Židov

organe za sva palestinska pitanja, uključivo pitanja dobave novaca za Palestinu, koji omogućuju zajednički rad svih smjerova u palestinskim pitanjnna u dotičnim zemljama. Delegat d e Haas predlaže ovaj dodatak k prvoj rezoluciji: »Uz predpostavu, da te frakcije preuzmu sarazmjernu odgovornost za opće budžete, te da ispune svoje obveze«. Ben Oorion govori protiv toga dodatka. jer je jedina stalutarno ustanovljena financijalna obveza šekel. D e Haas izvodi, da sve budžetne obveze, koje ima da ustanovi konferencija ili akcijoni komite, čine obvezu zemaljskih i zasebnih saveza. Dr. Han t k e predlaže drugu stilizaciju. Kod glasovanja odbijen je dodatak Haasa, a prima se onaj dr. Hantkea, prema kome su i zemaljski i zasebni savezi dužni učestvovati u namicanju budžeta organizacija. Delegat Olschvvanger govori protiv 1. rezolucije organizacione komisije. Pravo stvarati zasebne saveze ne smije se zloupotrebljavati. Novo nastali zasebni savezi nemaju pravo egzistencije, a i već priznati zasebni savezi, Poale Cijon i Misrahi, smjeli bi imati samo jedan centralni biro. Adolf Bd h m govori za rezoluciju. Svaka živa zajednica treba da od vremena do vremena svoju organizacionu formu prilagodi životu, koji se mijenja. Na istoku nastao je u posljednjim godinama veliki preokret i u načinu mišljenja cionističke omladine, koji se očituje u stvaranju frakcija. Ove doista postojeće frakcije valja sada i formalno priznati. Uopće treba da cionistička organizacija pokroči putem stvaranja frakcija, da svim Židovima, kakvog god naziranja na svijet bili, omogući suradnju u radu za židovski narod. Nakon odmora. O 1 s c h w a n g e r povlači svoj prijedlog, da se briše 1. rezolucija te predlaže amandman ovaj dodatak: »Ako egzekutiva u programu ovih zasebnih saveza prizna razliku u naziranju prema drugim udruženjima te ako ova udruženja imaju najmanje 25.000 plaćalaca šekela.« Dr. Han t k e protivi se tome. Novo vodstvo treba mira u organizaciji. Nijedna grupa se ne može prisiliti, da napusti svoj posebni život. Organizacija reprezentira židovski narod, a narod ima diferencijacije, mi treba da imamo srčanost podnijeti diferencijacije i raspravljati s njima snagom misli, a ne silom statutarnih odredaba. Mereminski daje obavijesti o radu i snazi Cire Cijona u Poljskoj, Litavskoj i Bijeloruskoj. K a p 1 a n izjavljuje, da je akcijoni odbor već de facto priznao Ceire Cion i Hapoel Hazair i da to priznanje mora da se zbudne i legalnim načinom, e da se tim jakim grupama dade mogućnost, da saradjuju na palestinskom djelu. Na to bi odbijen prijedlog 01schwangera s 38 prema 50 glasova. Pređlog komisije prihvaća se s velikom većinom.

Poslije podne 21. Jula 1920. Sjednicu otvara Lord R o t s c h i 1 d i podijeljuje riječ za jednu primjetbu o organizaciji dru. Hantke-u. Dr. Hant ke: Predmet su naših zaključaka organizacione pojedinosti, a da nije bio predložen izvještaj o organizaciionom radu. Jedva ima vremena, da se to nadoknadi i s toga hoću da spomenem samo neke opće primjetbe. Nijesmo na ovu konferenciju došli samo s izvjesnim političkim uspjesima, nego i s organizacijom, koja obuhvaća više od 1 milijuna organiziranih cijonista. To znači, da je od 3 milijuna odraslih muževa, što ih otprilike broji židovsko pučanstvo u zemljama, u kojima Se organizacija mogla provadjati, oko četvrtina organizovana. Ako smo za vrijeme rata uvijek govoiili, da ujonistička organizacija predstavlja zastupstvo židovskog naroda, onda je to sada i brojčano dokazano. Cijonistička organizacija nije politička organizacija u onom smislu, kao što su političke stranke u bilo kojoj zemlji. Ona je nosilac narodnog pokreta. Sve duševne struje, koje su se zadnjih godina razvile u židovskom narodu, bile su nošene od ove naše cijonističke organizacije. Jedino u ovoj organizaciji bilo je duševnim vodjama u Židovstvu moguće, da nadiu tribinu s koje mogu da govore k narodu. Naši su politički uspjesi postignuti od pojedinih muževa, ali snagu provedbe našli su ovi muževi u spoznaji, da je iza njih stajala jedna tako snažna organizacija sa organizovanira javnim mnijenjem. Organizacija je sa svojim skupnim djelovanjem u raznim centrima svijeta za vrijeme rata uzdržala temelje nove Palestine, židovski Jišub. Cijonistička je organizacija jedina interteritorijalna organizacija, koja je preživjela rat, ona je jedina, koja je mogla da stvori takova Sta, kao ovu konferenciju, u kojoj su se sastali zaista zastupnici Židova sviju zemalja, i čijim debatama jedino upravljaju naše diferencijacije, a ne nešto s polja. Od godine 1913. do dana današnjega, došli smo od 140.000 na 1 milijun uplatnika šekela. Ali ne dostaje, da imamo uzornu organizaciju od toliko i toliko zemaljskih i zasebnih saveza, sa tolike i toliko šekelista, nego naša organizacija mora da je sposobna, da nosi narodni pokret i da utiče na život naroda. Za tu svrhu potrebna joj je saradnja svih muževa, koji stoje na osnovci naših zahtjeva. a mora da izbjegava sve, što izgleda po sumnjičenju hereze. Vidjeli smo slom najvećih prisilnih organizacija i vidjeli smo, da je naša dobrovoljna organizacija čvršće stajala, nego sve one. Jer je u nas živjela volja, a ovu volju hoćemo da i uzdržimo. Duša našega pokreta jest naša vjera u narodnu budućnost i u Palestinu. Boris Goldberg izvješćuje o financijama organizacije. Razdijeljeni pismeni izvještaj za vrijeme od marta 1919. do maja 1920. zaključuje sa iznosom od 582 hiljade funti, iznosom, kojega u povijesti naše organizacije još nije bilo. U ovih 15 mjeseci stavljena su nam na raspolaganje veća sredstva, nego li u sve predjašnje 22 godine našega rada. Dva momenta moraju da se istaknu kao karakteristična. Kod izdataka leži težište u Palestini, za koju je 80% našeg novca upotrebljeno. Kod prihoda igra Amerika znamenitu ulogu. Uz to istakle‘-su se još Južna Afri-

ka, Kanada, i u izvjesnoj mjeri Engleska. Moramo, da irreknemo nadu i želju, da i ostale zemaljske oragnizacije izvrše svoju dužnost u financijskom pogledu. Osobito vrijedi to za šekel, koji ima u buduće, da pokrije sve izdatke organizacije, da se prihodi Keren Hajasoda i Obnovnog Fonda za Palestinu mogu isključivo za Palestinu upotrebiti. Fromenson (Amerika) izvješćuje za komisiju o budžetu i finansijama organizacije i predlaže njihove resolucije. Primjećuje, da je jedna posebna potkomisija ispitala plaće činovnika organizacije i ustanovila, da su s obzirom na skupoću preniske. Zaključci komisije za financije i budžet cijonističkeorganizacije. Resolucije za godišnju konferenciju. 1. Komisija je preispitala godišnjoj konferenciji predloženu bilancu cijonističke organizacije za vrijeme od 1. marta 1919. do 31. maja 1920. uz račun prihoda i rashoda, te usporedila sa predloženim joj primjedbama i sve u redu pronašla. Komisija predlaže godišnjoj konferenciji. da podijeli cgsekutivi za spomenuto razdoblje kao i cijonističkoj komisiji u Palestini za vrijeme od 1. marta 1919- do 29. februara 1920. na temelju po ovoj predloženih obračuna apsolutorij i da podjedno izreče hvalu gosp. Ooldbergu za njegovo strukovno poslovanje. Uzima se zadovoljstvom na znanje, da su poduzete daljnje mjere za proširenje kontrole nad financijama organizacije. Osobito odobrava već preduzetu mjeru, da se knjige imadu polugodišnje po auditorima kontrolirati. Preporuke Akcljonom Komlteju. I. Komisija izražava želju, da se mjesečni obračuni Cijonističke Organizacije i u buduće sastave na jevrejskom jeziku, ali da se u svrhu olakšanja kontrole u Londonu i napose djelovanja engleskih auditora priklope engleski prijevodi. 2. Komisija smatra jednako poželjnim, da se londonsko knjigovodstvo dovede u sklad sa knjigama cijonističke komisije u Palestini, t. j. da započne sa židovskom kalendarskom godinom 1. tišrija. Pošto su neki upiti raznih delegata riješeni, budu prihvaćene resolucije komisije i njihove preporuke za Akcijoni Komite. Iza toga obrazlaže Boris Goldberg predlog financijske komisije po kojemu bi zemaljski savezi imali biti obvezani da mjesečno jednu dvanajstinu šekela otprave. Na ovaj predlog iznaša delegat H or o v i t z ovaj amandman, koji je glasovanjem prihvaćen: Zemaljski savezi dužni su počevši od 1. jula 1920. otpravljati po njima sakupljeni šekalim mjesečno centrali. Obračun izmedju centrale i zenr'jskih, te posebnih saveza uslijedjuje koncem budžetne godine. Iza toga se raspravlja predlog financijske komisije po kojemu se imadu izdatci organizacija pokriti iz prihoda šekalima. Na ovaj predlog iznaša delegat đe Haas amandman, po kojemu izdatci za londonski biro ne bi imali da iznašaju više nego polovicu prihoda od šekalima, da ostatak ostane slobodan ža izdatke administracije u Palestini. Tome se protivi Goldberg dok Julius Simon predlaže, da se postavljena budžeta osnova preda novoj egzekutivi i

BROJ 22. i 23,

>ŽIDQV< (HAJHUDI

5