Židov

Movšović: Predlažem da se londonkom budžeiu dodaje 6000 funti za stručnu izobrazbu haluca u istočnoj Evropi. Predlog Movšovica primljen je velikim majoritetom. Londonski budžet primljen je, a isto tako i palestinski budžet u iznosu od 1,506.000 funti. Boris G o I d b e r g izvješćuje o predlozima bankovne komisije. Prijedlozi glase: 1. da 1. C. T. kraj najvećeg proširenja svog sadašnjeg djelokruga bude izgradjen kao centrala svih financijalnih instituta. 2. da sve poduzme, kako bi dionička glavnica čim prije bila povišena na 2 milijuna funti. 3. da sve poduzme za osnivanje podružnica u najvažnijim židovskim centrima. 4. da podupire sve mjere za osnivanje institucija za gradski i seoski hipolekarni kredit, kao i industrijske te centralno zadružne banke. Kongres želi: 5. da najmanje 4 člana direktorija I. C. T-a stanuje u Londonu i da dobiju odlujući utjecaj na vodjenje poslova. b) da se kapital A. P. C. poveća na 1 milijun funti. c) da se naslov »Anglo-Palestine Company« promijeni u »Anglo Palestine Bank«. d) da najmanje 4 člana direktorija A. P. C. borave u Palestini i dobiju odlučan utjecaj na vodjenje poslova. e) da se generalna skupština J. C. T., A. P. C. i svih inih financijskih instituta Cionističke Organizacije, ako je to ikako moguće, održi za vrijeme i u mjestu kongresa resp. godišnje konferencije. Keren hajesodu stavljeni su još neki prijedlozi, o kojima referira dr. ti a n t k e. Prije svega iznosi 3 predloga dra. Ringela: 1. Glavnim uredima 2. N. F-a i Keren hajesoda nalaže se, da sačine listu svih Židovskih zaklada i drugih iavnih fondova, koji postoje kod pojedinih općina na cijelom svijetu. Uredi neka tada ispituju zakladnice i gdje imadu juridičkih mogućnosti, poduzmu korake, da se te zaklade i fondovi upotrijebe za Palestinu i priključe Keren Hajesodu. 2. Glavni Ured Keren Hajesoda ima povesti agitaciju da žene u tim za židovski narod, tako teškim i odlučnim časovima napuštaju nošenje nakita i isti žrtvuju Keren Hajesodu. Ima se izraditi začasni znak, koji će se podijeliti onim ženama, koje su svojoj časnoj zadaći udovoljile. I drugim se sredstvima imade intervenirati u tom smjeru. 3. Pozivlje se Egzekutiva da u sporazumu s direktorijem Keren Hajesoda prouči plan narodnog zajma za geulat haarec; taj zajam treba da se temelji na principu, da će židovske općine cijeloga svijeta preuzeti garanciju za isplatu kamata. Prijedlog 1. primljen je, prijedlog 2. i 3. predan je direktoriju Keren Hajesoda. Predleži prijedlog Simona i drugova, koji glasi; Posjednici certifikata Keren Hajesoda nemaju prava na prihode iz poduzeća s dobicima. Imetak i dohoci Keren Hajesoda su isključivo vlasništvo židovskoga naroda. Ha n tk e; Komisija se bavila s tim predlogom, te je sa svim glasovima protiv jednoga zaključila, da Vam predloži otklonjenje ovoga prijedloga. Tom prilikom bavili smo se ponovno pitanjem certifikata i došli smo do sporazuma sa direktorijem Keren Hajesoda, te Vam na temelju toga stavljam ovaj prijedlog ; Prihodi iz gospodarskih poduzeća Kercn Hajesoda neka ostaju investiment fondu

Keren Hajesoda.- Council kao reprezentant vlasnika certifikaia neka ima pravo, da od 1. januara 1927. raspolaže iznosom prihoda, koji ne prekoračuje 5% udjela kapitala, što otpada na gospodarska poduzeća.« N e w m a n (Amerika). Sporazuman sam u glavnome s prijedlogom Simona, no smatram prijedlog Hantke-a, kao kompromis, koji je podesan, da nam pomogne prijeći poteškoće u koje smo došli londonskim zaključcima. Amerikanski delegati su zato da kongres izjavi, da Keren Hajesod nema da plati dividende. Ljudi, koji daju za Keren Hajesod ne će tražiti dividende. Bilo bi u protuslovlju, kad bi s jedne strane tražili veliku žrtvu, maaser, a s druge strane za taj maaser htjeli platiti kamate. I u praksi bi to teško proveli. Keren Hajesod konkurirao bi drugim našim institucijama, koje se vode na čisto poslovnoj bazi. Amerikanaka organizacija je u Cleve-lanđu zaključila, da traži od svojih članova, da se odreknu od dividende Keren Hajesoda. Za druge cijoniste nismo to mogli zaključiti, po smo stoga i Brendeisovoj grupi rekli dodjite na kongres. Bilo bi vrlo poželjno, kad bi kongres u tom smjeru stvorio zaključak. Od ostalih govornika, ističemo govor Juliusa Simona, koji veli, da je jasno, da se obećanja, koja se daju moraju i ispuniti. Forma.nije stvar kongresa, već direktorija Keren Hajesoda, koji će na temelju rezolucije,, koje je kongres stvorio raditi. Prijedlog Hantkea nastoji, da nadje izlaza, a da ne zalazi u sam princip. Nije bitno, da li stvar odgodite na 5 godina, ili je polažete u ruke Councila. Pitanje je, da li da obećajemo dividende ili ne. Moj je prijedlog pokušaj da predobijem kongres, da opet nadje put realnim činjenicama, na kojima se može Palestina izgraditi. Bit ćemo sretni, ako ćemo pOžrtvovnosću na■oda u Palestini moći stvoriti onakove gospodarske uvjete, da oni, koji podju onamo, postaju korisnim članovima židovske gospodarske zajednice. Sve drugo graniči na finincijalne transakcije, kojih se trebamo čuvati. Svi razlozi propagande treba sad da šute. Treba da prestaju sva lakoumna obećanja. Postali smo sada organizacija, koja je priznala u javnom instrumentu svijeta, kao nositeljica obnove židovske Palestine. Zato tražim, da u buduće u nas vladaju jasni i istiniti odnošaji i da se ništa ne poduzme, što bi moglo da pobudi sumnju, da si nismo potpuno svijesni dužnosti, da Palestinu ne izgradjujemo na temelju obećanja, već na pravoj požrtvovnosti. Dr. Berthold F e i w e 1 ; Vrijeme je odmaklo, pa ne bih htio da se upuštam u polemiku s mojim prijateljem Simonom. Htio bih da ne zaključujemo o pitanju, koje je od tolike važnosti na brzu ruku. Koliko je meni poznato, nikad nije od centrale Keren Hajesoda dano lahkoumno obećanje na plaćanje kamata. Htjeli smo samo, da investicije Keren Hajesoda budu tako upotrijebljene i upravljene, daju dobitak i da taj dobitak dobiju oni, koji su maaser davali i jer su ga davali. Moli da se primi prijedlog Hantkea. Dr. H a n t k e : Vi ste već kod nekoliko glasovanja pokazali, da ne želite Keren Hajesod postaviti na bazu, koju predlaže amerikanska opozicija i Simon, već da hoćete da Keren Hajesod bude i fond za investicije, tad morate s njim postupati tako, kao što se postupa s ozbiljnom ekonomskom stvari. Prijedlozi kulturne komisije. Dr. B. Mosinsohn; Jučer ste primili prijedloge kulturne komisije glede budžeta.

Preostaje mi da iznosim ostale zaključke kulturne komisije : 1. Pošto je kulturni rad u Palestini jedan od temeljnih osnova i bezuvjetno potrebna grana cijonističkog rada za osnivanje narodne domaje u Palestini, priznaje 12. cijonistički kongres, da se taj kulturni rad imade i nadalje njegovati i proširiti u organizaciji. Cijonističko uzgojno djelo u Palestini obu-, hvaća uzdržavanje škola, te njihovo proširenje, širenje židovske kulture i hebrejskog jezika u svim slojevima naroda. Prema ovim principima, potvrdjuje 12. kongres po cijonističkoj organizaciji zahtjevani budžet, u kojem nisu sadržane svote, koje doprinaša pučanstvo Palestine i vlada. 2. XII. kongres potvrdjuje rezolucije sjednice A. K. u Pragu, te dopituje za školske zgrade u Palestini 25 hiljada funti smatrajući ovo odobrenje najvažnijom potrebom. 3. Kongres obvezuje upravu narodnog fonda, da kupuje zemljišta potrebna za školske zgrade, te da to zemljišta prepusti Vaad Hahinuh odnosno židovskim općinama u Palestini za školske i odgojne svrhe. 4. XII. kongres potvrdjuje budžet za narodnu biblioteku u visini od 5.000 funti za narednu godinu, te 240 funti za najnužnije izdatke Vaad Halašon u leruzalimu. 5. Kongres izrazuje svoje zadovoljstvo požrtvovnom radu profesora Alberta Einsteina i komiteju židovskih liječnika u Americi za stvorene mogućnosti, da sc osnuju prve institucije medicinskog fakulteta jevrejskc univerze u Jeruzalimu. 6. XII, cijonistički kongres svijestan si je velike vrijednosti hebrejskog kulturnog rada u diaspori za uzdržavanje židovstva i za pripravu palestinskih useljenika, te stoga pozivlje sve učitelje, pisce i učenjake židovskog naroda, da sjedine svoje sile, kako bi razvili sistematski rad u svrhu podupiranja naše literature, preporoda našega jezika i širenja živoga hebrejskoga govora. U najšire slojeve naroda, a naročito medju židovskom omladinom diaspore. Prijedlozi su primljeni en bloc. bez debate. Dr. Heinrich Lowe: subkomisija za univerzitet predlaže slijedeće rezolucije: XII. cijonistički kongres nalaže upravi sistematsku potporu svega židovskog knjižničarstva u Erec Jisraelu. Vidi u osnivanju, podupiranju i izgradnji biblioteke važnu potrebu materijalne obnove židovske Palestine. Očekuje, da će suradjivati u toj stvari svaki Židov bez razlike stranke i naziranja; svaki je cijonista dužan, da prema svojim mogućnostima dade knjiga i novčanih sredstava. Zemaljske organizacije dužne su, da osnuju zemaljske, kotarske i mjesne odbore za potrebe biblioteka u Palestini. Kongres očekuje, da će i teoretske osnovke prirodnih nauka, kao i filozofije naročito istraživanje Palestine i Orijenta u vezi sa židovskom povijesti i socijalnim naukama naći svojsko podupiranje. Prijedlozi su jednoglasno prihvaćeni.

Iz židovskog svijeta

Agudas Jisrael i palestinski mandat. Agudas Jisrael, organizacija anticijonističkih ortodoksa u velike je nastojala, da dođe i ona do uvaženja unutar židovstva. Do danas nije joj uspjelo, da od svoga programa nešto bitnoga! ostvari, ali je zato uprla sve svoje snage, da napadne cijonističku organizaciju, njezine vođe i uspjehe, koje je postigla. Dok je Agudas Jisrael u svojim glasilima servirala

BROJ 35.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

3