Židov

su Cisik, Munter i Scliarf od bombe. koj;u je jettem od časnika bacio, doflc je on od treskotine bombe ranjem Draebler übijena je bitcem iz revolvera. koji je oi>ailio Kamil Efendi. Koliko se moglo ustaiiOlvilti, imali su beduini 4 nnTtvaea i 15 ranjonib Pretl večer tteo je Trumpeldor zelpovijed, da ee 3 momka probiju do Kfar Giladi beduini bili su još uvijek u Tel Haj d!2 bi doveli dra. G a r i a i nefeolđbo momak«a aa povezidnje ramjenika. Kad je dr. Ga r i stigi£p s još 15 momaka n Tel Haj, našli su Trurnpeldora u vrlo rđavom n'-auju, nd mogao je još govoriti. Z&ključeno je. da se Te! Haj ns'pusti. Odctup trajao je od 8 sati na večer do 2 sata noču. TrumpeldOr, kojega su nosili njegovi drugovi, umro je u sati na večer na rukama svojih đrugova. Zaidnje su mu riječi bile: »Sad mi je lako, slatko j e umr ij eti za domov i n uc, Naši mrtvi

Kapetan Josef Trumpeldor, Munter, Tocker, Scharf Debora Drachler, Sara Čisik.

Kahreinjoni su u 2 g'folia iua putu između Tel Haj i Kfar C il"di. Što se moglo odinijeti iz Tcl Haja, ponijelo se, a ostailo je SpaIjeno. Dne 2. mairta napadiali su beduini cijeli dan Kfair Giladi. Noću drž&la se skupštiina, n a kojoj se vijećalo o položaju. Znalo se, da ee slijedećeg dana beduini navaliti »a još većim silaima. Mnijenjd biia eu nafadijeIjena: 27 bili su zato, da se napušta Goraja GaMeja, a 26 bili su ovreto Odiučili, dia onde ostejju osjm za slučPj, da topOvim'a navaljuju, jer tako je Trumpelddr, dok je još živio, naredio. I jedan dio pučamstva Metule zaključio je. da napusti kolcniju. Iste noći pošlo je 15 osoba, koji su sobora poveli ranjonike u Sidon. Dne 3. maitia i>očeli su se beduini skupljati na obližnjim gomjogalilejskim brdima i započeli paljbu tOpovima. Sad je zapovijedio Sclmeersohn, f dstup. je izvršen u majvećem miru, da ne bi Arapi opi-izili. Dne 4. marta dtigli su svi uAjelet Halšahar. Dr. Gari iz' Ješćuje u »Kuntres«, da je jedan Arapin domo pocadi Metule 2. mai-ta cednlju od f’Tancuza, u kojoj se obećaje pomoć židovmomčEdi, ako će primitak cedulje pi'-meno potvrditi. No posada nije vjero\-eila u i®tinitoat vijesti i nije btjela da potpiše. D istom broju »Kuntres« izvješćuje se, da s n Metulu zaposjeli Arapi iz plemena Drnza, koji ne će više da ŽidOviroa vrate Metulu. List »Suria Gainbiau javlja o događajima u Gomjoj Galjleji, da sn napa'laji beduina uslijedili samo u fnancuekoj 7 -oni. Židovskim nadniekim grupama usPJdo je, da dođu u englesku zonu pomoću sei ka a l Tajavu Kamel bega, koji Jm je dao opekrbu i mazge, List dodaje, da je Kamel izjavio, da ee beduini bcre protiv Francuaa q ne protiv Židova. Da je beg od Toprijazno primio bjegunee, potvidjuju i žulovske nOvine u svojim izvještajšmfl, 11,1 da se beduini ne bore protiv Žiđova, ne t>roizlazi iz izvještaja, koje donosn židovske 'Oovine. Zadnji napadaj na Tel Haj, koji je proveo eam šeik cd Halasa, pokazuje nam protivno. T svim grado\-jma Pctlestine priređene Su u počast Trumpeldora i cstalih. koji su P°ginuli u Tel Haju, žalcbne svečanosti. f Jeruzalimu di žala se žalobira svečanost

đne 9. marila u Bet Amu. Sveoanofti pribivalo j e više 'tisuea osaba, među ■njima Uaiškin i vaad hacirim te ugJedne ličnosti iz krug-ova ortodoksije. Žailolmi gOvor držao je Sef. Jabotinski. (JiidiSche Presezentraile, Ziirich.)

Svjetska konferencija Hapoel-hacaira i Ceire-cijona.

Koncem mjeseca marta vijoćala j e u Pragu konferenoija predotavnifea nß'rodne socijaJističke stranke Hapoel-liaceiir omladinskib Organizacija Ceire-cijon i Helialuoa. Sudjelovanjem M&rtina Bnbera, jrroklamncijoan novog smjera u cijonisltičkom r,adu te posvemia jevrejskim vodenjcm rasprava ova je 'konferemcija popriraila historiji-ki zmačaj 25. miarta otvorio je konferenciju Sprincak (Pales'Hna). Ou veli, da je osrtvarenje cijonizina r,mloni pravi put, koji naa vodj u zemlju, gdje naš narod trčba da se oalobodi monalnng ponizenja. Taftno hočemo stvoriitj društvo, u kojem ne će biti izrabljivamja niti mh. Staro društvo hOeeim. da uništim«, a žuljeviina svojih rulku sazidaeemo novu Ijudsku z2ycduicu. Sptliiicak se pogimulih drugova u Ghalilejl, kaljo su pah bnaaieći židovsku grudu od rftzbojničkih beduina i zavTŠuje s izja/vom, da novi pokret izvire iz nutrine src a našog naroda, jer 'on vjemjo u narod i mjegov život. Radom i čestitim etvaralačkiim životom hooe ovaj pokreit da oslobodi mš narod. Stoga ee nada, da će cjelokupnoj Omiladini na istoku i zapadu domijeti spas iz propailanjai i očajanja, Prihvaoa riječ sijedi naš palestinski iradnik A. D. Gordon. Ističe, da živimo životom nametnika, jer nemsimo itl a i>od mogama. Kad bi gaano jedna čest niašog naroda pustila ikorijen u Paiestini. bada bi mogao Ozdraviti cio nairod. Nije dOvoljmo da samo kupimo zeralju. Novcem se ne stiču zemlje, već jedino radoni. I dok nijesmo zemlju vla.otitim radom učinili našom, dK> ,tle ne mož e biti spomena narodnam ži%-otu. Kađ budemo prestali živjeti nametničkim životOm, tada ćemo mcći steći zemilju vlastitoin snagom, a ne milošču drugih naroda. Slijede pOzdravni govori i čitanje brzojava. U ime omladine govori E. K a p l, a n. Prikazuje i-azvoj židovske mase n a istoku. Mase su stetvljene u gibanje. Strahoviti rat pakazao inj je put od posrvemašnjeg piasivitota k aktivnoj politici. Položaj istočnožidovskog narodia najgrozniji je na svijetu. Danas znadn židovski radnici, da se njihovo narodnO i socijalno oslobodjenje može postiči jedino snažnim nutarnjim preokretom, koji graviitira u Dalestini. Dr. R. W e 11 sc h vidi u oslohodjenju židovstva iz evrOpejskog društva svrhu ncOcion i zm a. Dne 27. marta nastavak kouferencije. Sprinoak govori o ozbiljnom položaju židovskih pionira u Palestini. Martin B über elavi nspomenu radiikalnog socijalbta Gnstava Landauera, kojeg eu ustrijelili u Miinchenu. Slijedi debata o dne\-nOm redu. Dne 28. mlarta čitaju s e izvještaji o radu. Eliazar Joffe drži referat o radii u Palestini: Ne trebamo programa i mnogo riječi. Samo je jedan put, kojiim smijemo ići. Svaki od n€fe neka ide u zemIju i neka radi. Naš pokret počiva n a poje-

dincinia. Svatlco, tko je uvjeren o istini■tosti cijcmiiamE',. neka se iseli. Najvažniji je inomenat vlastitj rad i da nitko n,e p'osjeduje vi.e tlat, nego što može obnaditi. <la se prehrani. Danias trebamo 70 —100 dunama. Nije bilo važno, da li naseobine budu zf".drugarske ili malK)pOsjedničke, već je gilavna stvar spaijanje pojeđinca sa zemljoni. Moramo mvstojati. dia svaiko jjrivatno gosjOdarstvo buđe zatvorcno, tako da može saino proizvada’ti Sve svoje potregpstLne. Akio to ne bi bilo moguće, onda neka Inido gospodarstvo cijele ■zemljc zatvoreno, ds ne bi bilo ovisno o drugim narodimb. Gnadske naseObine moraju so dovesti u pravi razmjer sa seoskima. Slijedi debata. T v a rskj ietiee. dia je nacijonailiziacij)i tla neopliodno potTelian pTeduvjet zdravog nacijonakiog i goSpodarskog razvitka. IKdporu kooperacije i odgcj njarodia u zadrugairskoni siniski nia svirn podiručjiina goepodarskog života. Schveiger opoanlnje dmgOve, da se k£'ne preradikainih socijailisitičkih zalitjeva. Dne 30. miaita počinje pirograanma dcbsta. Go\-orj Arlosorof o oeebujnOm ekonomskom stanju židovskog naroda. Židovtski socijializEim ne može ee držati socijalizmu drugili naroda, jer so ne može Osloniti na industrijialni pioletiarijat. Židovski se socijaliziam možo Osnovati saimo nia dva tipa prodnktivnih radnika, na poljcdjelce i zanatlije. RazTedna borba ne može riješiti židovski proliiem, već sanio prevod židovftk'ih inasa pro<lnktivnom radn putem kooperativai. Dr. M’artin Buber dokazuje. da je progpaira neocionizina sinteza izmedju nlacijonializnia i socijalizma. Moderni socijalizam lioće dia dade državi nlS'jveću vlast. Ali drugi jedialn socijalizam ima u sebi tendenciju zad'nigarstvla. Autonoinna općina moTa biti najiinanja jedinica u zajednici. A. D. Gordon izvodi: Na.š rad U Erec Izfiaelu izvot je pravog živ Ota. Jedinica životia je poriodioa. Moramo najprije stvoriti novu pOrodiou. Od porodice d'olazimo do nairoda. Narod nijo samo pcsebnia iičnost, već i stvaralački orgamizam. Još neina novog čovjeka. kao što još nema novOg narodP,. Kao što je pojedinac nosioc pitavia i (KiigOvoriiositti. tako je i cijeli naircd. Zato hoćemo najiprije da stvOrimo nio.vi narod, a no novo društvo. MoPS(m,o se vra ( titi pTirodi i živtotu. To ne znciči, da ćemo tekovime civilizacije zabaciti, ali glavno je stvaranje. Trebaano duševnu obnovu, a početi valj/ai iseljenjem i radom. Kadal Ijudi sade šurou, tada ne pitaju za Smisao i Ijepotu, već eamo za profit. Mi moramo drugačije raiditi. Zenilja na,s čekß;, SvakJ Židov, koji traži sebe, koji trflži svOj uairod i život inora poči u Palestinu. Taimo se zliiva udruživanje čovjefca, prirode i rac’p. To su Ijestve, što vcde u nebesa, iz gaiiufccl u Palestinu. I u galutu monamo radifci. Hoćemo vezu između na’s i drugovia u galutu. Ali no apstrcfctnirn idejama. vee Srdačniin oovječanskira Odnošaijima. MoramO stv Oriti novo nebo i novu zemljn. (Nastavak slijetii.) Iz židovskog svijeta.

Memoriale konferenciji mira. Predsjetlniku konferencije niira f njezinim člamovima uručen je 6. febroara o. g. Ovaj dokument: Komitet židovskili delegacija kod kouferencije mii-a, djelujući u ime ofiganlza-

BROJ 10.

>2 IDO V« (HAJHUDI)

STRANA 3