Židov

Škola za arheologiju i muzej. U Jeruzalimu se, prema telegramu Reutera od 9. S.. otvorila toga dana britska škola za arheologiju. Herbert Samuel u svom govoru reče, da je Palestina stjecište civilizacije. Jedan medjunarodni ured savjetovat će upravitelje u pitanjima općeg interesa ili tehničke naravi. Poskrbljeno je za muzej, %a inspektorat i za čuvanje istorijskih monumenata u Jeruzalimu. Preko 100 starina, iskopine obretene prije rata po Palestine Exploration Fund i drugim institucijama, bit će temelj novom muzeju. Važno za balucim. Obavjesni ured unije hapoel-hacaira i ceirej-Cijona saopčuje, da su halucim, koji su nedavno stigli u Palestinu, našli rada. Ipak opominje one. koji se kane useliti, da sad, kad je doba vršidbe prošlo, ima malo posla u gospodarstvu, dok ne započne kišna perijoda u jeseni. Oradjevna djelatnost potpuno miruje.

Iz Jugoslavije

MJESNIM CIJONISTICKIM GRUPAMA I NARODNIM DRUŠTVIMA. Pozivom na naš cirkular od 26. .lula t. god. umoljavaju se mjesne grupe i narodna društva, da nam izvole najkasnije do konca mjeseca elula priposlati svoje Izvještaje o dosadašnjem kulturnom radu te da nam ujedno saopšte svoje zaključke u pogledu svog budućeg djelovanja na tom polju. Tajništvo S. C. J. POZIV! Naši halucim čekaju već odavno, da ih smjestimo na posjedima, te da im pružimo mogućnost izobrazbe u poljodjelstvu. Svakim danom raste njihovo nezadovoljstvo i nestrpljivost. Moramo im pomoći! Mogućnosti za smještenje svih dosada prijavljenih halucim postoje, manjkaju nam samo sredstva. Obzirom na sabirne akcije, koje se sada u druge svrhe provadjaju, akcija za »halucfond« pokazuje samo relativno mail uspjeh. Moramo to Izravnati, a da ne naškodimo drugim važnim svrhama. I to sakupljavanjem in natura! Naši su halucim bez odjela, rublja i obuće, a novi, koji hoćemo instalirati, potrebuju i druge stvari. Pozivljerao svakog svijesnog Židova, neka barem na taj način doprinese velikoj zadaći obnovljenja našeg ljudskog materijala i da pokloni »haluc fondu« sve ono, što može! U prvom su redu naši trgovci pozvani da im idu u tom pogledu na ruku: za njih će svakako biti lakše darovati razne potrebne predmete, nego novac. Za halucim potrebno je slijedeće: kreveti iz željeza (Militarbetten), materijal za slamnjače, posteljinu i košulje ili gotovo rublje, radničke bluze i odjela ili sukno za iste, kape, opanke, cipele, kože za popravke, kuhinjsko sudje i sudje za stol (po mogućnosti emajlirano ili limeno), stolni pribor, u kratko sve potrebne predmete za kućanstvo. Sabirnu akciju organizuje u svakom gradu palestinski povjerenik. odnosno palestinska komisija, te se svi Židovi pozivaju i umoljavaju, da spomenute predmete pošalju odnosno stave p. k. na raspolaganje, ako komitej, koji će se u svrhu sabiranja stvoriti ne bi mogao iz kojih bud razloga lično preuzeti ove predmete. Dajte sve što možete, a nama je potrebno, jer time omogućujete mnogima, da postignu svoj sveti cilj: raditi oko obnove zemlje i naroda! Palestinski Ured upozoruje sve prijavljene haluce, da nije potrebna njihova osobna intervencija kod P. U. Naprotiv imaju svi da čekaju na poziv P. U., koji poduzimlje sve korake, da ih što skorije uzmogne uvrstiti u koju grupu.

Prodaja umjetnih proizvoda >Becalela«. Cijonistička komisija u Jeruzalimu obratila se na Palestin. Ured za Jugoslaviju sa zamolbom, da isti pozove židovske trgovce i druge interesente, koji žele prodavati proizvode naše jedine umjetničke institucije u Palestini, da se obrate u tu svrhu glede zajedničke akcije na Palestinski Ured. Palestinski ured stavit će se drage volje u službu ove stvari, te ovime pozivlje sve trgovce, koji dolaze u obzir, u prvom redu one, koji se već od prije zanimaju za prodaju ovih umjetničkih proizvoda kućne industrije, da se prijave ovom uredu. Becalel ima namjeru, da pošalje većukoličinu svojih proizvoda u Evropu, i to što skorije, da se ovi predmeti, koji se u prvom redu mogu upotrebiti kao darovi, već na »Hanuku« mogu ovdje prodavati. Radi se u prvom redu o predmetima od srebra, damask-radnjama, nakitu i priborima iz bakra, srebra i slonove kosti i sličnome. Proizvodi su po mnijenju stručnjaka vrlo lijepi i dobro izrađeni, te su svagdje pobudili iznenadjenje. Uvjereni smo, da će svaka židovska obitelj u Jugoslaviji nastojati, da podupre ovu našu prvu umjetnu industriju, a da time ujedno ukrasi i svoj dom, te da će naši trgovci naći zahvalnu publiku, koja će rado kupovati ove predmete, koji će ih potsjećati na Erec Israel. »Becalel« je pripravan da pošalje svim interesentima jednu kolekciju svih stvari, koji su dosada u svjetskom prometu najpoznatiji, i to uz cjenu od 100, 200 i 300 funti sterlinga. Radi doznake ovoga novca sporazumit će se Palestinski Ured sa Anglo Palestine Company kod koje se novac unaprijed položiti mora. Izvanredan dar u korist haluefonda. Naš odlični sumišljenik g. Julijo Wiener iz Ivankova odlučio se je, da ovećim darom omogući instalaciju jedne nove halucgrupe, pa nam je u tu svrhu priposlao K 10.000.—. Ne možemo da ne istaknemo velikodušan čin. jer koliko nam je poznato pretstavlja ova svota jedan od najvećih darova za nacijonalne svrhe u Jugoslaviji. Time, da je g. Wiener ovu svotu baš »haluefondu« poklonio, pokazao je. da ima pravo razumjevanje za našu najbližu zadaću; obnovu našeg ljudskog materijala! Najsrdačnija hvala! Palestinski ured S. C. J. I Dr. Leo Schwan | bio je jedan od onih, koji iz svog uvjerenja bijaše pripravan povući i posljednju konzekvencu. Cijonizam nije mu bilo tek političko vjerovanje, nego riješenje problema živovanja i kao pojedinca. Za kratko vrijeme nakanio je poći i nastaniti se kao liječnik u Erec Izraelu. Pojmio je potpuno odgovornost. koju time preuzima spram naroda na se, pa je u tu svrhu nakanio poduzeti svestrane temeljite teoretske i praktične priprave, koje bi mu bile nužne pri izvršivanju njegova zvanja u Palestini. I u tim pripravama stigne ga smrt. Dr. Leo Schvvarz umro je dne 25. augusta o. g. u .3 sata izjutra u 28. svojoj godini. Jugoslavensko židovstvo, a napose osječko, pretrpilo je smrću dra. Schwartza ogroman gubitak. Cijonističko djelovanje njegovo datira još iz njegovih Studentskih dana. Već u srednjoj školi u Vinkovcima, a kasnije i kao sveučilištarac stavio je svoje sile u službu mlado-židovske ideje. Iskustva koja je stekao u gradu Herzlova djelovanja. upotrebljavao je onda praktički doma, poglavito u Vinkovcima, odakle je bio rodom. Nakon rata, koji je i njega nekoliko godina osudio na ijiilitarističko ropstvo, naselio se u Osijek. I ovdje je odmah stupio u prve redove pobornika za cionističke ideale. Njegovom pomoću osnovano je Nacijonalno društvo, njegovi savjeti u mnogočem su pospješili rad

omladinskog pokreta, a njegova energija i agilnost prouzrokovan su, da je od zadnjega vremena i bogoštovnom općinom zastrujio novi, svježi i zdravi zrak. Gdjegod je bilo zastoja, on je besprimjernom svojom energijom znao da ga prometne u gibanje, gdjegod je trebalo savjeta i rada. on ga je davao, štogod je bilo mrtvo on ie oživljavao. Dr. Leo Schwarz ogroman je gubitak za sve nas. U njemu oplakuje židovstvo veliku jednu pozitivnu jedinicu. Predavanje dra. Llchta u Varaždinu. Na prvu novinsku vijest, da će se držati javno predavanje o židovskom pitanju, probudiše se naši Zidovi iz svoje letargije. Svaki je osjećao, da treba zauzeti vidno stajalište. (i. dra. L i c h t a, koji je došao dne 8. kolovoza, dočekao je na kolodvoru uz predsjednika mjesne organizacije, H. Herzera lijepi broj varaždinskih cijonista s nekoliko gospodjica, te mu je od sumišljenice gdjice. Nade Sth6nwald u ime pozdrava predana kita cvijeća. Popodne bio je mali sastanak u Narodnoj kavani. Predavanje bilo je urečeno za 8 sati na večer u gradskoj gombaoni, koju je gradonačelnik g. V. P o d g a j s k i iz vlastite inicijative stavio na dispoziciju priredjivačima. Već prije 8 sati našlo se je u gombaoni oko 250 slušalaca, medju kojima smo u prvim redovima vidjeli komandanta mjesta, gospodina pukovnika Miči ća, predsjednika J. D. S. kanonika M. Kučen j a ka. predsjednika socijaldemokratske stranke jj. A. Kereca, predsjednika židovske općine gosp. gradskog fizika dr. H. Blau a, zastupnike mjesnih novina itd.. dok su gg. veliki župan te gradonačelnik i predsjednik kluba neodvisnog gradjanstva, ispričali svoj nedolazak. Nakon kratkog pozdravnog govora g. Herzera održao je g. dr. L i c h t svoje predavanje, koje je trajalo skoro poldrug sat, te je bilo tako sjajno i u svakom pogledu savršeno, te se može mirne duše ustvrditi, da tako lijepog predavanja Varaždinci jošte nisu slušali. Svi slušatelji, Zidovi i nežidovi, cijoniste i asimilanti bili su zanešeni i ushićeni, svaki je osjećao, da mu govornik odkriva svoju snažnu, toplu i poletnu dušu, da su istinita načela, koja zastupa i propagira taj čovjek pun samosvijesti i ideala. Nakon svršenog predavanja dalo je slušateljstvo burnom aklamacijom oduška svojoj zahvali i zadovoljstvu, dok je kao prvi govorniku čestitao komandant mesta g. pukovnik M i č i ć, koji je u lijepim riječima izjavio, da mu taj pokret dosad nije bio dovoljno poznat, ali da je sad tačno informiran te da prema dobivenom uvidu i on nalazi, da je za Židove jedino ispravan onaj put, kojega propagira predavač. Sigurno je, da će se željeni cilj postići dok se sa toliko žara i zanosa za ostvarenje tih ideala zauzimlju muževi kao što je predavač i on želi na tom putu svu sreću. Poslije toga bio je komers u svratištu k »Janjetu«, gdje je izrečeno nekoliko lijepih nazdravica, od kojih se naročito mora spomenuti govor gosp. Dra. L i c h ta, predsjednika židovske općine Dra. B 1 a u a, koji je predavača pozdravio kao reprezentanta pravog židovstva', predsjednika zagrebačke mjestne organizacije gosp. Ber 1 a itd. i kojom prigodom prvi put u jednom javnom lokalu odpjevana od prisutnih sumišljenika Hatikva. Oko 12 sati društvo se je razišlo sakupiv još prije za Obnovni fond svotu od K 1183. Varaždinski cijonisti mogu sa tom priredbom biti u svakom pogledu zadovoljni tim više, što je i lokalno novinstvo simpatično pozdravilo cijonistički pokret. Jubilej nadkantora Josipa Rendia. U nedjelju, dne 29. augusta slavio je zagrebački nadkantor Josip R e n d i 25-godišnjicu svoga službovanja. Tim povodom održala se u hramu svečana služba božja (zašto ne u subotu?!), kojoj je pribiavlo

BROJ 24.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

5