Židov

dovskih ueiteljica i poznati židovski književnik J af e, vodja litavskih cijonisfta. Sitne vijesti. KehOvo-t Prihod Ovogodišnje žeth'C cijeni sa ua milijim franaka. TX>hro su ove gotline rodili vin gradi i bad'&mi. Badem/a moglo je biti •no 70.000 kg., a groždja 5300 centi, dakle uo u prošloj godiui. Radne sile bile su jeftine. Iza berbe osfcalo je mnogo radnika ueaaipOGleno. Velika židovska t\mtka u Švajcarskoj poslala je nedavuo u Jeruzalim s pouzdanikom veliku muožinu sukna i platnsa. Pouzdanik tvrtke ima ualog, da u JeTuzalimu podigne tvonniicu odijela i rubenine. Struenjak izjarvnio je, da bi se o\Takom tvoTnica lenfciratla, jer su najamndce u P-adestinii nmOgo niže no u inOzemstvp, te bi svaka tvoruica mogla robom koukurinati inOzemStvu. TJ Hajfu stiglo je 60 pijOnira, 'vßć'nom hehaluca, koji sv\i govore jevnejski, a žele da se bave poljodjolstvoan. Berthold Peiwel, član vaald liticiriima, zamoljien je, da se smjesta proseli u Pa-lestimu. Svft su prfetlradinj© u toku, da se u Palestini osuuje židovSka legija iz deraObilizovanih židovskih uegimemta. Ja botinskjf i (kapetan Tram'peldor Su vodje ove akcije. Ujedno je osnOvan-a jedna rađnička logija od haluzim, koji su dcšli iz Rusije. Židovski radnički ured u Jeruzaliimu je u mjesecu Hešvhnu našao za 190 radnika zaradu. Ured ne ograničuje se sWmo na posredovanje zairade nego osniiva pojiedina poduzeća, gdje zapoaluje pojedine grupe radnišfcva. Tako su ntašli. u mesecu bešvanu 40 židovskih klesara rada u jednom poduzeću ovog ureda, gdje su dnevno zasluživali 30 clo 40 egipatskib gTOša. Britska vojua uprava isplatila je židovskoj koloniji Givat Saul iznoa od L 1400. kao ratnu odštetu. »Jewish TimeSf saznaje iz pouzđanog vrela, da je prof. Weizmann jiošao iz Balestine u Kaiiro, gdje je imao važnih konferencija a engleskim vrhovnim zapOvjednikom All en b y-em. Očekuje se da je rezulfcat ovib vijećanja bio povoljan.

Iz Jugoslavije.

MJESNA CIJONISTICKA ORGANIZACIJA U ZAGREBU. "" 4 Godišnjla stupština držat ć« se 6. januar a o. g. u lOV2 Bati pffije podne u dvorani »Kola«. Referirat oe g. Mfred S i n ge r o »stanju cijonističkoga pokreta uopće «, a g. Lav. Stern o »lokalnim cijonistiokim prilikama*. Zatim će se pristupiti izboru funkeioniara mjesne cijOmističke org'anizaoije. Izborno pravO pripada earao platiocima šekela. Übiranjo šekelima se upravo provodi i trebalo bi ga dovfšiti imije skupštine, dužnosf je SvakogaSumišljenika, ne samo daplatisvoj šekel, nego ildanagtoji, dasetaj übereodsvakoga cijon i st e. Šekel se može uptaititi još i na đan skupštine. Važno jte, da švi cljo[nisti dođu na ovu skupstinu, da saslušaju Ireferat i da Bndjeluju kod izbora pa da priIpomognu, da se na toj skupštind polože Ipvrsti temelji za obezbijedjen nad zagre■>ačke mjesnfi cijoavističke organi'zacije.

K izgonu stranaca. Savcz jev'Tej.skih vjeroLspOvjedtaili ojx|na Jmici'ven'ir.ao Je pnnovrio iii stvaH izgona stranflcrai Izafihmstvo, koje se sastojalo iz pod'predsjedndka Saveza g. dra. Davida Alkalava i dr. Fridriha Popsa, a kojenm se pridružio gdr. Saumel P i n t o iz S a r a j e va, zapntilo Se ministni unutrašnjdh djela g. Svotozaru Pri bi 6e viću, te je g. miuidru pTodalo i>redistavku o izgonima Židova u Bosni. U jffedstavoi se medju Ostalim mtMadjajp koukretni siučajo\i izgoua Ijudi, kojfi već više deceaiiju žive u naišoj sredini. G-osp. ministar pomno je safifl.ušao gov Ore iza'slanika, t© ponovno izjavio, cla nije inteucija vlade ni nanedbe. da so izgoue Ijudi, koja imaju stalua zanimiainja, koji žive više godina u Ovdm zemljamd, te su vezani uz Ovu zemljiu društveaiou i porodićniim vezama. Gosp. rainistar ohećao je, da će se pogreško jiopraviti naknadnom nanedboan. Izgoni nijesu prestafli nnaitolč izdane nOve nnred/Ije. tlslijod toga j© Savoz jiOnOvno intervenirao kod g. ministra Pr ibičevića. Predstiaivništvu Saveza) prikljneila Su se gg. niadiraibinl dr. Moric L e v i i dr. Samuel P i n to, Govoruici ocrtali sn snažnim Tiječiroa hijede i patnje onih nesretnika, koji bi sad po ovoj cičoj zirni mOTali da ostave SvOje ognjišto L da odn u bUeli svdjet. Zamolili Su n ime čovječuosti, moTala i pravde, da se noj Mie ukine naiTedba o izgonu ectranacai. Goßp. ministar izjavio je, dia( je izdao nairedbu za humani postupak kod izgona, te da se dzgoni obustave do proljeća. U razgovpru niaiglasio je g. mini«tar, da je njfimu dobro pozniatto, da su Židovi u Bosni i HeroegOvini lo.jalni podatnici i da nftmn ražloga. cja; se s njima drugačdje postupa nego s clrugim podianicima. Odaslanstvo primilo je uvjorenje, da se na m.porodavuim mjestima želi ovo pitanje trdješiti na temelju pTavičnosti i skrajnje tolerancije. (Prema Židovskoj Svijesti od 19. decembra 1919.), Zlatni pir. U subotu đne 27. prosinca 1919. slaviii su supruzi Vatrosiav i Amalia Hoffmann zlatni pir. Kod slažbe božje, kojoj je pribivalo gotovo cijclo predstojništvo općine i brojno građanstvo, pozdravio je svečare g. nadrabin dr. H. Jacobi lijepim i srdačnim pozdravnim govorom. Obiteij Hoffmann primila je sa svih strana brojne čestitke, kejima se i mi pridružajemo spoklikom; ad mea šanim. Izvanređna glavna skupština B’not Cijcna u Zagrebu održala Se clue 14. decembra 1919. Skupštinu otvorila je preclsjednioa Mirjjam Wei 11 e r pozdravivši sve članice, a zabim su tajnica i blagajnica podnijele svoje izvještaje, koje je skupština uzela do znanja. Ndkon izvje&taj'a revizijonalnog odbOra podijel.je>n je odboru apsolutorij. Iza toga primljena je prom.jena pTavula, te je izabr.au ovaj odbor: Predsjednica: Sbefa Steiner; tajnaca I.: Slava Adler, tajnica II.: Marijanb Mu 11 eT; knjižničarkai Zorka NeuS s e T; blagajnica: Ema Fisc h e r; povjerenica aa Ž. N. F.; Elza M ii nz; odbomic«: MiTjam W©i 11 er, Fricia Licht, Blanka Po 11 ak, Sofikia' Nenmann; zamjenice odbornica: Berta Fhr st, Gizela N e u m a n n, Stefica Rosenberg; Tervivdzijonidlni odbor: Milka HerlingeT i Berta F hr s t

Židcvski život u Monastiru, Društvo >Beuo Cijon« u Monastiru izabralo je na svojoj glavnoj skupštiui ovaj u’pravni odbor: pmeclsjadaik Dii-ius I. Nehama, podpTabjednik i hlagajifik Albert PeSso, (tajmik Mo : - e K a mh i', odbomioii Niafim Kamhi, Samuel Lovi i David Far a gi, Prije dva tjedna iznova je otvOreu »Cerde des Intimes«, koji postoji od 1880. i utemeljeno je dobi’Otvcrno društvo, koj,e će s© brinuti za sirpčtad talmud tore. Pomalo poeiuje jevrejsiKuo našega grada dia se bndi, a o.sobito omladina, koja če kC ozbiljuO da pTihvatj rada oko OJviještivauja ineših Jevreja. Židovsko gombalačko i športsko društvo Makabl u Zagrebu javlja svim članovima i članicama, da su redovite vj'ežbe opet započele. Brod n./S. Makabejska svečanost. Mjesna cijon. organizazija u Brodu n./S. i Bos. Brodu prirediše dne 28. kisleva o. g. Makabejsku svečanost, a slijedećcg dana dječju Hamiku-svečanost. Obe su svečanosti izvanredno ropjele, te osfavile trajan dojam na ovdašsje Židove i nežidove, koji *u obim svečanostima u velikom broju prisustvovali. Program Makabejske svečanosti od 28 ki«leva (20 decembra) bio je opscžan i biran. Govor sumišljenika g. dra. Oskara Spieglera, u kojemu je razložio značenje Hannka-svečanosti i usporedio Makabejce od nekada sa današnjim Makabejcima, proizveo je na šve prisulne duboki dojam. Glazbeme točke programa, izvcdene po gg. Antoniji Geiger, Edudja Oormanov, Milanu Grafu i Žigi hirschler pružale su slušaocima osjećani umjetnički užitak, a odušcvljcno aklamovanje ponukalo je umjetnike, da izvan programa dodaju još nekoliko točaka. Ples, koji je slijedio iz koncerta. potrajao je uz najanimiranije raspoloženje do zore. Slijedećeg dana održana dječja predstava uspjela je preko svakog očekivanja. Jevrejske pjesmc, koje su djecp pjevala u zboru, uvježbao je g. rabin Silberberg iz Bos. Broda. S ranogo razumi evanja deklamovala su djeca jevrejske pjesme. Vrlo lijepo pjevala je mala Margita Hendel „Bimkom haarez“. Igrokaz „Put vjernosti“, koji su prikazivali srednjoškolci, primljen je s velikim oduševljenjem. Na koncu je gospđica Sessler toplim riječima zahvalila svima, koji su doprinijeli uspjehu ove svečanoiti. Oduševljenje nad ovim prvim vrlo uspjelim pokušajem bilo je veliko, te će ova skroz židovska priredba ostali brodskim Židovima u ugodnoj uspomcnj. Hanuka svečanost n Mostaru. Na 17. pr, mj. proslavilo j© omladinsko mostarsko dmštvo »Kadima« na lep naćm ovaj spOmen-dan židOvskog herojstva. Omladiuiko se dništvo veomn rado odazvalo srdačnom pozivu obitelji D. Koena, da kod nje proslavi makabejsku svečanost, Sakupljenim progovOTi g. Oskar R s e n f e 1 d prikazavši ukratko historijskn poza'dinu te sveoanosti i potaikuuvši sakupljene nia odlučan rad za oijonističku idie.ru. Gdja. Mirjaim K o e n recituj© iza tOga veOma lepu, Rosenfeldovu peamu »Ha-

BROJ 38,

»ŽIDOV< (HAdfRNM)

STRANA 5.