Židov
na temelju najnovijih planova tamoš magistrata sa strane palestinske vlade. Prigodom proslave, koja se ovim povodom tamo obdržavala, proricao je gradonačelnik Disengoff veliku gospodarsku budućnost Tel-Aviva Židovske kolonije Rehobot, Kišo n-1 e-0 i j o n i P e t a h-T i k v a takodjer su primljene u red samostalnih općina. Organizirani posredni zavod za rad u Palestinu Cijonistička komisija zasad nastoji, da organizira posredne zavode za rad po evropejskom uzoru. Pri tom joj nije zadaća, da štiti samo interese raznih radničkih kategorija, nego i pojedine radne grane pred nesposobnim silama. Razredjivanje rada te iskorišćivanje svili izvora rada ima osobito značenje. Medjutim stvaranje novih mogućnosti rada mora naravno da upliviše i na useljiva nje. Organizacija za posredovanje rada stupila je već u vezu sa vladinim odjeljenjem za javne radove, te sa velikim savezima poslodavaca, kako bi se tok posredovanja rađa pojednostavnio. Ali pri tome vrijedit će nova institucija kao sveopće svjetujuće tijelo, te se ima uz nastojanje oko ozdravljenja burze rada, pobrinuti za poboljšanje potpomaganja useljenika, privrednika i trgovaca. Izmjena »Egyptian Lnhour Corps« n Palestini. Kod engleske vojne uprave u Palestini zaposleni su, kako je poznato, oko 8000 egipatskih radnika. Ori nekog vremena vode se pregovori, koji idu za tim, da se Egipćani izmjene po židovskim radnicima. Vojna uprava odlučila se na pokušaj, te namjestila 200 židovskih radnika, a pripravna je i nadalje primati židovske radne sile, ako ovaj pokušaj uspije! Financijski ugovor palestinskih radničkih organizacija. Cjelokupna organizacija žid. radnika u Palestini nedavno je sklopila u Londonu ugovor koji joj omogućuje preuzimanje javnih radova u iznosu od 50.000 funti šteflinga. Ovime se može zaposliti 1500 radnika. Činovnieko naseljenje u Tel-Avivu. Činovnici društva »Anglo Palestine Compa.ny« složili su se u svrhu izgradnje vlastitog naselja u Tel-Avivu. Gradnja prve grupe gradjevina započeta je već u originalnom židovskom stilu. Troškovi oko gradnje stana, sastojećeg se od 3 sobe. kuhinje, kupaone i terase, iznašaju oko 350 funti šterlinga. Cjelokupni posao obavljaju židovski pijoniri. Glavarina useljenika u Palestinu. Jenisalem, 1. augusta (2. K. B.). Izašla je naredba, po kojoj svaki useljenik iznad 16. godine plaća 1 funtu šterlinga, a ispod 16 godina 20 piastera. Biallk dobio dozvola za useljenje u Palestinu. Udruga židovskih književnika u jeruzalimu primila je od Bialika i drugova iz Carigrada brzojav, u kojemu se razlaže strašni i očajni položaj židovskih književnika u Carigradu. Nestrpljivošču očekuju dozvolu za useljivanje I mole, da ih se o izdanoj dozvoli brzojavno izvijesti. Prema vijesti Židovskog dopisnog ureda je đepartement za emigraciju palestinske vlade dao engleskom zastupniku u Carigradu instrukciju, da Biaiikn i dru-
govima izda smjesta dozvolu za useljenja a Palestinu. Urednik arapskog lista „Lisan-alArab“ imao je dogovor sa šefom istočno jordanske vlade, koji je sa stručnjakom za novčarstvo i pravde te drugim visokim činovnicima došao u Palestinu, da će s vladom pregovarati radi novčanih pitanja istočnog jordanskog predjela. Rašid Bej TaHer govorio je o preuzimanju istočnog Jordana po Emir Abduii i naglasio je, da se tim predajom i opet dokumentirala sklonost Engleske prema Arapima. Francuski političari su na krivom putu u njihovoj politici prema orijentu. Gradnja kuća kraj tehnike u Hajfi Upravitelji gradjevne zadruge „Hadar Hakarmel“ nadaju se, da će u dogledno vrijeme dobiti dozvolu za gradnju kuća u blizinu tehnike u Hajfi u iznosu od 30.000 funti šterlinga. Zajmovi, koji će se podignuti za pojedine kuće iznositi će oko 400 do 1000 funti šterlinga, pod uvjetom, da će kućevlasnici ne uzevši u obzir gradilište sami investirati jednu trećinu troškova. Postoji nada, da će moći kupiti zemljište i za one ljude, koji doduše žele graditi kuće, ali ne mogu da kupe zemljišta i to pomoću Židovskog Narodnog Fonda pod uvjetom, da zemljište ostaje za uvjek vlasništvo Židovskog Narodnog Fonda, te da graditelj kuće plaća stanovitu zakupninu. Proglas arapske evropejske delegacije. Arapska delegacija, koja je pošla u Evropu, izdala je prije svoga odlaska proglas Arapima, u kojima.se naglašuje, da vrhovni komesar, Sir Herbert Samue 1 nije kod prijema prije polaska u Evropu dao jasan i zadovoljavajući odgovor na iznešene zahtjeve. Pošto se arapski narod bori protiv temelja Balfourove deklaracije i želi da stvori narodnu vladu, koja će biti odgovorna zastupničkoj kući, kojoj će pripadati isključivo pravo zakonodavstva, zaključila je delegacija, obzirom na okolnost, da vrhovni komesar ne može da udovolji željama arapskoga naroda, da pospješi svoj put. Delegacija se nada, da će pomoću božjom naći susretljivosti kod engleskoga naroda u skladu s članom 22. ugovora o Savezu Naroda, da postigne cilj, radi kojega su pošli narodi svijeta u ovaj veliki rat. Arapski list „Maret el Šarak“ bavi se u svom uvodniku opširno sa svrhom putovanja arapske delegacije u Evropu te drži, da bi se narodni novci, koji se tako teškom mukom skupljaju, upotrijebili samo za one svrhe, koje su doista od koristi po cijeli narod. Pošto je prema izjavama vrhovnog komesara, Sir Herberta Samuela, nemoguće, da se postigne, što narod želi, anuliranje Balfourove deklaracije, morala bi delegacija prije, no što se odluči na koji daljnji korak, upitati narod, što on želi. Kako je već sad sigurno, da delegacija ne će biti oficijelno primljena po engleskoj vladi, to je radi pregovora, što će ih delegacija moći voditi s kojim uglednim novinarom ili s drugim neoficijelnim, ma i uglednim engleskim ličnostima, šteta za novac, koji će se za taj put potrošiti. Neka delegac ja odustane od puta i neka ostane u zemlji. Brzojavna čestitka Emiru Feysulu. Povodom izbora Emir Feyzula kraljem Mezopotamiie, upravio je dr. Eder, upra-
vitelj Vaad hacirim (Zionist Commission) ovu brzojavnu čestitka: „Vrlo mi je ugodna čast, da Vam u ime cijonističke organizacije u Palestini, kao 1 u svoje vlastito ime izrazim naše najsrdačnije čestitke pohodom nastupa kraljevskog prijestolja u Mezopotamiju; neka budu dani Vaše vlade dugi i posvećeni miru' 1 .
Iz Jugoslavije
Prvi halucim iz Jugoslavije u Erec Israeiu. Naši halucim iz bjelinske i vilovske grupe PHaavoda« i »Herut«) stigli su preko Trsta u Hajfu i već su zaposleni na gradnji jedne ceste kod Hajte. O svome dolasku i sadanjem životu napisali su našem pal. uredu dva pisma, koje evo objelodanjujemo. Haifa, 12. VII. 1021. Evo nas konačno ipak na cilju. Bili smo u Aleksandriji već posumnjali u to, da će nas pustih u zemlju, kad su nam cekli, da se ne možemo iskrcati u jati, već u Hajfi. Vi mnogo očekujete, to jest da Vam mnogo pišem o svemu. To mi je danas jako teško, jer ne mogu još da sve prosudim, da sakupim sve svoje misli i dojmove. Glavno je: prvi su utisci jako dobri. Ne mislim samo Hajfu, koju još ne poznajem osim luke i naših ulica ovdje, već me je mnogo razveselilo, kako Vaad Hacirim lijepo prima haluce. To je barem jako dobro organizovano. Pobrinuli smo se već i glede rađa. Neznamo još ništa stalnoga, ali mislim, da ćemo skoro naći posla na > kvišu« (gradnja cesta). Zbilja mi je nemoguće pisati Vam danas više nego to. Vi ćete se strpiti, dok bolje upoznam zemlju, prilike i ljude.
Javiću vam se skoro opet i opširnije. Budite uvjereni, da smo jako sretni i zadovoljni i da se nadamo, da ćemo odgovarati potrebama. Mnogo Vas pozdravljaju svi. Vaš jehuda. Kod Hajfe, dne 26. VII. 1921. Puni zadovoljstva možemo sada da gledamo u oci svakome, jer nema više prava da sumnja u našu poštenu volju. To zato, jer dobro znamo, da se u nas često gledalo sa sumnjom i skepsom, koja nije bila opravdana. Ovi su nas pogledi i česta ogovaranja a nikada iskreno i otvoreno iskazanje bolila i vrijedjala. Mi smo šutili, jer smo znali, da je jedino rješenje, da odemo. Sada smo na cilju. Vidjeli smo brzo, da su vijesti o Palestini i ovdašnjim prilikama, koje se šire po Evropi, velikim dijelom neistinite i pretjerane. Vidjeli smo, da ima posla za svakoga, tko hoće i može da radi Ljudi, koji dolaze iz Palestine, jer ovdje ne mogu da žive na tudji račun, pripovijedaju, da je ovdje glad i bolest. A mi smo se doista uvjerili, da nije tako, kad smo za zajutrak dobili čašu mlijeka i tanjur meda. Možda to izgleda kao laž, ali tako je. Bili smo često gladni i u Trstu i na putu, ali u Palestini još nismo. Govorili su nam u Trstu, da će nas Arapi napasti, čim dodjemo. A ovdje je sve Hjepo i mirno, i Arapi i Židovi idu jedni pokraj drugih, a da se ne brinu jedni za druge. Dvije su okolnosti' ovdje, koje dižu radnika, da bi mogao lako pretrpjeti kud i kamo veće poteškoće. Prvo je sam rad u Erec Israchi, a drugo, da je radnik sam i poduzetnik i da se mora da pokorava jedino samome sebi. Sami smo poduzeli rad, sami ravnamo njime i prema radu bit će nam pio-
6
»ŽIDOVc (HAJHUDI)
BROJ 2b.