Židov

se u zemlji, koja ima da postane židovskom domajom, baš židovsko pučanstvo od vremena do vremena ugrožava bestijalnim izgredima zavedenog arapskog pučanstva. Tu treba naći remeduru s najvećim pospješenjem. Uspješnu pak remeduru može da pruža politička stabilizacija u zemlji. Do te nemože doći, dok je Velika Britanija tek okupatorna vlast u Palestini i dok postoje ograničenja slobodnog useIjivanja Židova u zemlju, čijim porastom bi se položaj palestinske vlado u pogledu ostvarivanja Balfourove deklaracije znatno učvi’stio. Od odlučne je s toga važnosti za mir i poredak u Palestini, što skorašnja potvrda mandata i ukinuće naredjenja o ograničenom useljivanju Židova u zemlju. Duboko žalimo nesretne žrtve izgreda, ali one će. biti samo podstrek židovskome narodu, da na putu, kojim polazi u Cijon, übrza korake, kako bi ojačao redove skromnih, ali požrtvovnih radnika oko obnove zemlje otaca. ♦ Od Egzekutive u Londonu primili smo ove brzojave: Demonstracije protiv Balfourove deklaracije. Arapski agitatori pripravili su demonstracije na 2. novembra, da dan Balfourove deklaracije proglase danom žalosti. Vlada

zabranila je ovu demonstraciju. Kako se iz Londona javlja, došlo je u Jeruzalimu do nemira. Službeno izvješće potvrđuje, da je u Jerusalimu došlo do nemira. Policija je u srijedu raspršila na cesti prema Jati male arapske čete. Čete su se ponovno skupile da napadnu židovsku četvrt. Između Arapa i Zidova došlo* je do okršaja. Vojnici patroliraju gradom. Mir je svagdje uspostavljen. Poginulo je 4 Židova i 1 Arapin, 14 osoba ranjeno. Mnoge su osobe uapšene. Brzojav high commissionersa ministarstvu za kolonije. Dne 2. novembra u jutro došlo je do nemira u Jeruzalimu, pošto su se pojavile male čete arapske fukare u jafanskoj ulici. Policija ih je raspršila, no oni se doskora skupiše, da navale na židovsku četvrt. Policija je to zapriječila. Pucalo s obje strane, bačena je jedna bomba. Guverner sa zapovjednikom četa, te mnogi muslimanski odličnici prolazili su ulicama i svagdje uspostavili mir. Kod nemira übijena su 4 Zidova i 1 Arapin, 15 su osoba ranjene i 1 kuća opljačkana. Nekoliko je ljudi uapšeno, krivci će sutra biti sumarno osuđeni. Brzojav Zionist Commission. Od londonske centrale primili smo ovaj brzojav cijonističke komisije u Jeruzalimu: »Dne 2. novembra nisu Arap« otvorili svoje dućane. Židovi otvorili su svoje dućane, ali ih i oni zatvoriše oko 10 sati. Arapske fukare, većinom mlađi ljudi, skupljali sa

se, oboružani stapovima i demonstrirali su pred jafanskim vratima uzduž jafanske ulice do pošte. Pratila ih je policija, te pritisla u predjel Haram. Tokom dana došlo je više put do napadaja u starom gradu, übijena su 4 Židova i 1 Arapin, a ranjeno 39, od toga vjerojatno 25 Židova i 14 Arapa. Svi su uhođeni ili istučeni, te na glavi ranjeni, 1 je židovska kuća opljačkana. Obavljeno je više uapšenja. Općenita se drži, da je trebalo odmah izjutra poduzeti oštrije mjere. Do danas u podne vladao je svagdje mir, no ipak je sve zabrinuto. Iz svih dijelova zemlje stižu glasovi, da je mir. Cijonistička komisija, Vaad Leumi i druge korporacije traže istragu da se ustanovi odgovornost za sve dogođaje kao i da se guverner od jeruzalima riješava vodstva poslova«. Apel arapskih poglavica. Muftir, gradski načelnik, predsjednik muhamedanske# apelacijonog sudišta, predsjednik Egzekutive arapskog kongresa za Palestinu i mnogi drugi odličnici, hrišćanske i muslimanske vjeroispovijesti izdale su ovaj apel: »U ime našeg velikog naroda izrazujemo javno naše najdublje žaljenje nad žalosnim dogadjajima, kojima je život nedužnih ljudi pao žrtvom. Pozivljemo pučanstvo na očuvanje mira V javnoga reda, jer naša prava njožemo prema našem osvjedočenju osigurati samo miroljubivim sredstvima. Vlada će bez sumnje ispuniti svoju dužnost, da uzdrži javnu sigurnost, ami apeliramo na našu braću d« vladu podupiru u toj zadaći«.

Izvješće o XII. Kongresu

Nastavak dvadeset i pete sjednice. Predsjeda potpredsjednik 5 e r 1 i n. Dr. Korngriin izvješćuje u ime imigracijone subkomisije, koja stavlja ove predloge: Opći principi regulisanja židovske emigracije u Palestinu. 1. XII. cijonistički kongres traži slobodno i neograničeno useljivanje Zidova u Palestinu kao najvažniji preduvjet osnutka židovske narodne domaje. 2. Regulisanje židovske emigracije u Palestini, u skladu sa željom židovskoga naroda i rastućim mogućnostima razvitka zemlje, po cijonističkoj organizaciji i u sporazumu 5 palestinskom vladom. Organizacija emigracije. 3. Organiziranje i upravu palestinske emigracije prinadleži imigracijonoj centrali, koja se ima smjesla ustrojiti u Palestini i zemaljskim palestinskim uredima. 4. ImigraCijona centrala može obzirom na potrebe emigracije u važnim lukama osnovati lučne urede. 5. Zemaljski palestinski uredi mogu prema potrebi da budu lokalni i okružni uredi. 6. Imigracijona centrala u Palestini može nekim palestinskim uredima doznačiti centralne zadaće. 7. Upravu palestinskih ureda vrši komjsija, koja sastoji iz zastupnika što ih delegiraju zemaljske cijonističke organizacije, posebni savezi i stručne organizacije emigranata. U onim palestinskim uredima, kojima pripadaju centralne zadaće, imaju zemaljska cijonistička organizacija, posebni savezi i ha-

lučim i onda svoje zastupnike, ako ih i nema u toj zemlji. 8. li palestinskim uredima imadu cionistička zemaljska organizacija pravo na toliko zastupnika, da zajedno s mizrahi zastupnicima iniadu barem toliko glasova kao zastupnici radničkih grupa zajedno s halucim. 9. Palestinski uredi vode svoje agendc po zaključenim principima cijonističkc svjetske organizacije i uputama centrale za imigraciju. 10. Kongres konstatuje, da su za organizaciju pal. ureda i njihovih resora mjerodavni zaključci londonske konferencije u njihovoj interpretaciji po konferenciji pal. ureda u Moravskoj Ostravi kao i zaključci sjednice A. K. u Pragu. 11. Centralni Palestinski Uredi uzdržavaju se iz centralnih fondova cijonističkc svjetske organizacije. Sredstva palestinske emigracije. 12. Produktivni elementi, koji su potrebni za obnovu Palestine mogu u iznimnim slučajevima dobiti zajmove za nadopunjenje putnih troškova iz onih svota, koje će Keren hajesod staviti na raspolaganje palestinskim uredima. U svrhu organizacije emigracije, a na bazi samopomoći emigranata ovlašćuje kongres vodstvo, da putem svojih financijskih institucija osnuje i podupire centrale i podružnice židovskog kooperativnog fonda. 14. Cijonisiički financijski instituti imaju se smjesta pobrinuti za likvidaciju imetka palestinskih useljenika, te da olakšaju sve financijalne operacije, koje su u savezu sa tim useljenjem. 15. Kongres priznaje potrebu izobrazbe nužnog ljudskog maferijala olima, napose halucim, te zaključuje, da podupire financijalno ovu izobrazbu.

Transport. 16. Cijonistička Organizacija treba da uredi otpremu židovskih useljenika tako, da kod onih društava, koja se bave transportom u Palestinu sebi osigura nadzorno i kontrolno pravo. Haludm. 17. Kongres konstatuje važnost halucim i haluckih organizacija u okviru cijonističkc svjetske organizacije za obnovno djelo u Palestini i obvezuje zemaljske organizacije i posebne saveze, da podupiru hehalucke organizacije svoje zemlje. Pojedinim tačkama stavljaju se amandcmenti, te se nakon kratke debate primaju prijedlozi komisije s dodatkom Scheinkina koji glasi : Upravitelj Palestinskog Ured« imenuje se na prijedlog Palestinske komisije po centrali za emigraciju. K točki 8. predlaže Farbstein: Komisija centralnih palestinskih ureda neka sastoji iz zastupnika zemaljskih odbora iz svih posebnih saveza, kao i hehaluca, prema njihovoj jakosti u zemlji. Prima se prijedlog Farbsteina, kao i dodatak. No svakako ne manje od jednog zastupnika pojedinih frakcija. Točka 16. promijenjena, te glasi; Kongres nalaže vodstvu, da upotrijebi sva sredstva, da bi otpremu židovskih emigranata u Palestinu koncentrirao u rukama cijonističkih organizacija i to u toj formi, koja najbolje odgovara interesima emigranata. Financijsko pitanje. Dr. H a 1 p er n: Kao izvjestitelj budžetnog odbora predložio sam jučer pojedine slavke palestinskog i londonskog budžeta, koji ste Vi primili. Preostaje nam još da odobrimo budžet u cijelosti Podastirem Vam prije svega londonski budžet u iznosu od 34.200 funti.

2

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 35.