Židov

duktima naprednog vinogradarstva. Mostarska kultura povrća bazira na natapa* nju: po tome je ovaj predjel za naše svrhe još važniji. U Mostaru uspijevaju smokve, masline šipci i dudovi, pa i kultura narandža može da uspijeva. Unutar granica grada Mostara leže natapane bašče, koje produciraju skoro cijelu potrebu grada Mostara i Sarajeva. Od dvaju muslimanskih posjednika uzeli smo u zakup bašćo saukupnom površinom od 43 dunuma za obradjivanje po našim halucima One imaju uredjaje za natapanje te leže unutar grada Mostara. Racionalno obradjivane dat će velik prihod. Pošto cd posjednika ne možemo tražiti nikakove požrtvovnosti za našu stvar razumljivo je da ni jesu financijalne prilike kod ove farme tako povoljne kao kod drugih grupa. U ugovoru sa jednim posjednikom predvidjeno je da se prihod zemlje razdijeli na polovicu, a na temelju drugog ugovora moramo platiti znatnu zakupninu (15.000 K na god.). Morali smo preuzeti 1 neke manje investicije. koje će ujedno našim halucima pružiti priliku, da se upoznaju sa sadjenjem voćaka. Na jednom posjedu ima oko 250 stabala većinom južnog voća. Tu je t jedna van redna kultura smokava. Stvorili smo time mogućnost, da se smjesti oko 20 haluca. Ali da se izdaci donekle dovedu u sklad sa sredstvima, smjestili smo za sad samo 8 haluca i 3 haliicot Grupa se lijepo razvija, svi jesenski poslovi su svršeni. I tu smo uveli subotu kao dan odmora i košer kuhinju, koju vode naše halucot sa mnogo razumijevanja. Hrana je obilna, zdravstveno stanje potpuno zadovoljava. U grupi imade nekolicina, koji već poznaju hebrejski jezik, a to će utjecati na razvoj drugih. Na temelju točnih podataka Izračunali smo da će izobrazba svakog haluca u Mostaru stajati oko 5—6.000 K u jednoj godinu To obzirom na svrhu nije mnoga Kako toj stvari pripisujemo veće nego lokalno značenje, obratili smo se radi financijske potpore na londonsku centralu. Kod toga pošli smo sa stajališta, da je mostarska farma u stanju da izobrazi haluce s većom spremom, koji bi se onda mogli upotrijebiti kao prvaci u radu u žid kolonijama. Prema zaključku londonske cijonističke konferencije, treba centrala da stavi za ovakove zadaće potrebna sredstva iz centralnih fondova na raspolaganje. Zamolismo londonsku centralu, da subvencionira ovu našu akciju sa 300 funti te ima izgleda, ua če se ova svota odobriti. Do sada smo za grupu »geula« potrošili 46.000 K, kod čega imade i stalnih investicija. Mostarska farma stoji pod tehničkim vodstvom jednog židovskog ekonoma, koji je apsolvent magjarske vrtljarske srednje škole i koji ima vanrednu spremu, osim toga namjestili smo jednog bugarskog vrtljara. Skoro svi posjednici, s kojima smo vodili pregovore radi smještavanja haluca, bili su protiv smještavanja djevojaka. Samo iznimno uspjelo je, da neke posjednike uvjerimo o potrebi, 1 važnosti halucot. U tom pogledu bit će velikih poteškoća. No emigracija žene u Palestini vrlo je važno pitanje, koje 1 mi moramo riješiti a granicama naših cilje-

va. U dosadašnjoj emigraciji u P. je jedya ima s—l5 — I0 c /o žena. To dovadja do nezdravog problema u populaciji. Valja i u nas nastojati, da se ovaj nerazmjer unutar naših ,grupa smanji. Svega imamo 11% halucot Mogućnost smjcštavanja djevojaka pruža nam mostarska farma, koja može bez većih poteŠlcoća da primi sve naše prijavljene halucot, a time da poštene donekle djevojačka farma po uzoru one u Kineretu. Uvijek smo nastojali, da stvorimo što više i što rentabilnije mogućnosti za smjeŠtenje i izobrazbu naših haluca. P. U. vodio je pregovore ii! izravno ili putem svojih povjerenika sa 17 židovskih posjednika; na žalost nije naišao ni izdaleka na ono razumijevanje naših težnja, koje je morao očekivati Naši posjednici Imaju previše galutske nazore; ne mogu da vjeruju u sposobnost Židova za poljodjelski rad. U drugom redu je mjerodavno, da su vikli raditi s već Izučenim, u poljodjelstvu odraslim radnicima te se boje, da ne će za vrijeme izobrazbe imati od haluca one koristi, koja bi bila poželjna za rentabilnost njihovog poduzeća. Tu su haluci dokazali. da su u stanju barem toliko zaraditi koliko je za njihovo uzdržavanje potrebno. Kod toga i mi imamo da doprincsemo materijalne žrtve. Treća je zapreka da su posjedi uredjeni sam« za neznatan broj stalnih namještenika, dok svi ostali nadničari pridolaze na sezonske poslove iz obližih sela. Za haluce treba naći 1 urediti prostorije, koje omogućuju higijenski život. Ima Još 1 mnogo drugih poteškoća, predaleko bi me vodilo, da ih sve iznašamo. Najglavnija je zapreka; premalena požrtvovnost i nerazumijevanje naših židovskih posjednika Govornik apelira na delegate, da upućuju naše posjednike, te no budemo primorani tražiti pomoći kod Nežidova. U zadnje nam je doba uspjelo da stvorimo mogućnost smještanja jedne grupe od 10 haluca na posjedu Andora Vamošera kod Zombora. Tu su vanredne prilike za izobrazbu. 40 jutara same kulture povrća s natapanjem i električnim pogonom Osim toga mogućnost izobrazbe za kovače i kolare. Ova grupa će se po svoj prilici moći skoro stvoriti. Isto tako imademo ugovor sa jednim fabrikantom iz Novog Sada radi smještenja haluca u svrhu izobrazbe u kožarstvu lončarstvu i bačvarstvu. Pokraj toga imat će haluci prilike da upoznaju vrtljarstvo. Ovdje se mogu za kratko vrijeme haluci smjestiti. Isto imademo Izgleda za smještenja haluca u Vršcu i Zenti radi izobrazbe u poljoprivredi ili u zanatu. Ugovori još nijesu definitivno utanačeni. U Priđijevu kraj Orahovice, gdje smo mislili instalirati jednu veću grupu, što nije obzirom na neke nepobjedive poteškoće uspjelo, imamo ipak danas izgleda na smještenje od 6—B mladića. Isto tako u Ludbregu i Požegi- I ako ne će time po svoj prilici svi naši prijavljeni haluci još uvijek hiti smješteni, drži, da će delegati uvidjeli, da je P L izravno i putem svojih povjerenika sve učinio, da izvrši postavljene sebi zadaće Najglavnija je zapreka nedostatak sredstava. Time dolazimo do Jednoga fundamentalnog pitanja, koje valja definitivno rlje-stti; Kako da nabavimo relativno velika

sredstva za izobrazbu hahica? Londonska godišnja konferencija riješila je ovo pitanje ovim zaključkom: »Izobrazbu iseljenika u pogledu jezika, zvanja, naročito poljodjelstva, imadu provesti zemaljski palestinski uredi prema uputama centrale po jedinstvenim načelima. Osobito treba poduprijeti izobrazbu haluca. Za pokriće time prouzročenih izdataka moraju se pobrinuti institucije, koje postoje u kraju. Li slučaju potrebe stavit će centralna orgar nizacija za to sredstva na raspolaganje.' U glavnome mora dakle naša federacija sama da se pobrine za sredstva; ali gdje se radi o centralnim zadaćama, moći ćemo da dobijemo za tu svrhu financijalnu potporu i sa strane djonlstiččke centrale. Kad smo započeli s akcijom u Bjelini, naišli smo na pitanje, kako da stvorimo sredstva za nju. Preuzeli smo nabavu namještaja i svih za kućanstvo haluca potrebnih stvari, što je prouzrokovalo znatne troškove, a sredstva nijesmo imalL Kratko vrijeme prije toga dobili smo sasvim spontano neke male svotice s naznakom za »naše haluce*. To je dalo pobudu, da se provedu za tu svrhu posebna sabiranja. Znali smo, da će u Židovu specijalno ta stvar naći odziva. U Brodu 1 B. Brodu skupljeno je prvih 10.000 K za tu svrhu. Koncem marta o. g. otišao je govornik u Bjelinu, da na licu mjesta ustanovi sve potankosti u pogledu smjeŠtenja haluca i da sklopi ugovor s posjednicom. Na putu je u Vinkovcima i Brčkom a na povratku u Tuzli držao kratka predavanja o našem praktičnom pal. radu, te je sakupio neki daljnjih 30 hiljada kruna. Time je baza za početak bila stvorena; tako je nastao »haiucfond« koji je sve više i više naišao na razumijevanje u cijonističkim i opće židovskim krugovima. tlaiudcnd nije naišao kod svih faktora naše organizacije na bezuvjetno odobravanje. izbio je princip, da se ne smiju naše saoirne akcije cijepati, te da treba naći drugi put. sako bi se moglo ove troškove izobrazbe podmirio. Konferencija povjerenika zauzela je jednodušno stajalište za »nalucfond«, te je zaključeno, da se ima za iduću godinu sabrati potrebna svota od 42U.U00 kruna.-Sada valja konačno ovo pitanje imanciranja izobrazbe haluca deimitivno riješiti. Moramo bezuvjetno obezbjediti razvitak našeg halucpoKreta. U našem budžetu unesena je za to svota od- 300.000 K. Ova svota ostaje nakon odbitka od 120.000 K. kola ie svota odredjena bila za putne troškove haluca u PaL, koji će se prema zaključku londonske konferencije iz drugih fondova platiti. Tu valja raščistiti pitanje, da li je zgodno, da se svi troškovi izobrazbe batacima podmire iz sredstava organizacije ili da se nastavi kako smo počeli te da se apelira na cjelokupno židovstvo ovih zemalja. da za ovu našu zajedničku stvar doprinesu, i to stvaranjem jednog posebnog »halucfonda«, koji nam je do sada jedino omogućio izvršavanje naših zadaća. Konferencija p. povjerenika, koja se prije dva dana obdržavala, zaključila je. da se omogući namaknuče sredstava na taj način. da se svota 300.000 imade staviti u budžet S, C 1, koji je dužan da tu svotu u prvom redu osigura i stavi za halucpokret na raspolaganje. Ne bi U dohoci

6

>2IDOV« (HAJHUDI).

BROJ 31. i 32.