Židov

brojno općinstvo. Svečara dopratili su u hram predstojnici hrama, a na ulazu dočekali su ga predstojništvo i kantori. Nakon pozdrava predstojništva pjevao je nadkantor M e i s 1 (Karlovac) uz pratnju kora »Ma tovu«. Srdačnim riječima oslovio je nadrabin dr. Hosea Ja c o b i svečara i istaknuo zasluge, što ih je stekao dugogodišnjim radom uznašajući duše pobožnih vjernika bogougodnim svojim pjevanjem. Iza toga čitao je kantor W e i n t r a u b lijepi klasičnom hebrejštinom sastavljeni mišeberah svečaru. Dr. Oavro S c h w a r z slavio je djelovanje svečara kao šeliah cibura, koji je pred Svevišnjim tumač naših religijoznih osjećaja. Nadkantor Rcndi otpjevao je uz pratnju kora glasovno i čuvstveno jednako savršeno psalam »lo amut«, koji je sam komponovao, a zatim se hramom razlijegoše snažni akordi »Haleluje«, koju je kor kantora (Buchsbaum, Dorf, K a t z, Kiše h i t z k y, M e i s 1, W e i n t r a u b, W i 1 k o w i t s c h i W o 1 f e n s o h n) otpjevao skladnošću i dubokom čuvstvenošću. U usrdnoj, dubokom pobožnošću diktovanoj molitvi zahvalio je svečar Svemogućemu za veliku milost, da je doživio taj dan, moleći ga, da mu i nadalje podijeli snagu za vršenje njegova zvanja i da blagoslovi općinu i njezine institucije. Svečanost je završena pjevanjem Sulzerovog »Adon olama«, koji je kor kantora (solo g. nadkantora M e i s 1 a) vanredno lijepo izveo i time dao duboku posvetu čuvstvima sakupljenih. Iza službe zaputilo se u svečarev stan predstojništvo općine, te razne korporacije. da izraze zaslužnom i obljubljenom nadkantoru svoje čestitke. Svečara su oslovili pozdravnim govorima medju ostalim u ime Saveza kantora nadkantor M e i s I, dr. Mar gel jevrejski i mnogi drugi. Duboko ganut zahvalio je svečar svim čestitarima, a napose predstojništvu i općinarima za lijepi dar, kojim su ga se sjetili tom prigodom. Mali gosti iz Beča u Jugoslaviji. Na inicijativu bečkog nadrabina dra. Chajesa a na zamolbu gdje. An. Miiller. proveo je Savez Cijonista Jugoslavije uz potporu rabina dra. Oliicka iz Pakraca jednu plemenitu akciju. Zauzimanjem mjesnih grupa i predusretljivošču gostoljubivih židovskih porodica uspjelo je R, O-u S. C. J. da smjesti 300 bečke Židov, djeco u Banjaluci, Daruvaru, Bjelovaru. Križevcima, Novoj Gradišci, Pakracu. Lipiku, Požegi, Prijedoru. Sanskom Mostu, Slatini, Varaždinu i Virovitici. Djeca su došla iz Beča početkom augusta te će ostati kod nas do konca septembra. Prigodom dolaska bečkog transporta našao se na kolodvoru u Zagrebu velik broj gospodja, gospodjica i gospode, da dočekaju i pogoste djecu prije nego što otputuju dalje na svoja odredišta. Velik je dio djece, koja su bila odredjena za udaljenija mjesta, morao ostati preko subote u Zagrebu. 1 ako to nije bilo pravovremeno predvidjeno te prerada se prama tome nijesu mogle poduzeti nikakove pripreme, pošlo je zauzetnim damama i gospodi za rukom, da za kratko vrijeme smjeste oko 150 djece po židovskim kućama u Zagrebu. Djeca su se u našoj sredini hvala naročito toploj skrbi plemenitih dama brzo snašla, pa ne samo da su bila zadovoljna i vesela, nego su odmah osvojila srca svojih gostoprimaca. Tako je na zamolbu ovih moralo nekoliko djece ostati u Zagrebu, premda su prvobitno bila odredjena za druga mjesta. lsto se tako djeca i u svim drugim mjestima osjećaju vrlo dobro. Prema izvještajima, koji su stigli iz pokrajine, mnoga su djeca već dobila po nekoliko kila. U svim se mjestima gostoljubive porodice velikom pažnjom i ljubavlju brinu za male bečke goste, tako da će ovi. kad se vrate svojim kućama, ponijeti odavle . ne samo po nekoliko kila više. nego i veoma ugodne uspomene na braću u Jugoslaviji. Križevci. Dne 6. i 8. o. mj.prispjela su u naš grad bečka djeca, za čiji se doček i

ukonačenje poseban gospojinski odbor pobrinuo. Djeca dočekana su na kolodvoru po vodstvu ovomjesne organizacije, cjelokupnog gospojinskog odbora, a u zastupanju »Hevra Kadiša« prisustvovao je predsjednik iste g. Jakov H i r s c h 1, pozdravivši djecu sa srdačnom dobrodošlicom. U isto vrijeme pogostio je gospojinski odbor na željezničkoj stanici svu djecu, koja su za Bjelovar, Viroviticu i Slatinu ovdje proputovala, okrijepivši mališe osvježujućim pićem i obilnom hranom, što ju je naše darežljivo židovstvo ma da su vijesti o dolasku djece u zadnjem času stigle übrzo sakupilo. Premda je ta akcija uslijed odsutnosti većine odbora ovomjesne organizacije sa znatnim zakašnjenjem započeta, to je ipak u potpunoj mjeri uspjela. Zasluga je to našeg gospojinskog odbora, na čelu sa gospodjama Čma Pollak, Augusta Weiss, Zlata Breyer, Marija Klarić, V. Deutsch, Juli ja Pscherhof i Oisela Strauss, koje sa zaista hvalevrijednom požrtvovnošću nisu žalile ni truda ni mara, kako bi k nama dolazećoj dječici priredila čim srđačnijf doček, te im osigurale čim udobniji boravak u našoj sredini. Uz njih brinule su se za djecu i sve ostale gospodje i gospodjice sa toliko srdačnosti, da su se djeca übrzo udomila. U ime Saveza, kao i ovomjesne organizacije srdačno blagodarimo u prvom redu užem gospoiinskom odboru, zatim g. predsjedniku »Hevra Kadiše« i napokon svima, koji su svojom požrtvovnošću doprinijele k uspjehu tog čovjekoljubivog pothvata. Židovsko omladinsko društvo »Kadimah« u Mostaru. Dosadanje djevojačko omladinsko društvo, koje je stajalo pod vodstvom gdjice. Mirjame Koen proširilo se u Židovsko omi. društvo »Kadimah«. Cilavnu skupštinu otvorio je đr. Arnold L a u f e r ? te u svom govoru istakao važnost današnjeg skupnog rada svih Zidova, ocrtao patnje našeg naroda kao i nastojanje naših vodja ovjenčano konačno sjajnim uspjehom zaključka mirovne konferencije u San Remu. Pošto je stari odbor izvijestio o dosadanjem radu društva, prešlo se je na čitanje štatuta, koji su uz malu promjenu primljeni. Iza toga izabran je slijedeći odbor: Predsjednik Aleksa Klein, I. podpredsjednik Marcel Stockhammer, 11. podpredsjednik Sofija K o r m e s, tajnik Bemhard S c h ti t z, blagajnik Emil Rosenfeld, povjer. Z. N. F. Olga R os e n f e 1 d, knjižničar Sabina S t o c khamme r, kućni starješina Hans All ara s, odbornik Avram Dan on, revizori; Jehiel K a m h i i Sara Konforti. Prvi zakiadatelji Makabija u Zagrebu. Oosp. Oskar b'urst, prednjak Makabija pristupio je sa 1750. K društvu kao prvi zakladatelj, a g. N. N. sa 5000 K kao drugi. Nadamo se, da će i ostali prijatelji društva slijedeći ovaj lijepi primjer omogućiti društvu poželjni razvitak, koji se bez potrebne materijalne osnove ne može ni zamisliti. Potrebe su društva uočivši veliki broj aktivnih članova (osobito pođmladka) te osnovanih sekcija upravo goleme, a da bi se mogle pokriti iz redovitih prihoda, t. j. članarine. Gimnastika u Makabiju. Sa 15. septembrom o. g. započinju opet sve kategorije Žid. gomb. i šport, društva »Makabi« pod ravnanjem novonamještenbg učitelja gimnastike; Muški odrasli: ponedjeljak, srijeda i petak od S i pol do 9 i pol u veće: muški podmladak (višeškolci): ponedjeljak, srijeda i petak od B—9:8 —9: muški podmladak (nižeškolci): ponedjeljak, srijedu i petak od / —8; muški ■podmladak (pučkoškolci) utorak i četvrtak od 5—6 poslije podne;

ženske članice (odra&le) utorak i četvrtak od 6 X A —7%; ženski podmladak: utorak i četvrtak od 5—6 poslije podne. Upozoravaju se članovi svih kategorija, da s obzirom na istup društva prigodom Zemaljskog vijeća što redovitije polaze vježbe, e da se što skladnije uzmognu uvježbati slobodne vježbe. Nogometne utakmice. Zagreb. U nedjelju 15. o. mj. odigrala se na Haškovom igralištu u 4 sata p. p. kao predigra reprezentacija Subotice —reprezentacija Zagreba prijateljska utakmica izmedju kombinovanih momčadi Makabi (Zagreb) Viktorija (Zagreb), koja se utakmica na sveopće iznenađjenje svršila sa rezultatom 2:1 (1:0) za Makabi. Obje momčadi nastupile su sa nekoliko rezerva. Ooal za Viktoriju rezultirao je iz jednog udarca za kaznu »11« na koncu drugog poluvremena. U nedjelju dne 22. o. mj. obdržavala se utakmica izmedju juniorskih momčadi Makabi —Concordia, koja sc svršila sa rezultatom 0:0 (0:0). Zemun. U nedjelju 15. o. mj. odigrala je nogometna sekcija žid. športskog društva »Hakoah« utakmicu proti zemunskome prvaku »Zemunskom Akad. Šport Klubu, te pobjedila sa 4:1 (1:0). Ova se pobjeda ima zahvaliti požrtvovnosti svih igrača, te osobito lijepom kombiniranju lijevog krila Ignjatića i centera Fišera, te sjajnom obranbenom poslu vratara Hauslera. Ooalove su polučili za Hakoah Fišer (3) i Bihaly (1). Židovsko djevojačko društvo »Bnot Cijon« održati će svoje prvo sijelo u nedjelju dne 5. rujna 1920. te pozivlje svoje članove da u što većem broju prisustvuju.

Književnost.

Maks Nordau: Dr. Kohn, preveo F. 8.. izdala Židovska biblioteka u Osijeku. Ovu tragediju, čiji protagonista pade žrtvom slijepe, niske mržnje njemačko-arijske preuzetnosti i svoga ponosa, napisao je Nordau u prvim godinama Herzlova cijonizma. Snažna je i danas u svome trećem činu, gdje se instinkti rasa sukobljuju i zaoštruju do nepremostivih protivština sa strane preuzetnog njemačkoarijskog »viteštva«, u kome čovještvo podliježe, neshavtljivo Židovima, starom i mladom Kohnu. ali židovskom odmetniku Moseru, u kome čas sukoba izaziva svijest podrijetla, za koju je mislio, da je nema u njemu, dok ga kruto ne podsjeti rodjena krv na nj. Tendencijozna tragedija? Za cijelo. I htjela je da bude. Jaki polemičar Nordau dao je toj tragediji polemički karakter, od kojega ponešto štetuje njezina pjesnička vrijednost. U nas, gdje židovstvo tolikima još nije postalo prirodnom činjenicom, a rijetki su, koji su prodirali u dubine židovskog pitanja, izvršit će tragedija dra. Kohna svoju uzgojnu zadaću. I zato je dobro, što se prevela. Knjiga je ukusno opremljena; resi je Nordauova slika od Liliena. Izdavaoci trebali su ipak da više paze na čistoću jezika, a i na to, da ne okrnje prijevodom finesa originala. Savjesnost prema origi nalu sastoji u vjernosti prijevoda, ali ne u kopiranju, koje je skrivilo mnoge germanizme. Mladi izdavaoci Židovske Biblioteke zavredjuju puno priznanje. Neka bi im nastojanje išlo za tim, da provodima uvedu našu čitalačku publiku u duševni svijet židovskog naroda . a. I. —

6

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 24.

Ljudevit S/ernfe/d TJhlka Schreiber zaručeni Zagreb