma kako zaslužni, već na usta pravilno izabranih zastupnika, koji se mogu iskazati formalnim nalogom milijuna našega naroda. Samo ovakovi opunovlašteni zastupnici mogu da progovore svijetu s potrebnim autoritetom u ime Izraelovo u ovo doba, kad demokracija triumfira, u doba samoodređenja velikih i malih naroda. Saziv svjetskog kongresa židovskog naroda jest zato prešna i neminovna potreba a Vi amerikanski Židovi morate tu stvar uzeti u svoje ruke. Odredite izborne uvjete, vrijeme i mjesto sastanka ove skupštine, koja je zvana, da postane izlaznom tačkom novoga političkoga bivstva staroga naroda Izraelova". •Jedine su poteškoće ostvarenju ovoga prijedloga zapreke, koje stavljaju svjetskim ratom strašno podivljale vlade i uprave svih zemalja, pobjedničkih, pobijeđenih, pa i neutralnih svojim pasoškim i policijskim šikanama slobodi kretanja stranaca, a s druge strane grozne prilike u istočnoj Evropi gdje šest milijuna naše braće sad proživljuje najcrnije dane židovske povjesne tragedije. S tim će se poteškoćama dakako morati računati. O problemu naseljivanja Palestine veli Nordau: Problem naseljivanja Palestine s milijunima židovskih useljenika ne može se riješiti s nekoliko riječi. Nakon ustanovljenja internacionalnog statusa Palestine, koji zahtijevamo i očekujemo od pariške konferencije mira, napučivanje je Palestine Židovima za nas najvažnije pitanje. Ne postanemo li ondje übrzo većina pučanstva, onda za sve prijazne riječi, kojima nam se zemlja naziva i slavi „domajom židovskog naroda isprazne i bez praktične vrijednosti i znamenovanja. Ispravno je, da Palestina ne može odmah prehranjivati obilno milijune Židova i da se mora pripremiti, da ih primi. Ali taj pripravni rad mora da vrše ljudi, moramo da vršimo mi. On iziskuje stotine tisuća radnika svih zvanja pa ako se pred njima tvrdokorno zatvaraju granice Palestine, onda se rad dabome nikad ne će izvršiti. Držim, da poznam svoju židovsku braću. Dostatno se uzdajem u njihovu prilagodivost, sposobnost, žilavost i radinost, te mogu biti posve siguran, da će s najvećom

energijom prevladati tegobe početaka, zemlji brzo iznuditi obilnu žetvu, sebi graditi potrebne leuće i ceste, brinuti se za sigurnost, javnu njegu zdravlja, nastavu i pravni poredak, stvarati industrije i trgovinu i da će se bez krzmanja snalaziti u novim prilikama. Malodušnost i krzmalačka opreznost za cijelo su lagodnije no stvaralačka odvažnost ali bas ona je ono, sto ovaj čas zapovjednički od nas traži. ~D’ Annuncio furi«to“. Pod tim natpisom ionaša židovski dnevnika ~Wiener Morgenzeitung" uvodnik, iz kojega vadimo ove stavke: „Gabriale d’ Annunzio, dug« vrijema ljubimac internacijouaJnog antisemitskog novinstva, koje ga je popljuvalo ka« Rappaporta, kao židovskog plaćenika, nažao je sredstvo, da izbjegne tim svakako neugodnim ovacijama. Naveo je u poziva na Jugoslavene, da su i Hrvati i Italijani žrtve internacionalnih spekulanata, koji nastoje, da dovedu do preloma izraedju ova dva nar«da ... Ovo novo novcat« otkriće italijanskog pjesnika bit će u stanju, da svrati pažnju otrivalaca sklada na nov« na muža, kojega je ime zadobilo dosta gadan miris publikacijom ljubavnih listova Duše, »to ih je njemu pisala ... antikno je helenstvo ... stvorilo kulturni pojam, koji je mjeren etičkim mjerilom, na posljetku samo bahati šovinizam, koji sve drugo prezire kao varvarstvo te se može smatrati ocem morala, koji je današnji svijet preobratio u ruševine. Posve je bilo antikno kad je d’ Annunzio vežući dekadencu s romantikom, u pozorišnim komadima, romanima, pjesmama opjevao Adriju kao more Italije ... On je, opet slijedeći svoje helensko naziranje na svijet, sad, godinu dana iza svršetka rata, bez potrebe raspirio novi rat, time što je, kopirajući Gariribaldijev primjer, pošao na Rijeku, čime je morao najbolnije raniti samosvijest Jugoslavena, koji su se netom ujedinili u nezavisnosti. Iz rata je nastala bučna galama protiv Židova ... I italijanski univerzalni genij d’ Annunzio pošao je medju te konjunkturne političare, a njegov će najnoviji trik sav svijet osjećati kao iznenadjenje. Žarište, u kome se stiču boli naroda, je židovsko srce. Veliki Oabriele klanja se toj struji 1 proklinje internacijonalne židovsjee špekulante, koji siju mržnju izmedju Hrvata i Italijana. Kako? Kad? S kojim sredstvima? U cijelom sporu oko dalmatinske jadranske •bale nije se dojako oglasio židovski glas ... Ali antisimitizam, koji spada k biću nežidova, ne da se sustaviti kao ni kuga ili crna smrt. On prelazi preko Alpi i gle! Gabriele d’ Annunzio klanja se novome bogu svetom strepnjom u dnši.“ „Hriščanska Ugarska". U Keszthe-1 yu držao je predsjednik ministarstva Friedrich masi govor, u kome je istakao, da ne će sjesti uz jedan stol sa socijalnim demokratima, već da će obračunati s njima. Veli se, da u Transdanubiji vlada bijeli teror, da „Friedrichovi momci" vješaju siromašne nedužne Židove. Evo, ja preuzimam odgovornost za ono, što se dogadja. U Transdanubiji nema progona Židova nego progona komunista. Ali da je svaki komunista bio Židov, zato ja ne mogu ništa. Asimilantski ~Egyenloseg“ donaša mnogobrojne protokolarne akte o groznim okrutnostima i bestijalnim umorstvima. Novosnovani savez ugarskih Židova upravio je devotni apel na hrišćanske

4

»ŽIDOV. (HAJRPPiI

BROJ 33