Židov
Glavna svrha Rothschildova puta u Ameriku Jest, da po uzoru londonskog Economic Councila stvori sličnu koH poraciju u Americi. Prinosi za Židovski Narodni Fond u godini 1920. Židovski Narodni Fond, najpopularnija institucija cijonističke organizacije, koja ima da izvrši veliki zadatak, izdao jo sumarni pregled o prinosima u godini 1920. Sabiralo se u 45 država, te je ukupni rezultat 160.000 engleskih funti ili 9V2 milijuna franaka, a u našoj valuti 100 milijuna kruna. Godišnja konferencija franceskih cijonista. Godišnjoj konferenciji franceskih cijonista pribivalo je 46 delegata i oveći broj gostiju, od kojih spominjemo Motzkina, Zlatoplojskija, Tjemkina i predsjednika frankfurt skog mizrahija, S a p h i r a. Općenito se opazilo nastojanje, da se aktiviše cijonistički rad u Franceskoj. Raspoloženje konferencije bilo je oštro opozicijonalno protiv dosadašnjeg vodstva. Predsjedatelj dr. M armorek, kritikovao je u svom govoru egzekutivu, zahtjevno da odmah odstupi, tražio je odgodu sviju novih pothvata, obrazovanje jedne komisije za vodjenje neriješenih agenada do zasjedanja kongresa, te naglasio potrebu energičnoga rada za Keren Ha jesod, nu želi, da se pravo raspoložbe sa fondovima ostavi kongresu. M o t z k i n priznaje potpuno politički uspjeh sadašnjeg vodstva, ali kritikuje oštro stanje organizacije i konstatuje, da egzekutiva zapravo ne postoji. Z 1 a t o p o 1sky pozdravlja konferenciju u ime direktorija za Keren Hajesod i je o postignutim uspjesima. U jednoj rezoluciji ustanovljen je zahtjev, da se smjesta sazove kongres za ljeto ove godine i da se zadrži 13. februar kao termin sjednice Velikog Akcijonog Odbora. Opća rezolucija konstatuje sveopće nezadovoljstvo u cijonističkoj or ganizaciji i naglašuje potrebu, da se organizacija na novo preudesi. Zahtje va se takodjer izradba jedne cijonističke konstitucije. Cijonisti Franceske ob vezuju se na saradnju za Keren Hajesod, zahtjevaju ali, da se potonji uzdrži od velikih pothvata tako dugo, dok je nepoznat sadržaj mandata i financij ska konti’ola. Francuska i granice Palestine. Pariš. U razgovoru suradnika »Peuple Juif« s poznatim francuskim pjesnikom i vodjom cijonista Andre S p i r e-o m suprotstavio se pjesnik vijestima o nesimpatičnom držanju francuske vlade prema regulisanju granica Palestine i izjavio, da je opetovano primio obvezatno obećanje od francuske vlade, da se ne će Palestini uskratiti nijedan vođeni izvor, koji je potreban za ekonom ski razvitak zemlje. Spire je već za vrijeme svog boravka u Palestini u martu 1920. utanačio niz pismenih utanačenja s tamošnjim francuskim oblastima, koja se odnose na uporabu vodenih izvora za Palestinu. Ista obećanja opetovao mu je iza toga u Parizu, sadašnji provizorni vrhovni komesar u Siriji, de Cai. Francuska je vlada spremna i danas, da ispuni svoje obećanje, naravno na taj način, da cijoniste mogu bez daljnjega dobiti od francuske * vlade koncesije za exploataciju vodenih sila izvan pale-
stinske granice na francuskom teritoriju. Luigi Luzzatti palestinskim Židovima. Luigi Luzzatti upravio je iz Rima palestinskom židovstvu srdačni pozdrav, a napose židovskim ppljoprivrednim zajednicama u Palestini. Židovski državnik iz Italije izrazuje sigurnu nadu u složan rad Židova, hrišeana i muhamedanaca u Palestini, te ističe veliku važnost pokreta za osnivam nje židovskih zajednica i naglašuje, da su sad oči cijeloga židovstva upravljene na Palestinu. Luzzatti konačno izjavsvoju pripravnost da svim svojim lagama podupire palestinsko djelo. Palestinske temeljne industrije. Kongresu američkih cijonista predložen je diacrt o palestinskim temeljnim industrijama, iz kojega vadimo slijedeće: Pored nepovoljnih gospodarskih odnošaja, koje je izazvao rat i njegove posljedice, gospodarska industrijalna nerazvijenost zemlje glavni je faktor, da se narod ne može sam uzdržavati. Prva i najpreča je nužda stvaranje temeljnih industrija, a to su poglavito kamenolomi, fabrikacija cementa, kreča i opeka, radionica za izradbu i pravak strojeva, nredjena prometna sredstva i nabava goriva. Bez toga nemoguć je svaki industrijalni rad. Teško je razumjeti industrijalno stanje današnje Palestine. Gradjevno kamenje, koga ima u izobilju, lamaju Arapi na dobru sreću u sasvim nedostatnoj množini, a pri tome se služe uvijek vrlo jednostavnim orudjem, te proizvadjaju kamenje nedostatne veličine i forme za moderne gradnje. Palestina zemlja je vapnenca, a ipak se vapno proizvadja u vrlo primitivnoj formi i u nedostatnim količinama. U Palestini imade dosta sirovina za proizvadjanje cementa. No ipak se danas kraj vrlo visokih cijena uvaža u zemlju cement. Postojeće željeznice ograničuju promet na obalu, tako da većina kolonija ne stoji u direktnoj vezi s njima. Nedostatak dovoljnih mogućnosti za transport jedna je od glavnih zapreka za uspješni razvitak poljoprivrede i obrta. Židovska poljoprivreda u Palestini još je vrlo primitivna. U većini kolonija još se neupotrebljavaju moderna orudja. U nekim mjestima vrši se žito po arapskom načinu, a gnojenju ne daje se ona važnost, koju bi mu se trebalo posvetiti. Isto se tako zanemaruje marvogojstvo i upotreba marve. Da bi se poboljšale prilike u Palestini predlaže se slijedeće: Osnivanje zadruga za iim port i eksport. Da bi se smanjili veliki troškovi za uzdržavanje ima se osnovati zadruga za nabavu namirnica na veliko. U tu svrhu skupljeno je 15.000 dolara, a skupit će se još veći iznos te namjestiti stručno naobraženog upravitelja za zadrugu. Sanitarna služba. Izradjen je plan za narodnu sanitarnu službu, koji je predložen internacijonalnoj organizaciji. Nadalje predloženi su planovi za osnivanje ovih industrija: a) proizvodnja cementa (dnevni proizvod 500 buradi). ,
b) proizvedba vapna (dnevni proizvod 500 buradi). ’c) dva kamenoloma (dnevni proizvod 2000 kamena). d) Ciglana (dnevni proizvod 50.000 cigalja). e) Tvornica za proizvod strojeva, te za popravak istih, u kojima će se proizvadjati željezo za gradnje, te gospodarski strojevi. f) Telefonska mreža. g) četiri poljoprivrednih zajednica sa strojevima, koji će moći da obradjuju 4000 jutara zemlje. h) četiri farme za peradarstvo sa 2000 kokoši. i) pet farma za mljekarstvo sa 40 krava i jednim bikom, te potrebitim zgradama. Stonov i. Ostvarenjem temeljnih industrija produciralo bi se u dovoljnoj mjeri gradjevnog materijala, tako da bi se dnevno mogle da Sagrade dvije kuće. Ako bi ipak bilo potrebno, da se uveze gradjevni materijal, to je več osiguran sav materijal za izgradnju od 2000 kuća. Zadaća razvitka Palestine može se podijeliti na ove glavne odjele: a) javni radovi, koje će provoditi Palestinska vlada i to direktno i indirektno, kao gradnju željeznica i cesta, te popravaka istih, gradnju luka, ure djenje poštanskog, brzojavnog i telefonskog prometa. b) Radovi s javnim karakterom, koje će poglavito provesti Židovi po svom zastupstva, cijonističkoj organizaciji, i to povodujivanje, elektrificiranje, pošumljivanji- i osnivanje financijalni;:• institucija, koje će omogućiti razvitak. ■i) Poduzeća kao što su temeljne industi i je, koje se danas mogu smatrati u neku ruku kao radovi javne prirode i koje bi imala da direktno ili indirektno provede cijonistička organizacija. d) Industrijalna i komercijalna poduzeća, keja se mogu prepustiti pojedincima ili grupama.
Iz Palestine
VVeizuiaun, Momi i Warburg na sjednici Vaad Lenmi. U dvorani židovske narodne biblioteke -j, Joruzalimu držala se sjednica Vaad f.eumija, kojoj su pribivali dr. W e i« m a nn, Sir Alfred M ond i profesor dt. Waiburg. Dr. W e i z m a nn, burno pozdravljen, rekao je izmedju ostaloga, da je maslinov brijeg doduše mijenjao svoje stanovnike, ali ne svoje doline. Vlada nam je danas vrlo sklona. x\Teutralni upravni aparat je samo onda neutralan, ako Židovi preuzmu sve financijalne terete. Za to moramo da tražimo za Palestinu garancije. Položaj cijonizma je u ovom času vrlo težak. Postoje dvije škole, od kojih jedna vjeruje u naravne snage naroda, a druga ne vjeruje. Govornik se nada, da će doskora doći do sporazuma. Sir Alfred Mond reče, da je Vaad Leumi vrlo važna institucija, koja znači početak samouprave. Sad kad je vi dio zemlju, imade mnogo više nade na uspjeh, te se s puno ufanja vraća kući, gdje će uslijed svoga posjeta u Palestini moći mnogo vise da radi za zemlju.
BROJ 5.
»ŽIDOV. (HAJHUDI)
5