Židov

đovi, koji mogu da korice svima, a ne mogu da štetuju nikom**- Ta sloboda čovjeku daje mnogo snage i poticaja za rad i život. Duh, koji vlada ovdje, posve je drukčiji. Ovdje se čovjeka ne ponizuje, već diže. Ovdje se nama ne poklanja, več nama se daje, što nam treba, da možemo raditi. Ni više ni manje. Brzo smo dobili posla. Na »kvišu« (cesta) 2 km. od Haife radi jedna »havura« (kooperativni halucgrupa (7) 55 mladića i 15 djevojaka. Jedna je od najboljih grupa u zemlji. Svi su iz Ukrajine i Litve. Svi su zdravi i jaki ljudi. Kao da ne poznaju drugog jezika, već hebrejski. I s nama ne će da govore drugačije. Rade već preko godinu dana i svaki su dan veseliji i sretniji. Izvrsno su organizovani u svakom pogledu, tek možda u ekonomiji nemaju dovoljno iskustva. Ima ih, koji goli rade na suncu i od sunca pocrnjeli izgledju kao vragovi u paklu, kad za velikim željeznim lomom ruše kamenje iz zemlje. Ima djevojaka, koje rade kao muškarci. Lijepe su i krupne, a ipak su židovske žene. Čudo je zaista vidjeti židovske djevojke, nekadašnje sludentkinje, gdje ruše i tuku kamenje. Ako je možda neko izgubio vjerovanje u snagu našeg koljena, ako su nekoga u galutu übili i oduzeli mu sav idealizam, ovdje može da se obnovi. Umjesto onih, koji se vraćaju i idu u Palestinu, koji jedni ne vrijede, a drugi još ne vrijede, ovdje su oni, koje je zemlja i rad izabrala. Oni su nas primili, jer su trebali još dvije čvrsto organizovane i disciplinovane grupe, a ja mogu da kažem, da smo u tom pogledu na putu u mnogome popravili našu grupu. Rad je težak, ali ga sve, što sam Vam napisao, olakšava i mi ga obavljamo bez riječi sa veseljem, koje Vam ne mogu opisali. Radimo u kamenolomu, koji je odmah do' ceste Hajta-Nazaret, koju gradimo u duljini od 2H kilometra. Okolina je prekrasna. Nad nama je Karmel, na lijevo Hajfa i more, s kojeg dolazi ugodan vjetar, a pred nama stari historijski »Nahal Kison«, u kojem se svaki dan kupamo. Živimo u šatorima po trojica u jednome i imamo dapače i krevete. Nakon rada. koji traje 8 sali, pjeva se, veseli se i šeće. a često se drže predavanja i čitaju novine. Cijelim radom ravna »Vaad« od trojice izmedju nas, koji se izabiru, a kod važnih stvari sastaju se vodje grupa na dogovor. U sanitarnom se pogledu mnogo pazi. Svi smo cijepljeni protiv ospica i tifusa, svaki dan uzimamo kinina, voda se desinficira sa klorom, šatori se od vremena do vremena desinficiraju, a kad smo došli, desinficirali su nam i stvari. Svaka tri dana posjećuje nas liječnik iz grada. 3 km. od nas radi druga grupa haluca na istoj cesti, a na 8. kilometru treća. Jučer je bio šabat. Na cesti je bio veliki promet pješaka. Haluci su išli u i iz Hajte, a iz Hajte dolazili su nam ljudi u posjete. Imao sam osjećaj, da se zemlja ipak gradi. U prošle dvije nedjelje došlo je ovamo preko 300 haluca, a očekuju se ovih dana još 400. Svaka stotina ovdje nešto znači i veseli ljude. 5 našom smo opremom jako zadovoljni, pa bi Vam preporučili, da slijedeći transport slično opremile. Glavno je dobro odijelo, dobre košulje (jake) i dobre jake cipele; mi Vam možemo točnije pisati, što je sve potrebno. S pozdravom iz Ereca. Za grupu: Jehuda.

Herzlslava u Ludbrcgu. Dne 26. jula, na obljetnici dana smrti dra. Theodora H c r z I a priredjena je u hramu ovdašnje bogoslovne općine žatobna služba božja. Omladinac Slavko Gr osa ocrtao je u ođuljem govoru ličnost pok. vodje i pozvao prisutne, da daruju za 2. N. F. # jer Herzlova šuma u Palestini je živi spomenik, koji židovski narod diže svome vodji. Iza pjevanja psalama prikazao je u zanošnom govoru g. kotarski rabin I. L. Deutsch istoriju židovstva, znamenovanje Theodora Herzla, te važnost zaključka od San Rema. Iza govora, koji je na prisutne učinio dubok dojam, završena je molitvom služba božja. Nakon službe božje sabiralo se za 2. N. F. - Osobna vijest. Naš sumišljenik gosp. Adolf Wei 11 er, promoviran je na čast inžintra, gospodarsko-šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu. Doznajemo. da će g. Weiller nastaviti svoje stručne nauke u inozemstvu, gdje će se takodjer usavršiti u slikarstvu.

XII. cijonistički kongres

Saopćenje kongresnog ureda. Viza. Slijedeća zastupstva čehoslovačkc republike podijeljuju viza posjetiocima kongresa; Poslaništva: Beograd, Bruxelles, Rio de Janeiro, Sofija, Pariz, Kjobenhaven, Haag, Rim, Tokio, Budimpešta, Berlin, Varšava, Beč, Bukarešt, Washington, Bern, Carigrad, Stockholm, London, Madrid. K o n s u 1 a i i: Beograd, Zagreb, Ljubljana, Sarajevo, Split, Buenos Aires, Svdncv, Aleksandria, Pariz. Lyon, Bombav, Trst, Milano, Genua, Hamburg, Dresden, Berlin, Kbln, Kemnitz, Bremen, Miinchen. Breslava, Dortmund. Niirnberg. Leipzig, Frankfurt n. M. Krakov, Graz, Linz,’ Galac, Baium, Vladivostok, New-York. Chicago, Piftsburg, San Francisko, St. Louis, Montreal, Madrid, Ziirich, Beč, Cernovice, Solun, Vama, Reval, Riga, Tešanv, Poznanj. Poslaništva i konsulati primili su od ministarstva spoljnih poslova nalog, da dozvole 50 posto popusta od takse za viza. Nije potreban osobni pristup konzulatu; putnice mogu biti predložene po zemaljskom cijonističkom savezu. Odlučno je, da zemaljski cijon. savez potvrdi, da osobe, koje traže vizum, putuju na cijonistički kongres u Karlove Vari. Austrijska vlada je takodjer privoljela. da će svi posjetioci kongresa, koji se legitimišu uvjerenjem zemaljskog cijon. saveza, bez zaprijeke dobiti vizum za proputovanje uz naplatu snižene pristojbe za neimućnike. Skupna viza. Grupe, koje putuju na kongres mogu za doputovanje u Cehoslovačku dobiti skupni vizum. Za takav vizum je potrebno, da se zemaljskom savezu pošalje bezodvlačno popis osoba, koje sudjeluju u grupi. Snižena pristojba za vozne karte. Već je javljeno, da se uz posebnu legitimaciju može dobiti 33 % posto popusta na čehoslovačkim željeznicama i to od č.-sl. granice izravno do Karlovih Vari i natrag do granice sa dozvoljenim jednokratnim prekidom vožnje. Legitimacije moraju glasiti na ime, mjesu prenosive, te se moraju na željezničkoj blagajni i na zahtjev kontrolnim organima u

vozu predočiti. Potonji imadu pravo, da od posjednika zatraže dokaz o identitetu. Legitimacije vrijede od 25. VUI. do 19. IX. 1921. Stanovi. Posjetnici kongresa upozoruju se ponovno, da je bezuvjetno potrebno da kod kongresnog ureda naruče sobe. U naručbi mora da je označen dan, kojega će naručitelj shći u Karlove Vari, da li reflektira na sobu sa jednim, ili sa dva kreveta i uz koju cijenu po krevetu (10. 20. 30, 40 č, K i skuplje). Svim naručiteljima, koji naručuju sobu kod kongresnog ureda, a da ne označe datuma njihovog dolaska, rezerviral će se soba od 30. augusta tako, da će dotičnik, sve ako i kasnije stigne u Karlove Vari, morati da plati sobu počam od toga dana (30. VIII.). Promet od kolodvora u grad. Na obim kolodvorima u Karlovim Variraa bit će uredjen ured za doznačivanje stanova, kod kojega se moraju posjetioci kongresa odmah iza dolaska upitati glede dodijeljenog im stana. Samo kod ovih ureda dobit će upute o položaju njihovog stana, o njihovoj udaljenosti od kolodvora i o lome, da H je praktično, da se posluže kolima. Kod obih kolodvora stajat će na raspolaganje dovoljno omnibusa i autobusa. Vožnja u omrvibusu ili autobusu sa jednog od obih kolodvora u grad stajat će po osobi 4 č. k., a otprema prtljage do 50 kg. 5 č k. Postoji takodjer utanačenje sa udrugom služnika onamo, da će svaki, koji se legitimiše kongresnom značkorh, kao posjetioc kongresa imati pravo na sniženu tarifu od 8 č. k, po 50 kg. prtljage. Kogresne značke dijelit će se ji obim uredima za doznačivanje stanova.

BROJ 26.

»ŽIDOV. (HAJHUDI)

7

Svim rođacima i prijateljima javljamo, da je naša neprežaljena kćerka, sestra i mati Roza Schuuarz iz Stare Pazove, nakon dvodnevnog teškog bolovanja, u 42. godini života preminula. Ožalešćena obitelj Samlaić

tražim naučnika za moj posao Speccrajske struke. Stan i hrana u kući. Bernhard Klein, Sisak.

Kod crkveno-školske jevrejske općine u Sapcu ima se popuniti mjesto Hazana, šobeta, I melameda po mogućnosti treba da bude isti i moel Natjecatelj mora da bude sefard i da zna srpski jezik. Plaća mjesečno K 3.000. do 4.000 i besplatan slan. Samo pozvanima nadoknadjuju se putni troškovi. Crkveno-školska jevrejska općina u šabcu. Predsjednik: Rafael Papo.