Židov
žrtve. Iz popisa nedjela, počinjenih po Balahoviću, vidimo strašne posljedice, jer je upropastio bezbroj židovskih gradova, te übijao tisuće Židova, obeščastio tisuće židovskih žena i opljačkao na tisuće židovskih obitelji. Poljska ne izvršuje mirovni ugovor. Boljševici predbacuju u jednom radiotelegramu iz Moskve poljačkoj mirovnoj delegaciji u Rigi, da ova ne će da prizna prava narodnih manjina u Poljskoj, Dok je de facto Bjelorusima dozvolila specijalna privilegija, uskraćuje takova kod rasprava u Rigi Židovima. U brzojavu kušaju boljševici dokazati, da je klauzula versajskog traktata u pogledu zaštite narodnih manjina za Židove bezvrijedna, i da bi tek boljševici ishodili bili zaštitu za Židove, kad ne bi bilo protivljenja poljske delegacije. Ova da ne će priznati Židove narodnošću, dakle ni narodnom manjinom, koju je uskratu boljševička delegacija izričito zapisnički ustanovila. Na koncu brzojava predbacuje se Poljacima da počinja ju sistematska progonstva Židova, Kako iz Rige javljaju, navodno su u novo stvorenom guvermanu Homel, gdje do sada nije bilo pogroma, u poslijednje vrijeme započeli pogromi protiv Židova. Tako n. pr. u Krasnopolu, gdje su spaljene 72 kuće i mnogobrojni Židovi übijeni. Boljševička »Izvjestija« objelodanjuje točan opis ovih pogroma. Razdraživanja na pogrome u Vilni. Prema izvještajima iz Litavske širi se medju vojnicima generala C i e 1 i g o vs k o g a bezbroj letaka, u kojima se pozivlje na pogrom, te Židovima pripisuje sva krivnja na nuždi, koja vlada u Vilni. Ali i poljsko pučanstvo neprestano se razdražuje protiv Židova, te se i opet na ulicama čuje lozinka: »Uništite Židove«. Medju židovskim pučanstvom vlada velika panika i mnogi sxi ostavili grad. Židovski rad u Litvi. Litovsko židovsko narodno vijeće održalo je u drugoj polovici mjeseca januara u 11 sjednica svoje peto zasjedanje. Usprkos priznanja rada bilo je kritika kako s narodne strane, koje predbacivahu Narodnom Vijeću, da ne nastupa dovoljno energično protiv antisemitskih tendencija, koje se opažaju kod vlade i specijalno medju seljacima, tako i sa ortodoksne strane (Ahdut), koji reklamirahu radi zapostavljanja religijoznih ustanova. U novim izborima ponovno je izabrano dosadanje predsjedništvo, kojemu pripadaju dva cijonista, dva člana Ceire Cijon, četiri Ahdut i Ceire Israel, jedan demokrat i jedan zastupnik zanatlija. Udruženje madžarskih Židova u Americi protiv nasilja u Madžarskoj. Udruženje madžarskih Židova u Americi primilo je na svojoj zadnjoj glavnoj godišnjoj skupštini jednoglasno rezoluciju, u kojoj se pozivlje vlada Ujedinjenih Država, da pošalje posebnu komisiju u Budimpeštu, koja će imati zadaću, da kao zastupnica Ujedinjenih Država od vremena do vremena izvještava američku vladu o pravom stanju u Ugarskoj, te da upliviše, da i u Ugarskoj konačno zavlada zakon, mir i red, Druga rezolucija protestira protiv Johnson-Bill, kojom se zabranjuje ili ograničuje useljivanje u Ameriku. Predsjednik ovoga dobrotvornoga udruženja ra-
hin,Samuel Buchler, koji je stekao velikih zasluga za üblaženje nužde evropskih Židova, vrlo se živo zauzeo kod američke vlade u korist madžarskih Židova. Iz Madžarske. »Madžari, koji se bude« šire opet u stotine tisuća egzemplara pozive za pogrome u madžarskoj provinciji, kod česa im služi povodom pi tanje pučkih komesara, koji su na smrt osudjeni, a o kojemu se vode pregovori sa Sovjetskom Busijom. Sa strane oblasti nema protiv toga nikakovih za preka. U letaku ima grožnja, da će se vršiti osveta na svim pripadnicima pobjeglih židovskih komunista, ako osudjeni pučki komesari ne će biti pi’ivepravednoj kazni. Značajnu osudu izrekao je nedavno sud u Satoralja-Ujhelv proti tamošnjem poštanskom upravitelju, Gero u, koji je s razloga, jer je pod crvenim režimom ostao u službi, osudjen na 12 godina robije radi zloporabe uredovne vla sti, bune, pronevjerenja i si. Kao olakotna okolnost uzeto je to, što je za vrijeme postupka posvema osakaćen, Gero postao je naime žrtvom jednog oficirskog detašmana, koji ga je na bestijalni način i osakatio. Iz Bavarske. Povodom izbora u židovske bogoštovne općine u Bava rsk o j obrazovana je u Miinchenu židovska narodna stranka, koja hoće da prikupi na temelju jednog demokrat skog programa sve one elemente, koji nastoje oko obnove židovskog općinskog života uz saradnju onih krugova, koji su prožeti židovskom svijesti. Tz programa valja istaknuti zahtjev jednakog, tajnog i neposredno proporcijonalnog izbornog prava svih punoljetnika bez obzira, da li su tu- ili inozemci, za općinu i za Savez općina, zahtjev uzdržavanja tradicijonalnih uredaba i zaštita vjerskih manjina, te izgradnja odgojnih institucija.
Iz cijonističkog svijeta i Palestine
Maaser. Bio je vrlo smion čin, kad je na londonskoj godišnjoj konferenciji stvoren zaključak, da se od cijonista cijeloga svijeta u svrhu Keren Hajesoda traži stari židovski narodni porez, M aaser. Do sad imali su svi zahtjevi, ko je je cijonistička svjetska organizacija tražila od svojih pripadnika, karakter darova. Dosadašnji pokušaji, da se prinosi prilagode imuštvenim prilikama, donijeli su još uvijek neznatne iznose, tako da se nije izgubio karakter darova. Što se sada traži je nešto po naravi sasvim drugačije, jer se stavlja na svat koga cijonistu sasvim drugih zahtjeva. Što danas tražimo je porez, i to ne treba to da prikrijemo vrlo visok porez. Kao što sve narodne i državne zajednice übiru poreze za izgradnju i odr žanje svoje zajednice, tako ne može danas ni cijonistička organizacija, koja utjelovljuje židovski narod, da obastane bez činitaba, koje nose karakter poro za. Od onoga, što inače razumijemo pod porezom, razlikuje se Maaser po tome, što se dragovoljno daje. U ostalom ima* de potpuno karakter poreza, kao što ga traži u drugih naroda država.
Prema uspjehu ili neuspjehu akcije Maasera pokazat će se, da li židovski narod imade sposobnost, da opet postane državni narod, da Ii imade doista volju, da uskrisi židovsku državu, židovsku kolonizaciju i židovsku kulturu u Palestini novom životu. Sredstva, koja su za to potrebna, tako su velika, da je zahtjev Maasera minimum onoga, što se mora tražiti od pojedinoga cijoniste. S toga mora se pod svaku cijenu tražiti Maaser u potpunom opsegu. Još većom ozbiljnošću shvatiti i širiti u nai’odu mi sao Maasera za narodnu zajednicu i taj zahtjev konzekventno provesti. Brojni nam primjeri pokazuju, da je moguće provesti zahtjev Maasera. Najvažnije je pri tome, da nasmognemo odvažnost te od svkoga cijoniste doista zatražimo propisanu desetinu. Samo tamo, gdje se ne nasmaže odvažnost da se traži _ Maaser u potpunoj vi§ini, akciji već od početka ne dostaje poleta,*a rezultat je vrlo slab. Samo sa zahtjevom Maasera dobit ćemo one velike iznose, koji nam trebaju za obnovno djelo. Ne će se uvijek i trajno stavljati na cijoniste zahtjev u toj visini; no pet godina morat ćemo da udovoljimo duž nosti Maasera. Maaser moramo svagdje provesti, u svim zemljama, na svim kontinentima. Samo ako mi sami ispunimo potpuno svoju dužnost, dati ćemo i neeijonistima primjer i moći ćemo i od njih očekivati oveće svote. Fond dragulja za Keren Hajesod. Internacijonalna organizacija cionističkih žena osnovati će fond dragulja, te će utržak biti dijelom upotrijebljen za specifični ženski rad, a ostatak pripasti će Keren Hajesodu. Fond stajat će pod upravom internacionalne organizacije cionističkih žena, a Keren Hajesod sta*viti će joj na raspolaganje govornike i podupirat će je propagandom. Barun Rothschild u Americi. Barun James Rothschild stigao je sa suprugom 18. februara u New-York, gdje im se na jednom banketu u hotelu »Astor«, kojemu je pribivalo preko 1000 osoba priredjen sjajan doček. Iza pozdravnih govora Mačka, rev. Masijanskoga, Šmarjahu Levina i rabbi TVisea zahvalio se Rothschild za topli doček i izmedju ostaloga rekao: Engleska vlaida pružila je Židovima zlatnu priliku, da postanu narod jednak svim narodima. Dala nam je takodjer u Palestini ži dovskog vrhovnog komesara. Balfour mi je rekao, da će Engleska ispuniti svoju dužnost, ali da Židovi moraju po moći. Apelujem s toga na sve Židove, da budu Englezima kod provođenja osnova za židovski narod na pomoći. Sada nije vrijeme za igru sa riječima i teorijama, moramo da počnemo praktičnim radom. Entuzijazam doduše je potreban, ali mi moramo započeti praktičkim ra dom i ekonomskim i industrijskim razvitkom u Palestini. Došao sam kao član Economic Coamcil-a, na kojem su intere sovani financijeri Engleske i Franceske, što više i takovi, koji nijesu cijoniste, pa se nadam, da ću moći probuditi interes i mnogih američkih Židova za Eco nomic Council. Došao sam. da raspravljam sa vodećim cijonistima Amerike, koje štujem, i nadam se, da ne će uskratiti svoje pomoći za veliku zadaću obnove Erec Tsraela,
4
»Ž IDO V« (HAJHUDI)
BROJ 5.